Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je danas, 17. siječnja 2014. godine donio odluku o početku isplate izravnih plaćanja poljoprivrednicima. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će u narednih 15 -tak dana započeti s isplatom izravnih plaćanja poljoprivrednicima, koja se po prvi put dijelom isplaćuje i iz proračuna Europske unije.

 

Sukladno proračunu za 2014. godinu za poljoprivredne potpore predviđeno je oko 500 milijuna kuna više nego prošle godine, pa je tako za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno  2,4 milijarde kuna,  od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a preostalih 1,7 milijardi iz Državnog proračuna. Prema EU zakonodavstvu isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima obavlja se samo 2 puta godišnje.

 

Prvi dio isplate za 2014. godinu kreće u narednih 15 -tak dana. Ukupno jednu milijardu kuna (42% isplate za 2014.) Agencija će isplatiti na žiro račune 99.244 poljoprivrednika.

Ta isplata sastojat će se od:

  • 35% EU regionalnog plaćanja (cijeli iznos EU potpore) – oko 722 milijuna kuna
  • 100% Državne pomoći za osjetljive sektore (šećerna repa, mliječne krave i rasplodne krmače) – oko 100 milijuna kuna
  • 100% Državne potpore za ekološku i integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja, izvorne i zaštićene pasmine i kultivare – oko 200 milijuna kuna

Drugi dio isplate (58%) Agencija će obaviti u zakonski propisanom roku (najkasnije do kraja lipnja ove godine), nakon čega će svi korisnici izravnih plaćanja moći u AGRONET -u preuzeti svoje Odluke o odobrenim sredstvima, samostalno ili putem regionalnih ureda Agencije.

 

Za razliku od prijašnjih godina kada su hrvatski poljoprivrednici primali 200 -njak različitih potpora više desetaka  puta godišnje (i svaku tražili posebnim papirnatim zahtjevom), ulaskom u EU vrijedi sasvim drugačiji sustav potpora, a zahtjeve za isplatu poljoprivrednici  popunjavaju elektronski,  jednom godišnje.  Isplata izravnih plaćanja u 2014. godini sastoji se od sljedeće 4 potpore koje se određuju individualno, ovisno o resursima, za svakog poljoprivrednika:

  • Regionalno plaćanje (oranice, livade i pašnjaci, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan)
  • Premije za krave dojilje, ovce i koze
  • Državna pomoć za osjetljive sektore: šećerna repa, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače.
  • IAKS mjere ruralnog razvoja: ekološka i integrirana proizvodnja, teži uvjeti gospodarenja te izvorne i zaštićene pasmine i kultivari.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJAVNI POZIV Udruženja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske
Sljedeći članakGradu Pazinu 2,6 milijuna kuna iz IPARD -a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.