Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje nabavke materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda u uzgojima izvornih pasmina svinja koje se drže na otvorenom. Na raspolaganju je dva milijuna kuna, a sredstva su bespovratna i namjenska. Namijenjena su za sufinanciranje poboljšanja uvjeta biosigurnosti u cilju smanjenja rizika od unošenja i širenja uzročnika afričke svinjske kuge na domaće izvorne pasmine svinja koje se drže na otvorenom.

Pravo podnošenja prijave za dodjelu sredstava sufinanciranja imaju pravne i fizičke osobe koje u svom posjedu imaju uzgoj izvornih pasmina svinja koje se drže na otvorenom, koje su registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja, koje imaju jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) te koje imaju odobrenje nadležnog veterinarskog inspektora u skladu s Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske. Prijavitelj može ostvariti sufinanciranje do najviše 80% od traženog iznosa, a maksimalan iznos sredstava koji se može odobriti po jednoj prijavi je najviše 20 tisuća kuna.  Sredstva za sufinanciranje dodjeljuju se isključivo za podmirenje prihvatljivih troškova koji se odnose na nabavku materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda, vodeći pri tome računa o poštivanju načela izbjegavanja dvostrukog financiranja. Prihvatljivi troškovi ne odnose se na usluge rada vezano na postavljanje ograda i električnih ograda. Pravo na sufinanciranje korisnik ostvaruje samo za podnošenje i odobravanje jednog zahtjeva za nabavu materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda. Javni poziv otvoren je do 30. studenoga 2019. godine, a prijave će se obrađivati odmah po zaprimanju.

Podsjetimo, afrička svinjska kuga je najveća prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji na čijem se području bolest nezaustavljivo širi od 2014. godine. Tijekom 2018. godine prijavljeno je 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 2.984 novih slučajeva afričke svinjske kuge u divljih svinja u periodu od 1. siječnja do 26. svibnja 2019. godine. U uzgojima domaćih svinja, u 2019. godini na području EU do 26. svibnja zabilježeno je 114 novih žarišta bolesti. Bolest nije zabilježena na području Hrvatske, ali posljedice izbijanja bolesti bile bi katastrofalne za domaću proizvodnju svinja pa se Ministarstvo poljoprivrede aktivno uključilo u prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Osim biosigurnosnih mjera na svim svinjogojskim farmama provode se i stroge biosigurnosne mjere u lovištima iz kojih i prijeti najveća opasnost za populaciju domaćih svinja. Da bi se mjere učinkovito provele i opasnost od izbijanja afričke svinjske kuge svela na minimum, svi dionici sustava moraju dati svoj maksimum. Ovlašteni veterinari obilaze gospodarstava na kojima se drže svinje u svrhu kategorizacije u odnosu na biosigurnost.

Podsjećamo posjednike svinja da se pridržavaju propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, da spriječe kontakt svojih životinja s divljim svinjama te da je zabranjeno pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom. Prijava uginulih domaćih i divljih svinja je obavezna u svrhu testiranja uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja kako bi se isključila prisutnost bolesti, a važno je osigurati i neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.

Na farmama je nužno osigurati provedbu biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl), a slično vrijedi i za lovišta (dezinfekcija obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.


Pozivamo sve posjednike svinja i lovce da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate svojim veterinarima te da svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah prijave veterinaru. Informacije o kliničkoj i patoanatomskoj slici dostupne su na ovom linku.

Prethodni članakKoji plastenik kupiti?
Sljedeći članakDržavno šumsko zemljište stočarima u zakup na 10 godina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.