Širenje smrekovog potkornjaka, opasnog nametnika koji je tijekom posljednje tri godine uništio znatne količine smreke na području Gorskog kotara, je zaustavljeno. Praćenje broja smrekovog potkornjaka tzv. lovnim klopkama pokazalo je kako je na području Gorskog kotara ove godine na četrdeset i jednoj lokaciji uhvaćeno 328 047 potkornjaka. To je gotovo dvostruko manje nego prošle godine kada je na istim pozicijama u istim klopkama registrirano njih 654 587. Ove brojke potvrđuju i podaci o količini doznačenih i posječenih zaraženih stabala smreke u 2017. i 2018. Tijekom 2017. godine doznačeno je i posječeno 167.096 m3 drvne mase, a tijekom 2018. godine doznačena je drvna masa od samo 18.926 m3 od čega je posječeno 16.858 m³, što znači da je najveći dio stabala uništenih djelovanjem potkornjaka u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske saniran.
Na području Gorskog kotara s 27 posto šuma gospodare privatni šumoposjednici. Usitnjenost posjeda, visoka životna dob šumoposjednika, nesređeno vlasništvo, neprisutni vlasnici i slaba zainteresiranost za gospodarenje šumoposjedom razlog su njihova bitno lošijeg stanja u odnosu na državne šume. Kako bi se u potpunosti zaštitio javni interes i očuvala šuma na području Gorskog kotara, kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, donesena je Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Ips typogrqaphus (L.) – osmerozubi smrekov pisar („Narodne novine“, br. 21/17). Naredbom je omogućeno Hrvatskim šumama obavljanje sanacije i u šumama privatnih šumoposjednika u slučajevima kada šumoposjednik nije postupio u skladu s odredbama Naredbe. Hrvatske šume doznačile su i posjekle 100.000 m3 drvne mase smreke u privatnim šumama.
Smrekov pisar (Ips typographus L.), poznatiji kao smrekov potkornjak jedan je od najznačajnijih europskih štetnika kojemu je domaćin obična smreka. Ovaj štetnik je autohtona vrsta i stalno je prisutan u smrekovim sastojinama europskih i hrvatskih šuma. Kontinuirano uzrokuje određene štete u smrekovim šumama, veličina štete ovisi prije svega o vremenskim prilikama, gustoći populacije te dostupnosti resursa za hranu i razmnožavanje.
Podsjetimo, tijekom siječnja i veljače 2014. godine Gorski kotar i šire područje pogodila je velika vremenska nepogoda – obilna ledena kiša, koja je napravila značajnu štetu na šumskim ekosustavima (lomovi grana, stabala, izvale stabala). Najčešće vrste šteta koje su nastale na šumama tijekom ledoloma su izvaljena, oštećena, polomljena i uništena stabla. Zbog velike količine oštećene drvne mase došlo je do naglog širenja potkornjaka jer su smrekova stabla činila veliki udjel oštećene šume. Ministarstvo poljoprivrede nastavlja pratiti zdravstveno stanje smrekovih šuma na području Gorskog kotara i provoditi sve propisane mjere iz Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje potkornjaka.
