Danas, 12. svibnja 2016. godine službeno je završio projekt tehničke pomoći EU kojemu je bio cilj priprema hrvatske javne uprave i institucija u sektoru poljoprivrede za provedbu reformirane Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u Hrvatskoj u programskom razdoblju 2015-2020.    

Projekt je trajao 24 mjeseca, a proračun projekta je iznosio više od 10 milijuna kuna (1,419.860,00 €) od čega je 90% financirano iz EU, a 10% iz Proračuna RH.  

Ovaj projekt pomogao je Agenciji za plaćanja u pripremi informatičkog sustava za upravljanje i administriranje tri EU fonda namijenjena poljoprivrednicima i ribarima u razdoblju do 2020. godine:

  • EAGF (Europski fond za jamstva u poljoprivredi)  – izravna potpora
  • EAFRD (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) – ulaganja u projekte s ciljem rekonstruiranja i modernizacije poljoprivrednog i prehrambenog sektora, promicanja okolišno učinkovitog poljoprivrednog sustava, poboljšanje učinkovitosti resursa,  smanjenje depopulacije ruralnog stanovništva u RH i povećanju kvalitete života u ruralnom prostoru
  • EMFF (Europski pomorski i ribarstveni fond) –  ulaganja u sektoru ribarstva.  

Projekt je bio usko povezan sa nedavno završenim twinning projektomPripreme hrvatske Agencije za plaćanja za provedbu ZPP i ZRP-a za razdoblje nakon 2013. godine u provedbi ZPP i ZRP“, u okviru kojeg je Hrvatskoj dan „know-how“ kroz posjetu brojnih EU stručnjaka iz područja poljoprivrede koji su pomogli hrvatskoj administraciji u pripremi procedura.

Ovim projektom tehničke pomoći nadograđen je softver i različiti moduli Agencije za plaćanja za administraciju mjera izravnih potpora, mjera ruralnog razvoja i mjera u ribarstvu. Naime, Agencija je morala u vrlo kratkom roku primijeniti nova pravila reformirane Zajedničke poljoprivredne politike. Iako je, zbog zahtjevne pripreme novih procedura Europska komisija dozvolila postepenu implementaciju tijekom godina, Agencija je sva nova pravila primijenila već u 2015. godini, između ostalog:

  • potpunu implementaciju mjera za Zelena plaćanja (ekološki značajna područja, raznolikost usjeva, očuvanje trajnih travnjaka);
  • potpunu implementaciju geo-prostorne aplikacije koja dozvoljava poljoprivrednicima ucrtavanje različitih kultura unutar jedne ARKOD parcele;       
  • potpunu implementaciju IAKS mjera ruralnog razvoja – uključujući tek predstavljene Agrookolišne mjere (unutar M10).

Sve navedene promjene uspješno su implementirane u ARKOD-u i AGRONET-u te ostalim administrativnim modulima Agencije za plaćanja – dozvoljavajući na taj način poljoprivrednicima, zaposlenicima regionalnih ureda Agencije i inspektorima korištenje unaprijeđenih funkcionalnosti postojećeg sustava – i to već u prvoj godini provedbe reformirane Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.

Upravo je geo-prostorna aplikacija koju je Agencija integrirala u AGRONET nedavno predstavljena Europskoj komisiji koja ju je ocijenila odličnim primjerom uspješne implementacije propisa te koja će služiti kao primjer ostalim EU članicama koje moraju obaviti isti posao.
Na projektu tehničke pomoći radio je 31 stručnjak
, a odrađeno je ukupno 2.225 radnih dana – sve kako bi u konačnici isplate potpora koje provodi Agencija bile potpuno usuglašene s novim EU pravilima.

Radi novog sustava izravne potpore koji vrijedi od 2015. – 2020. godine Agencija je provela opsežnu informativnu kampanju za poljoprivrednike, koja je uključivala prezentacije u svim županijama na kojima su uz predstavnike Agencije i Ministarstva poljoprivrede sudjelovali i stručnjaci iz EU zemalja. Izrađena su 4  TV oglasa i 3 radijska oglasa koja su informirala o mogućnostima ulaganja u okviru EU fondova. Isto tako, pripremljene su i u 65.000 komada otisnute 3 informativne brošure za korisnike fondova: „Zeleno plaćanje“, „Izravna plaćanja poljoprivrednicima i kontrola prije isplate“ i „Operativni program za pomorstvo i ribarstvo“.

Ovo je ujedno i zadnji projekt ovakve vrste koji se prema PRAG pravilima provodio u Hrvatskoj.

 

Prethodni članakZa zbrinjavanje stajskog gnojiva OPG-u isplaćeno više od pola milijuna kuna
Sljedeći članakPovlačenje proizvoda:EKOLOŠKO HLADNO PREŠANO ULJE OD SJEMENA KONOPLJE 500 ml
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.