Zimska brazda uobičajena je agrotehnička mjera u svim našim značajnijim žitorodnim područjima (Sjevero-zapadna Hrvatska, Slavonija, Baranja, Posavina).

Izvodi se na dubinu 30-35cm u periodu listopad-studeni, a nerijetko i u prosincu i siječnju. Vrlo je važna za jare strnine i okopavine, ali i za ostale kulture sa proljetnim rokovima sjetve.

Povećava kapacitete tla za vodu i zrak, a niske temperature tijekom zime uzrokuju izmrzavanje, te lakšu i kvalitetniju predsjetvenu pripremu tla u proljeće. Obzirom da se često radi o kišovitim mjesecima, sa količinom oborina od 30-60 mm/m2 ili više, potrebno je obratiti pažnju da se ne obrađuje tlo zasićeno vodom i tako narušavaju već postojeći vodo-zračni odnosi u tlu.

Uz zimsku brazdu provodi se i osnovna gnojidba. Od kompleksnih mineralnih gnojiva koriste se formulacije sa manjim količinama dušika kao npr. NPK 7:20:30, NPK 8:26:26 ili  pojedinačna mineralna gnojiva.

Isto tako dodaje se i Urea 46%N.

Urea 46%N koristi se za razgradnju preostalih biljnih ostataka i djelomično za ishranu buduće kulture. Količina je zavisna od predkulture, pa iznosi okvirno 100-200 kg/ha, ako je to bila neka od strnih žitarica količine su manje, a za okopavine sa više biljne mase veće.

Preciznije količine mineralnih gnojiva ovise dakle o predkulturi, budućoj kulturi, tipu tla, rezervama hranjiva u tlu, a savjet je pridržavati se preporuka dobivenih na osnovu izvršenih analiza tla u za to ovlaštenom laboratoriju.

Prilikom provođenja operacije zimske brazde mogu se dodati i organska gnojiva čijom upotrebom stimuliramo mikro-biološku aktivnost i poboljšavamo strukturu tla.

IZVOR:www.savjetodavna.hr (Željko Klaić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za ratarstvo)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU e-savjetovanju prijedlog potpora za iznimno osjetljive sektore za 2021. godinu
Sljedeći članakKrmna repica – idealna za zelenu gnojidbu
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.