Proizvodnja mlijeka u našoj zemlji posljednjih godina odvija se pod utjecajem čitavog niza negativnih utjecaja. Mliječna kriza koja je utjecala na mliječni sektor cijele Europe, nepovoljne klimatske prilike koje su uzrokovale rast cijena stočne hrane, rast troškova proizvodnje te prilagodba sustava potpora u predpristupnom razdoblju naše zemlje Europskoj uniji nepovoljno su se odrazile na proizvodnju mlijeka, gdje je ovaj pad proizvodnje jednim dijelom uzrokovan i smanjenjem broja mliječnih krava na gospodarstvima.Kako bi se zaustavio ovaj negativan trend i optimizirala proizvodnja mlijeka u našoj zemlji, jedna od predloženih mjera je povećanje broja krava na farma ma bilo kupnjom steonih junica (kao kratkoročna mjera) ili uzgojem uzgojno valjane ženske teladi (kao nešto dugoročnija mjera u smislu zaokretanja negativnih trendova, ali koja dugoročno osigurava proizvodnju rasplodnih junica za domaće tržište). Cilj ovih mjera je popunjavanje ili proširivanje postojećih proizvodnih kapaciteta kako bi se pridonijelo podizanju ekonomičnosti proizvodnje i konkurentnosti farmi na tržištu. Ove mjere je moguće sprovesti osiguranjem novčanih sredstava putem kreditnih linija s povoljnim uvjetima kreditiranja nabave i uzgoja rasplodne stoke.

Saznajte više

 

 width=

 

Prethodni članakStaklarskom obrtu bespovratna potpora iz IPARD -a
Sljedeći članakEU Komisija predlaže pravila o zaštiti od krađe povjerljivih poslovnih podataka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.