Obavljanje poljoprivredne djelatnosti interesantno je posjednicima poljoprivrednih površina i samoj državi. Posjednici poljoprivrednih površina imaju mogućnost ostvariti državne poticaje za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, dok država poticanjem iste osigurava prehranu stanovništva, te neizravno utječe na smanjenje nezaposlenosti i druge gospodarske djelatnosti (prehrambena i kemijska industrija, trgovina, turizam itd.). Poljoprivredna djelatnost može se obavljati u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kao obrt, zadruga, ustanova, trgovačko društvo ili druga pravna osoba. U ovom članku pišemo o obavljanju poljoprivredne djelatnosti u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obvezama nositelja i članova (od prijava do plaćanja zakonskih obveza), kao i o načinu ostvarivanja državnih poticaja, te obliku, vrstama, načinu i uvjetima ostvarivanja državnih poticaja.
1. Poljoprivreda općenito
Poljoprivreda je postupak proizvodnje hrane, hrane za stoku, vlakana kao i ostalih potrebnih proizvoda putem uzgoja određenih biljaka i domaćih životinja (stoke). Poljoprivredu danas dijelimo na stočarstvo (grana u kojoj su po rasnom sastavu najvažniji govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo) i ratarstvo (poljoprivredna grana biljne proizvodnje, čiji su proizvodi osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju). U jednu od najstarijih grana poljoprivrede spada i pčelarstvo (specifična vrsta stočnih proizvođača koji ne ovise o svom zemljištu, često ga ni nemaju ili imaju vrlo malo).
2. Poljoprivredno gospodarstvo
Poljoprivredno gospodarstvo ili seljačko gospodarstvo je uglavnom obiteljsko gospodarstvo i osnovni je oblik proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivredno gospodarstvo sastoji se od gospodarskih zgrada, stambenog objekta (u kojem stanuju članovi obitelji vlasnika gospodarstva), zemljišta koje se koristi za proizvodnju hrane i domaćih životinja. Poljoprivredno gospodarstvo može obavljati poljoprivrednu djelatnost kao obrt, trgovačko društvo, zadruga, ustanova i dr. pravne osobe ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.
3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (nadalje: OPG) u Hrvatskoj je naziv za samostalnu gospodarsku i socijalnu jedinicu koju čine punoljetni članovi zajedničkoga kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili upotrebi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (ili seljačko gospodarstvo) je osnovni oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi.
3.1. Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Uvjet upisa u Upisnik su posjedovanje poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća biljnogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.
Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (a provodi se u uredima Državne uprave u županijama, te Grada Zagreba), prema prebivalištu nositelja OPG-a, neovisno o mjestu obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Vlasništvo (posjed) nad poljoprivrednim zemljištem dokazuje se:
– izvatkom iz zemljišnih knjiga
– izvatkom iz katastra
– ugovorom o zakupu, dugogodišnjem zakupu, prodaji, plodouživanju, služnosti šumskog zemljišta ili darovanju
– pravomoćnom sudskom odlukom ili pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela.
3.1.1. Obveza upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
U Upisnik OPG-a obvezno se trebaju upisati sljedeća poljoprivredna gospodarstva:
– koja podnose zahtjev za državnu potporu
– koja prema posebnim propisima moraju biti upisana u upisnike, registre ili evidencije što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi te za OPG
– koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u.
Pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Nositelj ili član OPG-a može biti upisan u samo jedan OPG. Zahtjev za upis u Upisnik ili zahtjev za prijavu promjena u Upisniku podnosi nositelj OPG-a na propisanom obrascu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (koji se nalazi u okviru Dodatka II. Pravilnika o upisniku poljoprivrednih gospodarstava). U slučaju promjena koje se odnose na člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, iznimno sam član obiteljskog gospodarstva može podnijeti zahtjev za prijavu promjena koje se odnose na određene podatke o njegovom članstvu u Upisniku. Obrazac zahtjeva za upis, ispis i prijavu promjena podataka u Upisniku, obrasci s osnovnim podacima o OPG i poljoprivrednim gospodarstvima, podacima o gospodarskim objektima, članovima OPG-a, posjedu poljoprivrednog zemljišta, popis priložene obvezne dokumentacije te izjava članova OPG-a o odabiru nositelja nalaze se u DODATKU I., a zahtjev za dodjelu matičnog broja poljoprivrednika i pregled obvezne dokumentacije za upis u Upisnik po tipovima poljoprivrednih gospodarstava u DODATKU II. Pravilnika o upisniku poljoprivrednih gospodarstava (čiji su su sastavni dio).
3.1.2.1 Obveze i prava nositelja i članova OPG-a
Nositelj je odgovoran za poslovanje OPG-a, a biraju ga članovi OPG-a između sebe. Kod izbora nositelja, članovi popunjavaju obrazac izjave članova OPG-a o odabiru nositelja gospodarstva (na
obrascu koji je sastavni dio Pravilnika o upisniku poljoprivrednih gospodarstava – Dodatak I.).
U slučaju smrti nositelja OPG-a, član OPG-a ili fizičke osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu s prebivalištem na istoj adresi kao i nositelj, ako nisu ranije bile upisane u Upisniku kao članovi OPG-a, mogu u roku od 30 dana od smrti nositelja OPG-a podnijeti zahtjev za prijavu promjena
u Upisniku. Uz zahtjev trebaju prilažu Izvod iz knjige umrlih i popunjeni obrazac izjave članova OPG-a o odabiru nositelja gospodarstva (ako postoje članovi). Novi je nositelj obvezan u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka prethodnog nositelja prijaviti promjene u Upisniku.
4. Državne potpore poljoprivredi
Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. Neki od ciljeva poljoprivredne politike su da se prehrambena sigurnost stanovništva u što većoj mjeri podmiruje domaćim poljoprivrednim proizvodima, da se poveća konkurentnost poljoprivredne proizvodnje na domaćem i ino tržištu, da se poljoprivrednicima omogući primjereni životni standard, kao i da se potrošačima omogući odgovarajuća, kvalitetna, cjenovno pristupačna, sigurna i stabilna ponuda hrane itd.
Jedna od mjera poljoprivredne politike, kojima se nastoje postići navedeni ciljevi poljoprivredne politike su državne potpore poljoprivredi, koje se mogu financirati iz proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s posebnim propisima.
Državne potpore obuhvaćaju:
– izravna plaćanja
– mjere ruralnog razvoja i
– mjere posebne potpore poljoprivredi.
Mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, mjere za očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza i mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti.
4.1. Izravna plaćanja
Izravna plaćanja jesu plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku. Korisnici izravnih plaćanja jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost. Korisnici izravnih plaćanja obvezni su ispunjavati uvjete višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji vezane uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja, utvrđene posebnim propisima i vezane uz dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. Ako korisnici ne udovoljavaju navedenim uvjetima, umanjit će im se iznos ili ukinuti pravo na izravna plaćanja. Prilikom upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava svakom poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje se
jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) koji se koristi kao jedinstveni broj za identifikaciju poljoprivrednog gospodarstva koje predaje zahtjev za izravna plaćanja. Korisnici koji ostvaruju pravo na izravna plaćanja uključeni su u sustav savjetovanja poljoprivrednika u pogledu ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti koju provodi Hrvatska poljoprivredna komora. Usluge savjetovanja su za korisnika besplatne. Radi pravilne provedbe izravnih plaćanja provodi se niz postupaka nazvanih „Integrirani sustav za administraciju izravnih plaćanja“ (nadalje: ISAP), koji obuhvaćaju: jedinstvenu identifikaciju poljoprivrednog gospodarstva koje predaje zahtjev; sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (nadalje: ARKOD sustav); sustav za identifikaciju i registraciju životinja; podnošenje zahtjeva; administrativnu kontrolu zahtjeva i kontrolu na terenu.
4.1.1. ARKOD sustav
ARKOD je novi sustav evidencije zemljišnih parcela u RH, koji se uspostavlja i vodi za čitavo područje Republike Hrvatske. Cilj ARKOD-a je da se poljoprivrednicima omogući lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje i njihovo transparentno korištenje. Do ulaska u Europsku uniju, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je i dalje temeljna evidencija koju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koristi za dodjelu poticaja, jer je ARKOD nadogradnja postojećeg Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Upis u ARKOD je obvezan za poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Upis u ARKOD je besplatan, a obavlja se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u kojima su poljoprivrednici upisani u Upisnik (uz prethodnu najavu i poziv iz Agencije) te lokalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije. Samo upisom u ARKOD poljoprivrednici će moći ostvariti pravo na poticaje nakon ulaska u Europsku uniju. ARKOD sadrži podatke o: a) Podaci o ARKOD parceli: identifikacijski broj (ID); ARKOD parcele; vrsta uporabe
zemljišta s pripadajućom šifrom; naziv ARKOD parcele; površina ARKOD parcele, b) Podaci o posjedniku: matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG); osobni podaci; c) Prostorni podaci čiju izradu i održavanje obavlja Državna geodetska uprava. Podaci iz ARKOD-a su javni i dostupni na internetskim stranicama Agencije (www.apprrr.hr), osim podataka čiju izradu i održavanje obavlja Državna geodetska uprava. Osnovna jedinica upisa u ARKOD je ARKOD parcela (površine jednake ili veće od 500 m2, izuzev površina pod plastenicima /staklenicima čija površina može biti 50 m2).
