width= 

Ministarstvo poljoprivrede intenzivno i dalje provodi sve aktivnosti vezano za sanaciju šteta u poljoprivredi te izvlačenja i smještanja životinja  sa poplavljenog područja. Prema prvim preliminarnim procjenama moguće štete u poljoprivredi (direktne štete na usjevima, nasadima i stočnom fondu) mogle bi dosegnuti i do 100 milijuna kuna, iako je teško još uvijek dati pravu procjenu razmjera štete. Konačna procjena bit će moguća tek kada se voda sa poplavljenih područja povuče te nakon uvida u stanje usjeva i kompletne evidencije svih životinja, te štete nastale na poljoprivrednim objektima i mehanizaciji.

 

Na poplavljenom području  Vukovarsko-srijemske županije, Općine Drenovci, Gunja i Vrbanja ukupne površine 42.267 ha, ukupnih je poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD 18.923 ha. Poplavljeno je 5.178 ha poljoprivrednih površina koje su upisane u ARKOD.

Republika Hrvatska ima 1.026.701 ha poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD. Prema dosadašnjim procjenama Ministarstva poljoprivrede pod vodom je ukupno 5.178 ha poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD što je 0,50% od svih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Najvećim dijelom radi se o poplavljenim usjevima žitarica i uljarica (soja 34,02%, pšenica 27,63%, kukuruz 23,60 %).

(tablice u privitku)

 

Evakuacija stoke

Sa poplavljenih područja (Gunja, Rajevo selo, Račinovci), ali i iz okolnih mjesta (Posavski Podgajci, Drenovci, Đurići, Vrbanja – zbog opasnosti koja je prijetila) ukupno je evakuirano 7.665 od ukupno registriranih 11.918 životinja (oko 65% životinja) iako se podaci mijenjaju iz sata u sat. Životinje su izmještene na 20-tak farmi koje su se prijavile za prihvat životinja kao i u objekt u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede u Borovom Selu. U pripremi je još 20-ak farmi za potencijalni prihvat životinja. Za zbrinute životinje je osigurana stalna veterinarska skrb i stočna hrana.

U tijeku je zbrinjavanje preostalih nezbrinutih životinja.

 

APEL: 

Javno pozivamo građane s poplavljenih i ugroženih područja da se jave  u lokalne krizne stožere ili u veterinarske organizacije kako bi prijavili gdje su i koje količine stoke izmjestili u svom vlastitom aranžmanu (prijatelji, rodbina, kumovi, poznanici).  Trenutno ne raspolažemo s podacima za te životinje. Ministarstvo ima podatke za životinje koje su se spašavale u organizaciji Lokalnih kriznih stožera i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede odnosno veterinarskim službama.

 

Aktivnosti koje će poduzeti Ministarstvo poljoprivrede o svom trošku:

  • ünastavak evakuacije i zbrinjavanja preostalih živih životinja;
  • ünastavak neškodljivog uklanjanja lešina životinja;
  • pripreme za povratak na gospodarstvo podrijetla (dezinfekcija, deratizacija, dezinsekcija, čišćenje gospodarstva, klinički pregled životinja i postupanje u skladu u slučaju sumnje na zarazne bolesti);
  • utvrđivanje zdravstvenog statusa životinja za gospodarstva na koja se stoka vraća;
  • povratak (prijevoz) stoke sa mjesta privremenog boravišta na matičnu farmu;
  • ünabavka i distribucija stočne hrane u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom;
  • poduzimanje svih fitosanitarnih mjera.

 

Savjetodavna služba i Hrvatska poljoprivredna agencija će po povlačenju vode obići sva poljoprivredna gospodarstva i ponuditi svu savjetodavnu pomoć u smislu spašavanja usjeva i stoke. Očekuje se da će po povlačenju vode i prosušivanju tla biti moguće presijati poljoprivredne površine koje su poplavljene, posebice zamjenskim kulturama (kukuruz, krmne kulture).  Moguće je da će se dio usjeva uspjeti održati, posebice pšenica, no očekuje se da bi se uslijed visokih temperatura i vlage mogle pojaviti bolesti na usjevima zbog čega će Savjetodavna služba dati upute vezano za zaštitu, te preporučiti koje sorte poljoprivrednih kultura ponovo zasijati (obzirom na kraću vegetaciju). Aktivno će obilaziti sva pogođena gospodarstva i biti na usluzi za ponovnu uspostavu poljoprivredne proizvodnje

 

Mjere za sanaciju šteta u poljoprivredi: 

  • Vlada će donijeti odluku o pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa poplavljenih područja – obnova stočnog fonda, nabava repromaterijala za ponovljenu sjetvu;
  • Poljoprivrednici na poplavljenim područjima bit će oslobođeni plaćanja zakupa za državno poljoprivredno zemljište;
  • Žurna isplata preostalog iznosa izravnih plaćanja poljoprivrednicima;
  • HBOR ce korisnicima kredita na poplavljenom području privremeno povući instrumente prisilne naplate koji su sada aktivni te će također omogućiti provedbu moratorija i reprograma za odobrene kredite;
  • Od Europske komisije zatražit ćemo primjenu „više sile“ kojom će poljoprivrednici koji su pogođeni posljedicama ove poplave ostvariti jednaka izravna plaćanja za proizvodnu 2014. godinu – na koja bi imali pravo prije nego je elementarna nepogoda uništila njihove resurse;
  • Za poljoprivrednike u poplavljenim područjima od Europske komisije zatražit ćemo avansnu isplatu od 50% izravnih plaćanja namijenjenih za 2015. godinu;
  • U znak solidarnosti s poljoprivrednim proizvođačima, djelatnici svih institucija iz sektora poljoprivrede doniraju vlastita sredstva u robi i novcu.

Izvor:mps

Prethodni članakPatkama protiv puževa
Sljedeći članakApel Ministarstva poljoprivrede svim volonterima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.