S obzirom na nezapamćenu količinu padalina ovog ljeta Savjetodavna služba pojačano prati, ove godine za poljoprivrednike, vrlo tešku situaciju. Na svim područjima poljoprivredne proizvodnje i u svim krajevima Republike Hrvatske stanje je podjednako loše jer su obilne kiše i vrijeme bez dovoljno potrebnih sunčanih sati učinili već veliku štetu.


Želim, međutim obavijestiti javnost o trenutnoj situaciji i uputiti poljoprivrednike na naše savjetnike na terenu kako bi dobili i pojedinačno najbolji savjet za svaku situaciju ponaosob.


Obzirom da je u području hortikulture sada vrijeme berbi različitih plodova (jabuka, šljiva, grožđa, rajčica, paprika i dr.) teško je, obzirom na ove vremenske neprilike  dati generalnu preporuku. Ti se poljoprivredni proizvodi beru kad su u tehnološkoj zrelosti. Na primjeru vinskog grožđa, onda kad grožđe nakupi dovoljno šećera za postizanje optimalnih alkohola za pojedinu kategoriju vina.  Šećeri su trenutno  vrlo niski, a kiseline visoke.

 
S obzirom da je zdravstveno stanje grožđa dosta loše (posljedica velike količine oborina tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja te vremenskih nepogoda, kao što su tuča i pijavica – rezultat toga pojava pepelnice i peronospore te botritisa – truljenje grožđa), berbe ranih sorata i za specijalna vina (npr. pjenušci) su već počele iako optimalni rokovi još nisu ni približno postignuti.

Slična situacija je i kod jabuka. Svaki dan propada određena količina uroda, a preporučiti berbu je nemoguće ako znamo da većina naših jabuka nema skladište i da idu direktno na tržnicu.

 

Na  maslinama je gljivična bolest „paunovo oko“ u mnogim slučajevima napravila kompletnu defolijaciju lista  što je u konačnici utjecalo na slab razvoj cvjetnih pupova jer je maslina svu snagu „usmjerila“ u razvoj novih lisnih pupova-listova, a i ono malo cvjetova što je bilo razvijeno je intenzivna kiša učinila to da je u punoj cvatnji isprala i sljepila polen koji je trebao izvršiti oprašivanje. U konačnici u maslinarstvu imamo jako slab urod, gotovo beznačajan (najvećim dijelom sorta oblica koja je poznata po svojoj alternativnoj rodnosti), a i ono malo plodova što ima na pojedinim maslinama i pojedinim maslinicima su napali štetnici počevši od maslininog moljca, svrdlaša i u konačnici prve i druge generacije maslinine muhe (zaraza drugom generacijom prelazi i više od 50% kad se uzme prosjek cijelog područja), zatim jasminov moljac, patula itd.

 

Ono što se treba učiniti je da se u maslinama pripazi sa jesenskom gnojidbom napamet, odnosno da bi svakako trebalo napraviti kemijsku analizu tla, jer zbog izrazito velike količine vode u tlu, mineralna gnojiva se vrlo lako otapaju i biljci budu vrlo brzo pristupačna hranjiva, prvenstveno dušik. Zbog velike količine dušika može doći do intenzivnog jesenskog porasta kod masline što će u konačnici rezultirati opadanjem imuniteta, odnosno stablo će biti izloženo bolestima i štetnicima. Svakako treba napraviti zaštitu bakrenim sredstvima protiv bolesti paunovo oko jer infekcija kreće u ranu jesen, a s obzirom na idealne vremenske uvjete neizbježno je da će usljediti.  Sredstva s manjom karencom treba koristiti na stablima gdje ima nešto plodova, a gdje ima plodova svakako bi sad trebalo napraviti zaštitu protiv maslinine muhe i to sredstvima na bazi dimetoata (sad je krajnji rok za suzbijanje druge generacije muhe-ličinke u plodu, i zbog karence) ili na bazi deltametrina.

 

Kad govorimo o stočarskoj proizvodnji posljedice oborina u gotovo cijelom vegetacijskom razdoblju, a osobito u posljednje vrijeme, bitno će utjecati na kašnjenje vegetacije i dozrijevanje pojedinih krmnih kultura ali i na njihovo skladištenje. To se ponajviše odnosi na „skidanje, pospremanje“ i konzerviranje voluminozne krme silaže i sjenaže, te sušenje sijena. Ukoliko se navedene vrste stočne hrane ne konzerviraju na pravilan način i uz poštivanje stručnih preporuka mogli bi se javljati problemi kod očuvanja kvalitete uslijed kvarenja hrane, te posljedično metabolički i ostali poremećaji kod pojedinih kategorija stoke. Najveći problem trenutno je nemogućnost ulaska mehanizacije na parcele jer je tlo na gotovo cijelom području Hrvatske zasićeno vodom i mekano.


Uslijed toga potrebno je napraviti procjenu kada će se spomenuti poslovi s najmanje posljedica na promjenu strukture i zbijenost tla moći odraditi. Stoga je potrebno poštivati pravila struke i sve agrotehničke mjere.

 

Sve savjete vezane uz spomenute probleme poljoprivrednici će moći sljedećem razdoblju pronaći na mrežnoj stranici Savjetodavne službe ili se za pojedinačne savjete javiti u urede Službe na svom području.

 

Izvor:Savjetodavna

Prethodni članakŠto sve poljoprivrednici mogu vidjeti u AGRONET-u vezano za izravnu potporu?
Sljedeći članakZa solarnu elektranu 774 tisuća kuna iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.