Potrebno je hitno mijenjati Zakon o radu, poruka je s kojom se slažu svi koji su sudjelovali na sastanku poduzetnika s novim ministrom rada i mirovinskoga sustava Josipom Aladrovićem, održanom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Glavna tema sastanka je bio upravo Zakon o radu.

Gospodarstvo se sve više digitalizira, a Zakon o radu još uvijek definira stare industrijske odnose. Zato je hrvatsko tržište rada jedno od najmanje konkurentnih u Europi. Ako to želimo mijenjati ključno je donijeti moderniju regulativu koja prepoznaje današnje potrebe poslodavaca i radnika“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako je potrebna veća fleksibilnost u radnom vremenu, odnosno uvođenje rada od kuće, naročito danas kad su zbog napretka tehnologije svi dostupni 24 sata na dan.

Porezna rasterećenja poduzetnika su dobrodošla, kao i povećanje plaća radnicima. No, kuća se gradi od temelja, a u ovom slučaju to je Zakon o radu koji moramo prilagoditi suvremenom gospodarstvu“, naglasio je Burilović.

Teško je od izmjena Zakona o radu očekivati velike promjene u kratkom vremenu, ali u te promjene moramo ići kako bismo pratili evoluciju tržišta rada. To više nije izbor, nego nužnost i zato krećemo u pripreme za cjelovite izmjene Zakona. Alternative nema“, poručio je Aladrović. Naglasio je da će prioritet Ministarstva biti dijalog s poslodavcima, sindikatima, ali i svim drugim dionicima koji u interesu imaju poboljšanje situacije na tržištu rada. Demografiju je apostrofirao kao najveću prepreku budućeg razvoja gospodarstva i najavio izmjene postojećih mjera aktivnoga zapošljavanja, odnosno uvođenje novih. Osvrnuo se i na mirovinski sustav i istaknuo da od mirovinskih fondova očekuje ulaganja koja će potaknuti nove investicijske cikluse u zemlji.

 class=
Ministar Josip Aladrović

Ključno je promijeniti način dobivanja kvota za strane radnike, ova varijanta ‘tko prvi, njegova djevojka’ je neprihvatljiva. Tehnika ishođenja dozvola je kriva i cijeli proces dovodi do nebuloznih situacija da neka novoosnovana tvrtka može doći prva na policiju i pokupiti sve kvote pa onda mešetariti s njima i reketariti kompanije kojima ti radnici stvarno trebaju. Generalno nam je potrebna šira liberalizacija tržišta rada“, kazao je prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski, dodavši da treba mijenjati još neke stvari koje opterećuju poslodavce, poput bolovanja koja 40 dana idu na teret tvrtki ili plaćenih pauza za ručak.

Direktor Stražaplastike Josip Grilec je poručio da se u Hrvatskoj mora omogućiti produženi rad koji nije opterećen kao sadašnji prekovremeni rad jer će se tako oživjeti tržište rada i srezati siva, odnosno crna ekonomija. „Veliki broj naših ljudi poslije regularnog radnog vremena odrađuje ‘fuševe’, a promjenom regulative bi se takva praksa dovela u legalnu zonu pa bi koristi od toga imali i zaposlenici i poslodavci i država. Pa i strani radnici koji nam dolaze su zainteresirani za rad preko osam sati jer su došli zaraditi što više novaca u što kraće vremena“, pojasnio je Grilec, uz napomenu da moramo imati i fleksibilniji zakon po pitanju otpuštanja, odnosno zadržavanja radnika.

Predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba je kazao da su za turistički sektor najbitnije tri promjene: ubrzano donošenje novog Zakona o strancima, poboljšavanje mjera aktivne politike zapošljavanja i omogućavanje vaučera. „Sadašnji Zakon o strancima ima mnogo nedostataka i to se treba što prije adresirati jer u turizmu imamo problema s kvotama. Od devet aktivnih mjera zapošljavanja, njih čak osam se ne može koristiti u turizmu zbog administrativnih zabrana, to treba mijenjati. Također nam se mora olakšati zapošljavanje na privremenim sezonskim poslovima, kao što je regulirano u drugim djelatnostima, poput poljoprivrede“, zaključio je Žgomba.

Od predstavnika gospodarstva na sastanku su sudjelovali  predsjednik Upravnog odbora KTC-a Ivan Katavić, direktorica Službe za radne odnose Podravke Marija Komar, predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba, savjetnica pravnih poslova u Krašu Zrinka Vrhovski, direktorica ljudskih potencijala PIK-a Vinkovci Marija Kloss, direktor Stražaplastike Josip Grilec, predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago, predsjednik Upravnog vijeća Algebre Hrvoje Balen i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.

 class=
Prethodni članak15. “Jabuka crvenika” u Moslavini
Sljedeći članakStrategija poljoprivrede treba bolje usmjerenje i poboljšanje!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.