Strategija poljoprivrede treba bolje usmjerenje i poboljšanje!

218
strategija poljoprivrede

Strategija poljoprivrede je treba bolje usmjerenje i poboljšanje – zaključak je stručnog skupa koje je Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) organiziralo u četvrtak u Zagrebu. Stručni skup je okupio veliki broj predstavnika poljoprivrednih udruga, tvrtki, proizvođača i institucija koji su raspravljali o dokumentu Ministarstva poljoprivrede koji prethodi izradi poljoprivredne strategije pod nazivom  “Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj”. Cilj stručnog skupa je bio analiza dokumenta i iznošenje vlastitih mišljenja o istom.

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Nikša Tkalec u uvodu je naglasio kako ovo nije dokument Svjetske banke već dokument Ministarstva poljoprivrede te je omogućeno svima da daju svoje prijedloge i zajedno ga oblikuju. Kaže kako je s ovim završena prva faza, a sada slijedi izrada same strategije i obavezni akcijski plan s jasnim mjerama i kalendarom provedbe. Rekao je i kako je za korištenje sredstava iz EU potrebno je izraditi nacionalni plan. Ovaj dokument je podloga nacionalnom strateškom planu i osnovica na koju će se bazirati programiranje za sljedeće razdoblje.

Pomoćnik ministrice Nikša Tkalec – desno

Potrebno je ući detaljnije u pojedine sektore!

Vladimir Margeta iz udruge „Život“ rekao je kako udruga posljednjih 5 godina svoga postojanja ukazuje na sve što se nalazi u dokumentu. Istaknuo je tri glavna problema hrvatske poljoprivrede. Prvi je neriješeno državno poljoprivredno zemljište. Drugi je problem domaće Agrobanke budući da smo jedina zemlja u EU koja ima državno poljoprivredno zemljište, a nema Agrobanku. Treći je problem udruživanja poljoprivrednika. Smatra da bez rješavanja ova tri ključna čimbenika i akcijskog plana za njih provedba strategije neće biti moguća. Po njemu dokument daje dobru sliku, ali bi se iz njega mogli izvući neki krivi zaključci. U dokumentu nema konkretnih ciljeva za sljedećih 10 ili 15 godina. Margeta kaže kako moramo odlučiti u kojem ćemo smjeru ići.

Branko Bobetić je kao problem istaknuo puno usitnjenih gospodarstava s malo hektara zbog čega ne možemo biti niti efikasni niti produktivni, a niti konkurentni. Smatra da bi trebalo po sektorima  formirati uže radne grupe koje bi definirale gdje se vidimo za koliko godina. Smatra kako je za to potrebno odrediti dvoje koordinatora, a našu strategiju usmjeriti k okrupnjavanju zemljišta.  

Dalibor Janda, predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk smatra kako je odgovornost na politici da sve što je dokument obuhvatio i sprovede. Slaže se s prethodnicima kako je potrebna radna skupina koja će ući detaljnije u sektor. Prerađivačka industrija mljekarskog sektora je jaka te su sposobni otkupiti sve što proizvedu naši proizvođači. Kaže kako su mjere potpore Ministarstva poljoprivrede dovele do rasta broja krava na gospodarstvima, ali se to trenutno ne vidi kroz otkup mlijeka.

Mario Puškarić, vlasnik poljoprivrednog obrta Agro Puškarić, istaknuo je kako treba smanjiti osnovna plaćanja po jedinici površine. Time će oni koji stvarno žele živjeti i raditi od proizvodnje i prodaje dobiti priliku za rast budući da trenutno, zbog visokih plaćanja, svi žele zadržati posjed nad zemljištem bez obzira što nemaju nikavu poslovnu aktivnost, čisto iz ekonomskog interesa.

Samo 12% proizvođača plaća porez

Denis Matijević, direktor tvrtke Smarter, upitao je pomoćnika ministrice kako izgleda projektni zadatak koji su dali prilikom naručivanja te s kojih su aspekata tražili da se sagleda poljoprivreda pri izradi projekta. Čini mu se da strategija ima politički „prizvuk“ zbog čestog spominjanja usmjeravanja potpora prema malim proizvođačima. Prema njemu proizvođače ne bi trebalo razdvajati na male i velike već na one koji se bave intenzivnom proizvodnjom i ekstenzivnom poljoprivredom.

Mato Božić, iz Žito grupe Osijek, rekao je kako je dokument nekorektan prema većim tvrtkama. Potencira se niska cijena rada što je prema njemu netočno, zatim učinkovitost rada za koju se spominje da je ispod 25% iako se zna da onaj koji ima i ispod 80 % produktivnosti propada. Naglasio je kako se kroz cijeli dokument potencira kako su veliki proizvođači problem te da se treba posvetiti podacima i analizi, činjenicama koje donose strategiju, prihod i porez državi. Smatra da ne trebamo napamet mijenjati i ići u nepoznatim pravcima.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je IMG_7222-1024x683.jpg

Zvjezdana Blažić smatra kako je problem što kod nas samo 12% poljoprivrednih proizvođača plaća porez, a ostali su izvan poreznih škara. Također, pita se koja je učinkovitost tolikog izdvajanja za poljoprivredu. Smatra da dokument treba još dodatnih rasprava i tumačenja.

Predstavnik BC instituta Zagreb, Kristijan Puškarić kazao je da zabrinjava pouzdanost mnoštva podataka, a korišteni su oni od 2014. do 2016. godine za izradu buduće strategije hrvatske poljoprivrede. On se požalio da istraživanje i razvoj  privatnih institucija ne može proći ni na jednom natječaju za sjeme, a da će vrlo brzo ugar, zbog ekoloških poticaja, biti treća domaća kultura, nakon kukuruza i pšenice.

Krešimir Ivančić, do nedavno pomoćnik ministra poljoprivrede, rekao je kako FADN nema izbora te će se i dalje koristiti, a veliki i mali ostaju. Veliki će dobivati 25% potpora.

Ovaj projekt je primjer ostalim državama članicama

Pomoćnik ministrice Nikša Tkalec je zaključio stručni skup kazavši:

Današnje sugestije će se koristiti u daljnjem radu. Potrebna je suradnja i još konstruktivnih prijedloga kako bi poboljšali strategiju poljoprivrede i okrenuli je prema pravom smjeru. FADN je sredstvo s kojim se koriste sve države članice. Ovako protreseni podaci iz FADN-a garantirano u nijednoj drugoj državi članici nisu napravljeni nikada, a da je to točno potvrđuje i DG Agri koji planira projekt predstaviti kao “best practice”, odnosno najbolji primjer drugim državama članicama. Radimo u realnim europskim okvirima te nemamo slobodu kakvu smo imali prije ulaska u EU. Intencije EU su jasne, sredstva se smanjuju na razini cijele Europe pa tako i Hrvatskoj, a mi moramo pronaći način da i dalje “plivamo” u tom društvu. U potpunosti se slažem s kolegama koji kažu da je ekološka poljoprivreda fantastična, ali ne smijemo preskakati stepenice već postaviti stvari na način da i dalje napredujemo. Projektni ciljevi su zadani, nismo htjeli ići u projekt sa Svjetskom bankom bez da znamo što želimo napraviti u projektu. Naravno da tu treba još jako puno toga analizirati, od zemljišta do regionalnih specifičnosti, ali od nečega se moralo krenuti. Ovaj dokument je napravljen u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke koji mi u ministarstvu i u državi nemamo. Ovo je samo jedan dio podloge za ono što će uslijediti jer uz ovo paralelno radimo i sektorsku analizu zajedno sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. U sklopu te analize analiziramo i problematiku izvoza i uvoza, problematiku izvora financiranja, pristupa sredstvima za pojedine poljoprivrednike i pojedina područja. Ovo ćemo raditi i dalje još narednih godina, ali realna ograničenja postoje. Paralelno s ovom strategijom radi se i nacionalna razvojna strategija za koje je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja, koje ide puno šire i koje bi trebalo dati odgovore na veći dio ovih pitanja koji imaju utjecaja na poljoprivredu, a ne dolaze iz same poljoprivrede. Ovdje smo prvenstveno usmjereni na poljoprivredu i ono na što mi kao Ministarstvo poljoprivrede možemo utjecati. Želimo kvalitetu, a je li to mjesec ili dva, više ili manje, mislim da nije bitno.

Glavni zaključak sa stručnog skupa je kako je zbog svih negativnih trendova u poljoprivredi, Hrvatskoj prijeko potrebna jasna strategija poljoprivrede koja će biti utemeljena na realnom stanju u proizvodnji, produktivnosti, distribuciji potpora. Strategiju koju radi Svjetska banka za potrebe Ministarstva poljoprivrede treba još dodatno raspraviti i unaprijediti budući da se u dokumentu trenutno nalazi dosta nejasnih i nelogičnih podataka koji ne odražavaju stvarno stanje u poljoprivredi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje