Utvrđivanje gravidnosti u ovaca suvremenim metodama opisano je u sljedećim poglavljima. Navedeno je nekoliko metoda koje su provjerene u praksi, ali se na terenu koriste samo neke od njih.
Najjednostavnija i najjeftinija metoda je korištenje ovna probača s markerom na prsima. Međutim, ovaj način otkrivanja gravidnih ovaca ima dosta nedostataka pa nije dovoljno pouzdan. U praksi je najraširenija metoda ranog utvrđivanja gravidnosti pomoću ultrazvuka. Za rano utvrđivanje negravidnih ovaca podjednako su pouzdane metode određivanja koncentracije progesterona u krvi i u mlijeku (gotovo 100 % točne). Od ostalih metoda, koje su u praksi manje zastupljene, koriste se radiografija, estrogenski testovi, detekcija ovčjeg placentalnog laktogena, ručne pretrage, vaginalna biopsija, imunološki testovi i utvrđivanje prisutnosti proteina specifičnih za gravidnost (PAG) uz primjenu radioimunološke metode (RIA).
Maksimalno iskorištavanje reproduktivnog potencijala rasplodnog stada u cilju povećanja produktivnosti cjelokupne ovčarske farme nije moguće bez primjene metoda za utvrđivanje gravidnosti ovaca. Jedan od uzroka znatnih ekonomskih gubitaka u proizvodnji ovčjeg mlijeka i mesa svakako su pogreške prilikom utvrđivanja rane gravidnosti ili još gore, izostanak provođenja ovog postupka.
Postoji nekoliko praktičnih prednosti u otkrivanju rane gravidnosti u ovaca:
- manji su troškovi hranidbe i ljudskog rada;
- moguće je ranije izdvojiti i prodati jalove ovce;
- pažnja i briga uzgajivača usmjerena je samo na gravidne ovce.
Opće je poznato da je reprodukcija, odnosno njezina uspješnost temelj proizvodnje mesa, mlijeka i vune. Da bi se postigli što bolji rezultati u reprodukciji ovaca potrebno je što prije utvrditi je li životinja gravidna ili nije. Tako uzgajivač može na vrijeme može reagirati i otkriti sterilne ovce koje se zatim ili liječe (rjeđe) ili izlučuju (češće) iz daljnjeg uzgoja. Dugo vremena znanstvenici nastoje pronaći praktičnu i ekonomičnu metoda utvrđivanja gravidnosti u ovaca; to je pitanje od praktične važnosti u uzgoju kao i znanstveni interes u istraživanju reprodukcije i plodnosti ove vrste. Rektalna palpacija koja se redovito provodi u većih životinja nije opcija i za utvrđivanje gravidnosti ovaca. Od mnogih opisanih metoda za utvrđivanje gravidnosti u ovaca, samo je manji dio primjenjiv u terenskim uvjetima, što zbog visoke cijene ili komplicirane provedbe. Potrebno je napomenuti da je pri utvrđivanju gravidnosti moguće utvrditi i broj fetusa (plodova) što farmeru omogućava organizaciju pravovremene, pravilne i dostatne hranidbe visokogravidnih ovaca. Imajući u vidu važnost reprodukcije u svakoj ovčarskoj proizvodnji, cilj ovog članka je opisati samo metode utvrđivanja gravidnosti koje su dovoljno pouzdane i izvedive da bi se mogle provoditi u komercijalnom uzgoju ovaca. To znači da metode utvrđivanja gravidnosti moraju biti jednostavne, jeftine i precizne.
Uporaba ovna probača
Uobičajena metoda utvrđivanja rane
gravidnosti u ovaca u sezoni pripusta jest provjera tjera li se ovca ponovno
nakon pripusta. Najlakši način za to je stavljanje markera s bojom na prsa ovna
koji boravi zajedno s već pripuštenim ovcama. Prilikom nadomještanja potrošene
boje u markeru, bolje je to činiti u intervalima od 14 dana nego dužim jer se
neke ovce mogu tjerati samo dva tjedna nakon pripusta (umjetnog osjemenjivanja)
pa postoji mogućnost da se estrus ne zamijeti ako se boja mijenja nakon 16.
dana. U kontroliranom pripustu, osobito u stadima u kojima jedan ovan mora
opasati velik broj ovaca u relativno kratkom roku, bolje je koristiti hematitnu
pastu (prašak i životinjsku masnoću) umjesto markera. Ova metoda može biti
nepouzdana u razdoblju kada ovce nisu u estrusu (ne tjeraju se, tzv. razdoblje
anestrije) pa je potrebno upotrijebiti neku alternativnu metodu. Za farmere
kojima se ovce janje tijekom cijele godine, što podrazumijeva vansezonska
parenja u ranom anestrusu, pitanje odvajanja negravidnih ovaca u prvim tjednima
nakon pripusta i priprema za ponovni pripust je od velike važnosti. Također je
potrebno identificirati gravidne ovce kojima se približava razdoblje
zahtjevnije hranidbe u kasnoj gravidnosti.
Utvrđivanje broja fetusa
Učestalost pojave perinatalnog mortaliteta u ovaca je povezana s veličinom i porodnom masom janjeta; što je povezano s veličinom legla i režimom hranidbe u posljednjoj trećini gravidnosti. Osiguravanje dovoljnih količina dodatne hrane ovcama s više fetusa može jamčiti da će oni dostići maksimalnu veličinu pred janjenje i preživjeti. S druge strane, smanjenje količine hrane ovcama koje nose samce može pomoći pri kontroli porodne mase i smanjiti gubitke janjadi do kojih dolazi pri janjenju i neposredno nakon njega. U velikim stadima rano utvrđivanje gravidnosti omogućava grupiranje ovaca po stadiju gravidnosti, što je olakšano u pripustu u kojemu se koristi metoda otkrivanja estrusa.
Radiografijske metode
Radiografija se jedno vrijeme uspješno koristila u istraživačkim programima na farmama; u istraživanjima sustava janjenja tijekom cijele godine. Npr. na Rowett Institutu u Škotskoj ova je tehnika rutinski korištena za točno utvrđivanje gravidnosti i utvrđivanje broja fetusa još 1972. godine. Ranija istraživanja govore o točnoj dijagnozi gravidnosti ovaca pomoću rentgena 55. dana nakon oplodnje. U Australiji su znanstvenici utvrdili da bi postojeći izvori hrane bili učinkovitije iskorišteni da je dijagnoza pomoću rentgena bila dostupna u komercijalnim stadima ovaca. Dokazali su da bi pomoću posebno dizajnirane opreme za rukovanje tehnički bilo izvedivo koristiti radiografiju na ovčarskoj farmi i utvrđivati broj fetusa s visokim stupnjem točnosti za vrijeme četvrtog mjeseca gravidnosti (točnost od 90 % između 100. i 120. dana u dijagnosticiranju dvojaka).
Uporabom ovakvog aparata moglo bi se pregledati 400-600 ovaca na dan. Međutim, metoda utvrđivanja gravidnosti pomoću rentgena skuplja je za 12 puta od ultrazvuka, iako obje metode daju podjednake rezultate.
Primjena ultrazvuka
Šira uporaba ultrazvuka u dijagnostici različitih problema u gravidnosti i kontroliranoj reprodukciji preuzeta je iz humane medicine. U to vrijeme se koristio široki raspon ultrazvučne opreme, od jednostavnih puls-eho naprava do onih koje su mogle odmah dati sliku sadržaja maternice. U domaćih životinja, uključujući i ovce, dosta rano su se počele koristiti Doppler metoda (detekcija fetalnog pulsa) i A-mod (dubina amplitude) metoda (detekcija plodne vode u maternici).
Detekcija fetalnog pulsa
Doppler metoda koristi sličnu frekvenciju ultrazvuka kao i A-mod. U ovom slučaju ultrazvuku koji se emitira u ovcu i vraća natrag pomoću sonde, nakon što se susretne sa brzo gibajućim česticama (npr. krv u srcu fetusa i pupčanoj vrpci) malo se promijeni frekvencija. Takav zvuk pomoću aparata pretvori se u čujni signal, dok zvuk koji se odbija od mirujućih čestica ima istu frekvenciju kao i emitirani, te je nečujan. Ovce se pregledavaju u sjedećem položaju ili dok stoje. Površina ultrazvučne sonde premazuje se uljem (radi boljeg kontakta) i prislanja na golu površinu kože blizu vimena. Takvom vanjskom primjenom Doppler metode postiže se visoka točnost dijagnoze u ovaca u drugoj polovici gravidnosti. Uspoređujući preciznost Doppler metode između 80. i 95. dana gravidnosti s ultrazvučnim pregledom znanstvenici su zaključili da se Doppler metoda pokazala boljom u dijagnosticiranju gravidnosti s više fetusa.
Doppler za rektalnu probu
Primjena intra-rektalne Doppler
metode pokazala se preciznijom i bržom u utvrđivanju gravidnosti nego uporaba
vanjske sonde. Prema istraživanju provedenom 1972 godine na više od 2000 ovaca,
gravidnost se mogla pouzdano potvrditi sredinom razdoblja graviditeta s
točnošću iznad 90 %. U istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji na 1.396
ovaca primjenom intra-rektalne tehnike između 31.-40., 41.-60., 61.-80.,
81.-100. i 100.-120. dana nakon pripusta precizno je utvrđena gravidnost u 58,
80, 88, 96 i 97 % slučajeva.
Detekcija plodne vode
Ranija istraživanja A-moda A-mod (detekcija plodne vode u maternici) na ovcama pokazala su da je ova metoda brza, pogodna i jednostavna. Ovce se uglavnom pregledavaju u stojećem položaju; sonda se premaže uljem i položi na golu kožu trbuha s desne strane oko 50 mm ispred vimena. Kad uska zraka ultrazvuka dođe do tkiva koje ima drukčiju akustičnu vrijednost (npr. gravidna maternica puna tekućine), odbije se na granici objekta; povratne valove hvata sonda i pretvara ih u signale koji se pojačavaju i prikazuju na katodnom ekranu ili u nekom drugom vizualnom obliku. Sveopće iskustvo je pokazalo da ovca treba biti u drugoj polovini gravidnosti ako se želi postaviti dijagnozu s velikom preciznošću. Istraživanjem je utvrđeno 91 % točnosti u otkrivanju gravidnosti ovaca 65. dana gravidnosti i 35 % u onih pregledanih prije tog vremena. Brzina testiranja je bila mnogo veća nego pri uporabi Doppler aparata. U odgovarajućim uvjetima tri čovjeka mogla su pregledati oko 160 ovaca/sat.
Ultrazvučni pregled u ranom stadiju gravidnosti
Preciznost ultrazvučne metode u ranoj gravidnosti ispitalo je nekoliko znanstvenika. Naravno, mogućnost utvrđivanja gravidnosti u ovaca do 20. dana uz visoki stupanj preciznosti pružila bi izvrsnu prigodu za proučavanje embrionalne i/ili fetalne smrti. U SAD-u su znanstvenici dokazali da se gravidnost može dijagnosticirati temeljem detekcije embrija i njegovog srčanog pulsa između 21.-34. dana gravidnosti s tim da je točnost procjene bila dosta niska (52 % između 17.-19. dana i 85 % između 32.-34. dana gravidnosti). Mogućnost otkrivanja negravidnih ovaca je bila 80 % između 21.-23. dana i 98 % između 32.-34. dana nakon osjemenjivanja.
Progesteronska i druge hormonske probe
Rano utvrđivanje gravidnosti u ovaca, temeljeno na plazma progesteronu u određeno vrijeme nakon pripusta, zabilježeno je u kasnim 60-im i ranim 70-im godinama prošlog stoljeća u nekoliko europskih zemalja. Test se temelji na činjenici da je koncentracija plazma progesterona prilično niža u ovaca u estrusu nego u gravidnih. U Francuskoj je rana progesteronska proba u ovaca korištena kao dodatna metoda u kontroliranom sparivanju, pogotovo kad je do njega došlo u razdoblju anestrije. U jednom takvom istraživanju, znanstvenici su mjerili razinu progesterona 18. dan nakon pripusta; gotovo sve ovce dijagnosticirane kao negravidne nisu se ojanjile, dok se 84 % dijagnosticiranih kao gravidne, ojanjilo.
U Turskoj su znanstvenici zabilježili dijagnozu gravidnosti temeljenu na vrijednostima progesterona određenim pomoću radioimunološke probe (RIA – RadioImmunoAssay); 15. do 17. dana nakon pripusta točna dijagnoza je postavljena u 85 % gravidnih, odnosno 86 % negravidnih ovaca.
Progesteron u mlijeku
Nastojanja izraelskih znanstvenika da odrede progesteron u mlijeku umjesto u krvnoj plazmi pokazala su se uspješnima u awassi ovaca u uobičajenoj jesenskoj sezoni pripusta (92-100 % -tna preciznost u otkrivanju negravidnih ovaca). Međutim, za vrijeme sezonske anestrije preciznost u dijagnosticiranju gravidnosti pokazala se neuobičajeno niskom. Utvrđivanje gravidnosti temeljeno na određivanju koncentracije progesterona u mlijeku jednako je pouzdano kao i određivanje njegove koncentracije u krvnoj plazmi, s tim da je lakše uzeti uzorak mlijeka nego krvi.
Uporaba progesteron testa na farmama
Testiranje ovaca na farmama u
SAD-u provedeno je na temelju uzoraka krvi ovaca uzetih 0., 10. i 15. dana
estrusnog ciklusa i analiziranih pomoću RIA metode ili komercijalnog
progesteron testa (target testa). Rezultati su pokazali da je farmski
progesteron test 100 % točan u otkrivanju ovaca s funkcionalnim žutim tijelom,
te da se može provesti brzo i jednostavno.
PAG test
Ova metoda redovito se provodi u
Centru za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda, Hrvatske agencije za
poljoprivredu i hranu za utvrđivanje gravidnosti krava iz uzoraka mlijeka.
Metoda je akreditirana, pouzdana, brza i jednostavna, a pogodna je i za primjenu
na ovčarskim i kozarskim farmama. Za ispitivanje nije potrebno uzimati posebne
uzorke mlijeka, već su dovoljni oni koji se redovito šalju na analizu u
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka. Ovim testom moguće je sa
98-postotnom sigurnošću utvrditi je li životinja gravidna ili nije. Test
funkcionira na principu reakcije na glikoproteine (PAG) u mlijeku koji nastaju
samo u prisutnosti embrija, odnosno fetusa u maternici. Prednost ovog
laboratorijskog testa je rano otkrivanje gravidnosti – već 22. dana nakon
osjemenjivanja. Još je veća važnost PAG test u otkrivanju životinja koje nisu
gravidne kako bi ih mogli pravovremeno ponovno pripustiti/osjemeniti.
Metode za rano utvrđivanje gravidnosti s najvećom preciznošću su ultrazvuk i PAG test, a za rano otkrivanje negravidnih ovaca najbolja metoda je određivanje koncentracije progesterona u krvi i mlijeku. Pomoću ultrazvuka se gravidnost može utvrditi već između 17. i 19. dana sa sigurnošću od 52 %, dok se između 32. i 34. dana taj postotak povećava na 85 %. Nedostatak ove metode su visoki početni troškovi i skupo održavanje, ali su prednosti daleko veće. Negravidne ovce se mogu otkriti pomoću određivanja koncentracije progesterona u krvi već nakon 18. dana nakon pripusta sa gotovo 100 %-tnom preciznošću, a na temelju progesterona u mlijeku sa sigurnošću od 92-100 %.
Cijeli prilog broja “Inovacije u stočarstvu” pročitajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 17/2020.
