height=  

Županijska komora Pula organizirala je od 6. do 8. veljače 2015.  u Domu hrvatskih branitelja 22. tradicionalnu izložbu Histria na kojoj je 120 izlagača predstavilo kvalitetne hrvatske proizvode, ponajprije hrane i pića. Osim OPG-ova, obrta i obiteljskih tvrtki iz 12 hrvatskih županija bilo je i nekoliko izlagača iz Slovenije i Italije. U sklopu svečanog otvorenja izložbe Dragica Lukin, predsjednica Saveza slastičara Hrvatske i vlasnica Ville Soši iz Umaga, predstavila je Istarsku zlatnu kroštulu, koja se kandidira za Guinessovu knjigu rekorda. U okviru ovogodišnje Histrije održano je nekoliko radionica, foruma i okruglih stolova.           

Uz već poznati asortiman hrane i pića, predstavljeno je i  40. novih proizvoda na koje HGK- Županijska komora Pula zadnjih godina skreće posebnu pozornost. OPG Franko Hrelja iz Pule izložio je namaz od masline i domaći ajvar, a OPG Branka Kovać iz Poreča,  predstavila se s proizvodnjom medova (ekološki certificirani)  i  pripravaka na bazi meda sa samoniklim biljem. Iz Cernika  kod Nove Gradiške,  na Histriju je došla Vera Sokić s proizvodima  od tjestenine. Osim brašna od durum pšenice uključeno je i ljekovito bilje (kopriva, gljive i drugo). Njezin novi proizvod je pekmez od luka. S Novim proizvodima (bijela krem ploča s brusnicom i choco royal ratluk orah) sudjelovao je Vasiljev d.o.o Vera iz Vukovarskom-srijemske županije, dok je pulski proizvođač Vrchoco posjetiteljima ponudio bijelu čokoladu s istarskom smrikvom.   Bisera Pudić,  sa svojom tvrtkom Blondi d.o.o.  iz Sv. Kirina (općina Svetvinčenat), predstavila se s biljno voćnom marmeladom i prirodnim sirupom i džemom od naranče i artičoke. S proizvodima od aronije, bobičastog voća kojem se pripisuje blagotvorno djelovanje, predstavili su se  Igor Frljužec iz Jakovlje kraj Zagreba i Marijana Finderle iz Umaga. Dubravka Orlić – Bašlin iz Vodnjana, sa svojom tvrtkom Svijet biljaka nastupila je s prirodnom kozmetikom pod nazivom Fitoaroma. Ova tvrtka ima vlastitu destileriju i proizvodi sadnice  lavande, smilja, kadulje, komorač i ostalih mediteranskih biljaka. Ilija Jelavić, vlasnik obrta AS, iz Županje i Nedeljka Damjanović, iz Štitara kraj Županje,  vlasnica OPG Damjanović kulen,   izložili su više slavonskih specijaliteta (kulen, kulenova seka, kobasice, čvarci, domaća mast, rebra i drugo). Posjetiteljima Histrije ponuđeno je i toplo vino, a to je pripravio OPG Franjo Stanišić iz Zagrebačke županije.

Prethodni članakProizvodnja rakije viljamovke
Sljedeći članakIZBOR ZA NAJBOLJU POLJOLJEKARNU U 2015. GODINI
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.