Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze!

Donesen je novi Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze koji je objavljen u Narodnim novinama broj 76/2019. te se isti primjenjuje od 17. kolovoza 2019. Pravilnikom o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze propisan je način utvrđivanja granica zemljopisnih područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj te podjela regija na podregije, vinogorja i vinogradarske položaje.

Podjela zemljopisnih područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj na zone, regije, podregije i vinogorja temelji se na administrativnim granicama gradova i općina utvrđenim u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Nastavno na navedeno, otoci koji su navedeni kao cjeline, bez navođenja gradova i općina na njihovom prostoru, priključuju se kao cjelina vinogradarskom području vinogorja uz koje se navode.

Također ističemo da u postupku zaštite oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla granice područja na koje se odnose zaštićene oznake, a koje se utvrđuju specifikacijom proizvoda, ne moraju se nužno podudarati s granicama zemljopisnih područja uzgoja vinove loze utvrđenim ovim Pravilnikom.

Podjela regija

Pravilnikom o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze Republika Hrvatska podijeljena je na četiri vinogradarske regije.

Vinogradarska regija Slavonija i hrvatsko Podunavlje dijeli se na podregije Hrvatsko Podunavlje i Slavoniju. Vinogradarska regija Središnja bregovita Hrvatska dijeli se na podregije Moslavina, Prigorje – Bilogora, Zagorje – Međimurje, Plešivica i Pokuplje. Vinogradarska regija Hrvatska Istra i Kvarner dijeli se na podregije Hrvatska Istra, Kvarner i Hrvatsko primorje. Vinogradarska regija Dalmacija dijeli se na podregije Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija.

Vinogorja

Prethodno navedene vinogradarske regije u Republici Hrvatskoj dijele se na vinogorja, time da se područja koja obuhvaćaju vinogorja nalaze u Prilogu I. ovog Pravilnika, te su njegov sastavni dio.

Naime, vinogradarski položaji mogu se odnositi na:

a) skup naselja, naselja i dijelove naselja koji su utvrđeni posebnim propisom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i

b) skup katastarskih općina, katastarske općine i dijelove katastarskih općina, rudina, katastarske čestice i dijelove katastarskih čestica, koji su utvrđeni u skladu sa posebnim propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Kod označavanja vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla proizvođači mogu isticati nazive vinogradarskih položaja koji su upisani u Vinogradarski registar. Također, proizvođači vina koji namjeravaju isticati nazive vinogradarskih položaja u označavanju vina podnose Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu opis vinogradskih položaja izravno ili putem Regionalnih organizacija vinara i vinogradara čiji su članovi.

Nastavno na navedeno, u opisu vinogradarskog položaja potrebno je navesti:

a) naziv vinogradarskog položaja

b) pripadnost regiji, podregiji i vinogorju

c) granice vinogradarskog položaja

d) površinu vinogradarskog položaja

e) opis agroekoloških uvjeta (ekspozicija, nagib, tip tla i dr.)

f) posebnosti položaja

g) ime i prezime ili naziv proizvođača koji posjeduje vinograde na vinogradarskom položaju i njegov MIBPG

h) podatke o svim vinogradima na vinogradarskom položaju (katastarska općina, katastarska čestica ili ARKOD ID, površina u m², sorta/e, broj trsova, uzgojni oblik, razmak sadnje) – ukupno za položaj i prema površinama vinograda pojedinih proizvođača.

Prijelazne i završne odredbe

Vina za koja je izdano rješenje o stavljanju na tržište u skladu s odredbama dosadašnjeg Pravilnika o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze (»Narodne novine«, br. 74/12., 80/12. – ispravak, 48/13. i 159/13.) mogu se nalaziti na tržištu do iskorištenja zaliha.

Također se u prijelaznom razdoblju, odnosno do uspostave sustava evidentiranja vinogradarskih položaja, a najkasnije do 31. prosinca 2021. godine, u označavanju vinogradarskih položaja primjenjuje Lista zemljopisnih oznaka (»Narodne novine«, br. 67/17).

Podjela vinogradarskih podregija na vinogorja

1. Podregija Hrvatsko Podunavlje

– Vinogorja: Srijem,Erdut,Baranja

2. Podregija Slavonija

– Vinogorja: Đakovo,Slavonski Brod,Nova Gradiška,Požega–Pleternica,Kutjevo,Daruvar,Pakrac,

Feričanci,Orahovica–Slatina,Virovitica

3. Podregija Moslavina

– Vinogorja: Voloder–Ivanić Grad,Čazma

4. Podregija Prigorje – Bilogora

– Vinogorja: Dugo Selo–Vrbovec,Kalnik,Koprivica–Đurđevac,Bilogora,Zelina,Zagreb

5. Podregija Zagorje – Međimurje

– Vinogorja: Međimurje, Varaždin, Ludbreg, Krapina, Zlatar, Zabok, Klanjec, Stubica, Pregrada, Zaprešić

6. Podregija Plešivica

– Vinogorja: Samobor,Plešivica–Okić,Sveta Jana,Krašić,Ozalj–Vivodina

7. Podregija Pokuplje

– Vinogorja: Karlovac,Vukomeričke gorice,Petrinja

8. Podregija Hrvatska Istra

– Vinogorja: Zapadna Istra,Centralna Istra,Istočna Istra

9. Podregija Kvarner i Hrvatsko primorje

– Vinogorja: Opatija–Rijeka–Vinodol,Krk,Rab,Cres – Lošinj,Pag

10. Podregija Sjeverna Dalmacija

– Vinogorja: Zadar–Biograd,Benkovac–Stankovci,Šibenik,Skradin,Primošten

11. Podregija Dalmatinska zagora

– Vinogorja: Knin,Promina,Drniš,Sinj – Vrlika,Kaštelanska zagora,Imotski,Vrgorac

12. Podregija Srednja i Južna Dalmacija

– Vinogorja: Kaštela–Trogir,Split–Omiš–Makarska,Neretva,Konavle,Dubrovačko primorje, Mljet, Pelješac, Korčula,Lastovo,Vis,Hvar,Šolta,Komarna