Utjecaj visokih vanjskih temperatura na domaće životinje
Ambijentalni uvjeti za optimalni život i proizvodnju različiti su za pojedine vrste, starosne i proizvodne kategorije pojedine vrste stoke. Prema brojnim istraživanjima pokazalo se da temperatura zraka uveliko utječe na životne i proizvodne osobitosti domaćih životinja.
Optimalne temperature
Tako se pokazalo da je optimalni raspon temperature za goveda između 0 i +15 ºC, iako i temperature do – 15 ºC ne utječu značajno na proizvodne rezultate mliječnih krava. Za telad najniža temperatura kod koje nema značajnih promjena u životnim funkcijama je 7 ºC uz relativnu vlagu od 85%. Svinje su za razliku od goveda mnogo osjetljivije na temperaturne promjene. Tako je za njih optimalna temperatura zraka 16-20 oC uz relativnu vlagu od oko 80%. U peradi u uzgojnim uvjetima optimalna temperatura je za piliće 32-35 ºC, a za tovnu kategoriju 18-21 ºC. Ovce relativno dobro podnose temperaturne promjene. Ta podnošljivost ovisi o tome jesu li nestrižene ili ostrižene. Kritična temperatura kod kojih u ovaca dolazi do dišnih poremetnji kao posljedice visokih temperatura, u nestriženih ovaca u hladu je oko 22 ºC, a na suncu 15-18 ºC. Ostrižene ovce podnose nešto veće temperature koje su u hladu 26-30 ºC , a na suncu 18-22 ºC. Takvi životni uvjeti mogu se osigurati jedino pri farmskom uzgoju, gdje se mogu osigurati optimalni mikroklimatski uvjeti. Pri modernom intenzivnom uzgoju ti se uvjeti kontroliraju i računalima. Iz navedenog vidljivo je da su optimalne životne temperature daleko niže od onih koje su u ljetnim mjesecima, posebice zadnjih godina kada temperatura premašuje i višegodišnje prosječne iznose.
Ekstenzivan način držanja stoke
Uzgoj stoke na malim seoskim gospodarstvima još uvijek je prisutan u većini naših ruralnih područja. U tim se područjima domaće životinje uzgajaju na ekstenzivan način, često u improviziranim nastambama, a ljeti većinu vremena provode na otvorenom. Te jednostavne nastambe, štale i svinjci građeni su na neadekvatan način. Najčešće imaju vrata i povišeno položene prozore relativno malih dimenzija. Povišeni i mali prozori omogućavaju slabo strujanje zraka visoko iznad životinja tako da su one često u području ustajalog i pregrijanog zraka. Takvi uvjeti pri višim temperaturama, uz sudjelovanje raznih plinova, posebice amonijaka, dovode do poremetnji u disanju, životinje slabije uzimaju hranu, a u ekstremnim uvjetima može doći do uginuća. U uvjetima visokih temperatura potrebno je osigurati maksimalno strujanje zraka otvaranjem prozora i vrata. Kratkotrajno izlaganje propuhu neće naškoditi stoci osim konjima koji su osjetljiviji na propuh, ali će osigurati kakvu-takvu izmjenu zraka. Osim toga, važno je da životinje imaju stalno dostupnu svježu vodu koju treba stalno nadolijevati ili mijenjati. Svježa voda je u uvjetima visokih temperatura važnija od hrane jer kod velikih vrućina i uzimanje hrane je smanjeno. Hrana koja se daje životinjama u tim uvjetima mora biti svježa, po mogućnosti zelena, svježe pokošena rano ujutro prije visokih temperatura. Kako je apetit stoke za velikih vrućina smanjen, najbolje je stoku hraniti rano ujutro ili kasnije navečer kada su niže temperature. Osim toga važno je po potrebi dodavati vitaminsko-mineralne smjese jer dodatni vitamini i minerali povećavaju otpornost prema stresu koji je često vezan uz visoke temperature. Kod dugih razdoblja s visokim temperaturama važno je da se životinje dodatno hlade tako da se škrope hladnom vodom nekoliko puta na dan. Ako postoji mogućnost, dobro je ugraditi ventilatore kako bi se umjetno potaknulo strujanje zraka.
Držanje na otvorenom
Kod nas se u nekim krajevima za vrijeme ljeta, na otvorenom drže goveda, konji, ovce, koze i u manjoj mjeri svinje. Goveda, konji i svinje na otvorenom se drže u Slavoniji, Posavini i Turopolju, gdje vani borave od proljeća preko cijelog ljeta sve do prvih mrazova. Ovce se na otvorenom drže uglavnom u Dalmaciji i to gotovo cijele godine, osim u dalmatinskom zaleđ u i planinskim predjelima gdje se za vrijeme zime smještaju u obore.
Životinje koje borave na otvorenom izložene su visokim temperaturama posebice ako nemaju adekvatna skloništa. Olakšavajuća okolnost kod boravka na otvorenom je stalna opskrba svježim zrakom što je koliko-toliko osigurano i pri najmanjem strujanju zraka. Za vrijeme boravka na otvorenom životinje traže zaštitu od visokih temperatura u plandištima. Plandišta su pojedinačna velika razgranata stabla ili manji šumski otoci na pašnjacima koji stoci pružaju zaštitu od visokih temperatura. Na visoke ljetne temperature posebno su osjetljive krave i konji. Problem postaje još izraženiji ako je uz temperaturu i visoka relativna vlaga, što je često na pašnjacima uz rijeke ili močvare. Kod procjene utjecaja temperature i relativne vlage na životinje važno je uzeti u obzir tzv. temperaturno humidni indeks. Za goveda i konje on je oko 70. No kod temperature od 31 oC i relativne vlage od 80%, što je često uz veće nizinske vodotoke i močvare, taj indeks doseže i 84, a to je preduvjet za temperaturni stres koji narušava sposobnost termoregulacije. Važno je napomenuti da goveda i konji lakše podnose niske (čak i do -10 oC) nego više temperature pa dulje izlaganje tih životinja temperaturnom stresu može značajno poremetiti njihovo zdravstveno stanje. Da bi se izbjegao temperaturni stres, govedima i kojima treba na plandištima osigurati pojilišta, a ponekad i hranilišta. Ako na pašnjacima nema drveća, važno je sagraditi improvizirane nadstrešnice. Te jednostavne sjenice čine četiri drvena stupa ukopana u zemlju i prekrivena priručnim materijalom kao što su trska ili rogozina. Bitno je da budu adekvatne veličine, otvorene sa sve četiri strane kako bi se osiguralo stalno strujanje zraka. Visoke temperature bez padalina često „sprže“ pašnjake pa je i korištenje prirodne hrane (trave) smanjeno, što uz nestašicu vode još više pogoršava situaciju. Svinje se na otvorenom najčešće drže u šumi, što je često i tradicija u Posavini i Turopolju, gdje se hrane hranom koju nađu u prirodi, a u jesen i žirom. U takvim uvjetima za svinje se grade privremeni svinjci koji se najčešće sklepaju od dasaka i pokriju trstikom ili rogozom.
Vodotoci i bare
Bez adekvatne opskrbe svježom vodom stoka često koristi i neadekvatne izvore vode kao što su otvoreni vodotoci ili bare. Ti izvori su u ljetnim mjesecima posebno opasni jer je izmjena vode slaba, voda je ustajala, često povišene temperature, što stvara idealne uvjete za razvoj raznih probavnih poremetnji. Da bi se to izbjeglo, stoci na otvorenom treba postaviti pojilišta koja se svakodnevno opskrbljuju svježom vodom. Nekada su se na otvorenim pašnjacima kopali bunari koji su stoci služili kao pojilišta. Danas su ti bunari, nažalost, rijetkost pa se voda stoci dovozi cisternama. Hranilišta koja su uz pojilišta obavezan zootehnički objekt na plandištima treba po potrebi opskrbljivati svježom hranom, posebice ako je zbog suše prirast prirodne hrane smanjen. Važno je da se životinjama uz lako probavljivu hranu dodaju vitamini i minerali, posebice natrij.
Alge
Visoka temperatura i ustajala voda idealni su uvjeti za razvoj pojedinih slatkovodnih algi od kojih su najopasnije modrozelene alge koje su poznate pod nazivom „vodeni cvijet“. Modrozelene alge su velika skupina jednostavnih, jednostaničnih ili višestaničnih nitastih biljaka. Ime su dobile po tome što u sebi sadrže razne biljne boje kao što su klorofil i razni kromoproteini od kojih su najzastupljeniji modri fikocijanin i crveni fikoeritrin. Za razvoj vodenog cvijeta najpogodnije su plitke stajaće vode muljevita dna koje ostaju upravo nakon većih suša i visokih temperatura. Vodeni cvijet koji se razvija na takvim vodama na površini tvori pjenušavi sloj debeo i do nekoliko centimetara. Voda je u takvim barama obično gusta, zelene boje. Modrozelene alge luče vrlo jake neurotoksine koji u životinja koje su prisiljene piti vodu zagađenu tim algama uzrokuje paralizu neuromuskularnog sustava koji dovodi do iznenadnog uginuća zbog zastoja disanja. Nedostatak pitke vode prisiljava stoku da u prirodi koristi takvu vodu za piće pa su trovanja masovna, praćena velikim pomorom.
Otporne korovske biljke
Dugotrajne suše često dovode do zastoja rasta trava na pašnjacima. Na sušu su mnogo otpornije korovske biljke od kojih su neke i vrlo otrovne. To se posebice odnosi na razne vrste preslica, paprat i bujad. Poljska i močvarna preslica rasprostranjene su po močvarnim livadama, a zbog karakteristične građe podnose i dulja sušna razdoblja. Sadrže soli kremne kiseline, flavonske glikozide, a posebno je važna antitijaminska tvar koja inaktivira vitamin iz B skupine, tijamin. Trovanje zelenom preslicom nastupa kada su životinje u sušnim razdobljima, zbog nestašice druge hrane prisiljene uzimati ono što im je dostupno pa tako mogu pojesti i preslicu. Najčešće se otruju goveda dok ju konji izbjegavaju. Nestašica tiamina koja nastaje djelovanjem antitijaminske tvari dovodi do promjena u funkciji perifernog živčanog sustava koje se manifestiraju trzanjem mišića, teturanjem, rušenjem i grčevima muskulature. Visoke temperature praćene dugom sušom dovode do pada vode u rijekama i potocima. Zadnjih godina vodostaj gotovo svih naših rijeka je tijekom cijele godine ispod prosjeka. Visoki vodostaj, slab protok vode i visoka temperatura, uz smanjenje kisika, nepovoljno utječu na riblju populaciju. Taj problem posebno je izražen na ribogojilištima koja se opskrbljuju vodom iz slobodnih vodotoka. Slab protok vode smanjuje nivo vode u ribnjacima, temperatura vode raste iznad optimalne, što se manifestira slabom opskrbom kisikom i pojavom raznih bolesti. Primjena aeratora na ribnjacima može djelomično riješiti provjetravanje vode, ali ne može osigurati optimalne uzgojne uvjete. Visoka temperatura značajno utječe i na populaciju riba u moru. Visoka temperatura morske vode prisiljava ribu da se spušta u dublje, hladnije vode gdje miruje, što utječe i na količinu ulova. Na kraju da se osvrnemo i na čovjeku najbliže kućne ljubimce, pse i mačke. Te životinje uglavnom borave u zatvorenim prostorima zajedno s ljudima i postali su jednako osjetljivi na visoke temperature kao i većina ljudi. U vrućim ljetnim danima ljubimce treba izvoditi u šetnju ujutro i kasno navečer kada je vanjska temperatura niža i podnošljivija. Vrlo čest problem kod kućnih ljubimaca, a vezano uz visoke temperature je sunčanica i omarica. Sunčanica i omarica najčešće pogađa pasmine pasa s dugom, gustom i tamnom dlakom, te prekomjerno debele životinje.
Sunčanica i dehidracija
Sunčanica se javlja kod životinja koje su duže vrijeme izložene suncu. Omarica, naziva se i toplinski udar nastaje kao posljedica izlaganja životinje visokoj temperaturi praćenoj s visokom vlagom zraka. Psi i mačke tjelesnu temperaturu reguliraju uglavnom dahtanjem, a u manjoj mjeri znojenjem preko njuške i mekuša. Kod visokih vanjskih temperatura, kada temperatura zraka dosiže tjelesnu temperaturu ti mehanizmi rashlađivanja nisu učinkoviti. U tim okolnostima i najmanja fizička aktivnost (šetnja) može dovesti do prije spomenutih poremetnji termoregulacije. Posebnu pažnju treba obratiti prijevozu životinja u automobilima bez klimatizacije ili ostavljanje životinja u zatvorenom automobilu. Kod sunčanice kao i omarice javlja se niz simptoma kao posljedica hipertermije mozga i moždanih ovojnica. Uz hipertermiju ide i dehidracija. Hipertermija i dehidracija očituju se smirivanjem životinje, pojačanim dahtanjem, česta je i povišena tjelesna temperatura praćena povraćanjem. U konačnici sve to može završiti gubitkom svijesti i uginućem. Kod pojave tih simptoma koji su posljedica izlaganja visokoj vanjskoj temperaturi životinje treba smjestiti u hlad, dati im dosta hladne vode, a po mogućnosti rashladiti ih kupanjem u rijeci ili moru. Kako je izlaganje visokoj temperaturi praćeno i gubitkom vode (dehidracija), važno je u težim stanjima potražiti pomoć veterinara koji će izgubljenu vodu nadomjestiti infuzijama. Uz dovoljno svježe vode, hranjenje u više navrata s manjom količinom lako probavljive hrane i boravkom u hladu, omogućit ćete vašim ljubimcima da lakše podnesu visoke ljetne temperature.
