Meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje pritom imaju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema. U uvjetima iznadprosječno toplog i suhog razdoblja ranijih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetočine krizantema su gusjenica sovica ( Noctuidae) i običnog crvenog pauka (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae). Naprotiv, za vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada (npr. tijekom 2010.) pojavljuju se biljne bolesti. Tada su najčešće siva plijesan (Botrytis cinerea) i smeđa trulež (Didymella liguicola).
Sovice
Od kraja ovogodišnjeg srpnja bilježimo masovniju pojavu druge generacije leptira – sovica, a posebno je pojava naglašena počevši od kolovoza. U ekstremno suhoj i vrućoj protekloj 2011. godini, od gusjenice sovica su zabilježene značajne ekonomske štete u ratarskim i povrtlarskim kulturama. Dok pojava nove vrste – kukuruzne sovice (Helicoverpa armigera) će ostati zapamćena kao fenomen. Sovice su relativno veliki noćni leptiri, raspona krila 3-4,5 cm.
Dominira siva boja leptira koji su danju skriveni. Noću ih privlači svjetlost električnih žarulja. Sasvim neopravdano se leptiri sovica poistovjećuju s drugim nametnicima, npr. grožđanim moljcima, jabučnim savijačom, kukuruznim moljcem i dr.. Na prednjem paru krila se nalaze pjege različita oblika koje se koriste pri njihovom prepoznavanju. Sovice su najbrojnija vrsta leptira u Europi koja obuhvaća 1.250 poznatih vrsta. Neke štetne vrste mogu u povoljnim uvjetima (uz pomoć vjetra) preletjeti nekoliko tisuća kilometara. Tada njihova nenadana migracija može pojačati štetnost. Razvoj i brojnost gusjenica sovica određuju temperature i kvaliteta ishrane.
Zadnjih godina raste njihova štetnost u krizantemi, te vinogradima i voćnjacima. Povoljni meteorološki uvjeti tijekom kolovoza, rujna i listopada mogu još uvijek pogodovati migraciji i “kasnoj” štetnosti sovica na krizantemama.
Osim izravnih šteta, velike su posredne štete jer se na mjestima oštećenja razvijaju sekundarne gljivice i bakterije koji su uzročnici truleži. Za njihovo je uspješno suzbijanje važna pravovremena prognoza pojave uz praćenje leta leptira sovica (lovnim lampama, hranidbenim mamcima) i redovitim zdravstvenim pregledima usjeva nakon njihove masovne pojave (već jedna gusjenica po biljci se smatra kritičnim napadom). Zakašnjela primjena insekticida može biti nedjelotvorna. Zato jer su odrasle gusjenice zbog voštane prevlake otporne na kontaktni učinak pripravaka. Odnosno za želučano djelovanje ja potrebno da gusjenice pojedu dosta hrane. Stoga su zadnji stadiji gusjenica sovica vrlo otporni na kemijsko suzbijanje insekticidima. Suzbijanje lisnih sovica također otežava činjenica da se gusjenice uvlače u unutrašnjost napadnutih organa.
Premda kod primjene insekticida u ukrasnom bilju ne moramo voditi računa o karencama jer iste ne koristimo i ljudskoj prehrani. Važno je ne odabrati vrste i formulacije insekticida koji mogu oštetiti ili ostaviti neželjene tragove na osjetljivima laticama krizantema.
Prema iskustvima iz ranijih sezona djelotvorni su na gusjenice sovica pripravci iz skupine sintetskih piretroida, a najčešće se koriste Fastac ili Direct 10 SC (0,02 %), a od novijih biotehničkih pripravaka dopuštenih za primjenu u krizantemi možemo preporučiti Runner SC (0,05 %).
Staklenička grinja
Moguće iznadprosječno toplo vrijeme krajem rujna ili listopadu (s najvišim vrijednostima 26-28oC) i niskom relativnom vlagom zraka pogoduju brzom množenju stakleničke grinje. Zato je ovaj štetnik pojedinih godina uočen u većini pregledanih plastenika s krizantemama. Ipak, jesenske bi magle trebale uz zaštitne mjere koje u pravilu preporučujemo poduzeti u prvoj polovici mjeseca rujna (npr. Vertimec EC ili Kraft EC) spriječiti ovogodišnju kasnu pojavu grinja na laticama krizantema.
Ovi pripravci kvalitetno suzbijaju i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Ove sezone tijekom razdoblja zamračivanja krizantema, od prve polovice kolovoza do kraja prve dekade mjeseca rujna, kiše gotovo da nismo niti zabilježili. Prema iskustvima iz ranijih sezona u danima od druge polovice kolovoza do prvih rujanskih dana obično smo pronalazili pojavu bijele hrđe (Puccinia horiana). To ove godine to nije bio slučaj.
Siva plijesan
Bolest uzrokuje vrsta Botrytis cinerea i napada mnogobrojne jednogodišnje i trajne biljne vrste širom svijeta, pa ovog polifagnog kozmopolita s pravom ubrajamo u skupinu ekonomski najštetnijih uzročnika biljnih bolesti. Razvoju plijesni pogoduje prohladno i vlažno meteorološko razdoblje, s optimalnim temperaturama oko 15 oC i dugotrajnim zadržavanjem vodenog sloja na površini osjetljivih biljnih organa.
Uzgoj ukrasnih vrsta u zaštičenim prostorima (staklenicima ili plastenicima) pogoduje razvoju sive plijesni tijekom cijele godine. Osim kod krizantema, sindrom plijesni je često opisan kod anemona, begonija, gladiola, gerbera, kalendula, mačuhica, dalija, fuksija, petunija, pelargonija, ruža, cinija i dr. Zabilježeni su slučajevi potpunog propadanja krizantema zbog epi fitocije sive plijesni u obliku paleži i trulež cvatova.
Gljiva Botrytis cinerea može zaraziti stabljiku, list, cvjetni pup i cvat krizantema. Na zatazu je osjetljivo oštećeno tkivo i fiziološki staro biljno staničje. Na lišću ova bolest rijetko uzrokuje nekroze okružene žućkastom zonom. Ipak, na zarazu su najosjetljivije latice cvijeta krizantema. Optimalni uvjeti zaraze latica su vlažnost zraka 95-100 % i temperature 18-25 ºC.
Početni znakovi su sitne vodenaste pjege koje se brzo povećavaju, latice odumiru i otpadaju. Formiranje obilne sive pahuljaste prevlake na bolesnim dijelovima je tipičan i lagano prepoznatljiv simptom ove bolesti. Najvažniji čimbenik epifitocije sive plijesni je vrlo visoka relativna vlažnost zraka (97-100 %) ili dugotrajno zadržavanje vodene prevlake na biljkama, jer se plijesan obično razvija u širokom rasponu temperature zraka (4-25 ºC). Svako zadržavanje vlage duže od 4 sata na površini osjetljivog tkiva pogoduje klijanju botritisa i mogućoj zarazi (npr. za infekciju lista je potrebno vlaženje barem 4 sata na 21 oC ili 8 sati na 15 ºC), pa se rizična razdoblja za razvoj sive plijesni danas prate pomoću posebnih mjernih uređaja.
Suzbijanje sive plijesni nije lagano i jednostavno, zbog širokog kruga osjetljivih domaćna i vrlo povoljnih uvjeta razvoja u zatvorenom prostoru. Mjere kojima smanjujemo vlažnost zraka u plastenicima i staklenicima onemogućuju i razvoj gljive Botrytis cinerea, ali u tehnički slabije opremljenim objektima to u praksi nije lako provedivo.
Za suzbijanje se često navode fungicidi koji se koriste u razvijenim zemljama s intenzivnijim uzgojem ukrasnog bilja. Na gljivu Botrytis cinerea su vrlo učinkoviti posebna skupina pripravaka (botricidi), od kojih službeno dopuštenje za primjenu u krizantemi imaju fenheksamid (Teldor 500 SC) i fludioksonil & ciprodinil (Switch WG). Djelomičnu zaštitu daju i određeni pripravci koji se primarno koriste protiv uzročnika pjegavosti lišća i preventivno protiv bijele hrđe (npr. Daconil SC, Folpet ili Folpan WDG).
Smeđa trulež
Posljednjih godina smeđa trulež (Didymella liguicola, Ascochyta chysanthemi) čini sve veće štete na krizantemama, a prema znakovima bolesti često se poistovjeti s gljivom Botrytis cinerea. Najčešće iznenada napada još neotvorene cvjetne pupove krizantema. Zaraženi pupovi trunu mijenjajući boju u tamnosmeđu do crnu. Trulež se također može razviti na lišću, pupovima i stabljici. Bolest se snažnije pojavljuje u sezonama zbog prekomjernih oborina, zasićenosti zraka vlagom i jutarnjih magla tijekom rujna.
Za razliku od bijele hrđe, smeđa trulež dobro prezimljava u formi plodišta na prošlogodišnjim oboljelim biljkama. Stoga su plodored, uz uništavanje oboljelih biljaka spaljivanjem i dezinfekcija zemljišta u zaštićenom uzgoju osnovne preventivne mjere zaštite. Uz redovitu kemijsku preventivnu zaštitu (Merpan ili Captan WP 50, Dithane M-45, Daconil 720 SC, Bavistin ili Zino FL i sl.) vrlo je bitno spriječiti kondenzaciju vlage na površini biljnih organa, te smanjivati vlažnost zraka na vrijednosti manje od 80 %.
 i običnog crvenog pauka (Tetranychus urticae).){kind=link}