Jaka alkoholna pića su pića koja sadrže povećanu koncentraciju alkohola koja se postiže procesom destilacije, a ona iznosi minimalno 15 %vol. Ova kategorija alkoholnih pića je vrlo široka i u nju spadaju sve voćne rakije, cognaci, žitne rakije, vodke, rum, tequile, whisky, gin, likeri itd. Jaka alkoholna pića mogu biti napravljena od raznih poljoprivrednih sirovina koje sadrže šećere ili škrob. Npr. gin i vodka su napravljeni uglavnom od žita, rum od šećerne trske, vinjak i komovica od grožđa, a voćne rakije od raznog voća. Oko 50% ukupne konzumacije alkohola u svijetu proizlazi upravo od jakih alkoholnih pića.
Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj
U posljednjih nekoliko godina, jaka alkoholna
pića postala su najviše konzumirana vrsta alkoholnih pića u odnosu na volumen
alkohola. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije WHO iz 2015. ukazuju kako se
polovica globalne konzumacije alkohola odnosi na jaka alkoholna pića. 1960.
godine globalni udio pojedinih alkoholnih pića bio je vrlo blizak pa je tako 28
% zauzimalo pivo, 34 % vino i 37 % jaka alkoholna pića. Međutim, kasnije se to
značajno promijenilo. Između 1960. i 2015. udio jakih alkoholnih pića popeo se
s 37 % na 50 %. Promjene u potrošnji jakih alkoholnih pića na globalnoj razini
rezultat su stabilne potražnje u bogatijim zemljama i sve veće potražnje na
tržištima u nastajanju. Prihod je očito važan faktor u određivanju potrošnje
alkohola, ali također su važni i drugi čimbenici, poput globalizacije,
povijesti i lokalnih sklonosti. Iako se čini da potrošnja alkoholnih pića u
istočnoj Europi opada posljednjih desetljeća, čini se da postoji prostor za
daljnji rast u Aziji, također izvan Kine i Indije. Osim Japana (gdje je
potrošnja alkoholnih pića po stanovniku već najveća na svijetu) tržište
alkoholnih pića pokazalo je snažan rast u azijskim zemljama u razdoblju od
2005.-2015. godine.Povijesno se pokazalo da su jaka alkoholna pića pogodnija za
trgovinu na duže relacije u usporedbi s pivom ili vinom zbog većeg sadržaja
alkohola. Podaci FAO-a otkrivaju da se diljem svijeta u 2016.-oj godini
trgovalo s gotovo 28 milijardi dolara vrijednosti jakih alkoholnih pića.
Izvozom alkoholnih pića dominiraju zemlje Europe, koje u vrijednosti
predstavljaju 18 milijardi ili 66 % globalnog izvoza. Whisky i cognac-i
predstavljaju većinu tih alkoholnih pića u izvozu Europe.
Slijedeći trendove, industrija jakih alkoholnih pića trenutno doživljava „craft“ ili “zanatsku” revoluciju. „Craft“ proizvodi postaju sve širi na tržištu, uključujući Sjevernu Ameriku, zapadnu Europu pa tako i Hrvatsku. Gin, vodka i whisky su najveće kategorije unutar zanatskih alkoholnih pića, kao i lokalni likeri specifični za pojedinu zemlju. 
Jaka alkoholna pića konzumiraju se u cijelome svijetu, no prema prosječnoj potrošnji ipak prednjači područje Europe. Osobito se to odnosi na republike bivšeg Sovjetskog Saveza te zemlje istočne i središnje Europe. U tom pojasu nalazi se i Hrvatska. S obzirom na tradiciju i dugačku povijest industrijske proizvodnje, jasan je zaključak kako Hrvatska kao tržište ima veliki potencijal u sektoru jakih alkoholnih pića. Iz najnovijih podataka iz 2019. godine vidljivo stanje jakih alkoholnih pića na tržištu u milijunima litara prikazano je na slici.
Iz prikazanog možemo zaključiti da najveći udio jakih alkoholnih pića na tržištu u Hrvatskoj zauzimaju rakije i likeri (crveni stupci). Drugi po redu je brandy koji se proizvodi miješanjem vinskog destilata s etilnim alkoholnom poljoprivrednog podrijetla (zeleni stupci). Konstantna je potrošnja whisky-a i vodke, a gin doživljava sve veći udio na tržištu od početka 2018. godine (žuti stupac).
Podjela jakih alkoholnih pića
…
Osnovno o sirovinama za proizvodnju voćnih rakija
…
Važnost pH vrijednosti u proizvodnji rakija
…
Kvasci – nevidljivi svijet voćne kaše
…
Što je i kako funkcionira složeni kotao za destilaciju
…
Kako funkcionira kolona i deflegmator?
…
Osnovni koraci u proizvodnji likera
…
Držati na suncu ili ne?
…
Liker od limuna – Limoncello
…
Liker od kupina
…
Liker od višanja
…
Liker od kadulje
…
Liker od oraha – orahovac
…
Osnovno o kušanju rakija
Kako se dijele jaka alkoholna pića i koje su njihove karakteristike; koje značajke kod sirovina za proizvodnju rakija moraju biti zadovoljene i zašto; zašto je važno mjeriti pH vrijednost te kako ju možemo korigirati; zašto je rizično oslanjati se na spontano vrenje i prirodne kvasce; kako funkcionira složeni kotao za destilaciju i koji su osnovni koraci u proizvodnji rakija i likera te treba li ih držati na suncu; kako se obavlja kušanje rakija te niz recepata saznajte u nastavku priloga kojeg cijelog možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2020.
Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera, koje je po prvi put organizirano prošle godine u sklopu sajma CroAgro u Zagrebu, a u organizaciji Gospodarskog lista, Agronomskog i Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, održat će se ponovno i ove godine na istome sajmu 3.- 6. prosinca. Stručna međunarodna komisija ponovno će ocjenjivati boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija/likera po sustavu bodovanja od 1 do 20. U svakoj kategoriji bit će proglašen najbolji šampionski uzorak. Uz medijsku promociju proizvođača rakija i likera, cilj ove manifestacije je i kroz edukativna i stručna predavanja ukazati i na relativno nisku kulturu pijenja rakija i likera te nedovoljnog poznavanja rakija kod šire populacije, ali i ugostiteljskog sektora. Potrošnju rakija ugrožava i agresivni marketing i financijska snaga u industriji konkurentskih pića, stoga je i ovo prigoda da se dodatno popularizira i promovira kultura rakije, istaknu najbolji proizvođači koji će biti nagrađeni za uspjeh i kvalitetu rakija i likera. Prošle godine prijavljeno je više od 80 uzoraka u kategoriji rakija te više od 40 uzoraka u kategoriji likera. 4 velika zlata, 10 zlatnih i više od 60 srebrnih diploma, dokaz su kvalitetne proizvodnje rakija i likera u ovoj regiji, a nagrade dodatno dobivaju na značaju kad se uzme u obzir stručna komisija koja se sastojala od najboljih ocjenjivača iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
