U zagrebačkom ZOO vrtu predstavljen je dovršetak projekta obnove Zoološkog vrta, uz obilaske novoizgrađenih nastambi i paviljona, a zaista sve zajedno ostavilo je dobar dojam jer su se korišteni elementi i građevni materijali uklopili u cjelokupan izgled obnovljenog vrta.

Projektom se jača turistički potencijal grada Zagreba kroz povećanje turističkog i edukacijskog potencijala i ponude Zoološkog vrta, uz istovremenu uspostavu učinkovitijeg sustava upravljanja i poslovanja ustanove. Kako su projektom istaknuli, to je divlje srce Grada!

Ukupna vrijednost projekta “Modernizacije Zoološkog vrta u Zagrebu – prva faza” iznosi 37.853.343,04 kn, od čega se čak 95%, odnosno 35.960.675,88 kn, financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projekt Modernizacije sastoji se od 18 aktivnosti i potprojekata od kojih 15 obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju objekata i obnovu kulturne baštine, dok su dvije aktivnosti organizacijskog i koordinacijskog karaktera, te su osigurale privremeno funkcioniranje Zoološkog vrta tijekom provođenja radova.

Projekt je trajao 721 dan, a ukupno je 10 novoizgrađenih objekata: Glavni ulaz, Istočni ulaz, Nastamba za pelikane, Ribarev most, Darwinov most,  Volijera za afričke ptice, ROV centar (restoran, odmorište i vidikovac), Edukativni centar i multifunkcionalni trg, te Madagaskar – Suvenirnica i Nastamba za životinje Madagaskara).

Također, sanirano je i obnovljeno 9 objekata: Info kućica, Lavlji most, Začarani dvor, Sjeverna i južna ograda, staze i šetnice, Privremene volijere i nastambe, Kotlovnica na pelete, Labuđi otok i Napuljski ribar.

Ovo je prvo proširenje zološkog vrta poslije 1930. godine, a novopristiglo je ukupno 110 novih životinja za nastambe, koje će se moći vidjeti kada se u potpunosti dovrši uređenje vrta, oko sredine listopada ove godine.

G.L.

 src=

 src=

 src=

 src=

Prethodni članakŠteta na kori oraha
Sljedeći članakJohn Deere zadivio posjetitelje u Garešnici
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.