Uz obvezu poštivanja europskih pravila, smatramo da hrvatski proizvođači vina imaju pravo korištenja naziva vinske sorte Teran prilikom označavanja vina, kao što je i predviđeno u tehničkoj dokumentaciji za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) „Hrvatska Istra“. Korištenje naziva sorte koja je identična nazivu ZOI-a za vino omogućeno je EU pravilima pod ograničenim uvjetima i ta se praksa koristi u svim EU zemljama koje proizvode vino.

 

Teran, sorta vina uvrštena je na sortnu listu OIV (Svjetska organizacija za vino) te je priznata zakonodavstvom RH od 1991. ali i ranije u pravnim aktima bivše SFRJ – i već tada se koristila oznaka teran, pa je praksa označavanja nastavljena i u novo uspostavljenim državama nakon raspada Jugoslavije. Iz ovih razloga RH je zatražila izuzeće prije pristupanja EU kao i pravo za nastavak korištenja naziva vinske sorte Teran kod označavanja hrvatskih vina. Taj zahtjev bio je obrazložen velikim brojem povijesnih i tehničkih dokaza. Navedene činjenice te posebno već postojeća praksa označavanja u vrijeme pristupanja u punopravno članstvo ne mogu se ignorirati u svrhu očuvanja legitimnih prava hrvatskih proizvođača kako oni ne bi bili u nepovoljnom i diskriminatornom položaju.

 

RH u potpunosti podržava usvajanje zakonodavnog akta Europske komisije kojim se pojašnjavaju uvjeti pod kojima se naziv Teran kao naziv vinske sorte može koristiti kod označavanja hrvatskog vina zaštićene oznake izvornosti “Hrvatska Istra”.

 

Prethodni članakKako napraviti domaći liker od jagoda?
Sljedeći članakRadna skupina za poljoprivredna tržišta predstavila mjere za spas poljoprivrednika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.