Nema sumnje da je boravak u vrtu u posljednje vrijeme popularan hobi. Mnogi ljudi u vrtu žele iskoristiti svoje vrijeme i proizvesti domaću hranu, dok drugi uzgajaju u strahu od nestašice hrane jednog dana. Osim toga mnogima vrt služi kao terapija.
Hortikulturalna terapija je proces koji koristi biljke, hortikulturalne aktivnosti i prirodni svijet u cilju povećanja svijesti i blagostanja kroz poboljšanje tijela, uma i duha. Rast biljaka osigurava blagostanje sa zadacima koji stimuliraju mišljenje (pojam), vježba tijelo, potiče maštu, umiruje dušu, i educira ljude o važnim aspektima života.
Širom svijeta ovakva se vrsta terapije koristi u bolnicama i u svrhu rehabilitacije pacijenata kao i u školama za unapređenje zanimanja, u domovima za skrb za nemoćne i domovima za umirovljenike, u parkovima i botaničkim vrtovima itd. Biljke pružaju zadovoljstvo i mogu donijeti zdravlje kroz svih 5 osjetila, bilo koji fizički ili više indirektni kontakt putem memorije i osjećaja. Naših pet osjetila koje biljke mogu potaknuti su: vid, zvuk, miris, okus i dodir.
Terapeutske blagodati boravka u vrtu dokumentirane su stotinama godina. Američke su bolnice počele koristiti hortikulturnu terapiju kako bi pomogle pacijentima u rehabilitaciji još u 19. stoljeću. Skupina certificiranih stručnjaka iskorištava blagodati vrtlarenja u području mentalnog i fizičkog zdravlja i primjenjuju ih na klijente u širokom rasponu okruženja, poput bolnica, škola, popravnih ustanova i domova umirovljenika. Američko udruženje za hortikulturnu terapiju definira praksu kao „angažman klijenta u hortikulturnim aktivnostima koje omogućava obučeni terapeut radi postizanja specifičnih i dokumentiranih ciljeva liječenja“. Terapeuti u vrtlarstvu surađuju s pacijentima kako bi odredili njihove ciljeve, a zatim prilagodili vrste biljaka i aktivnosti u vrtu koje bi im pomogle u ispunjavanju njihovih potreba. S pacijentima s npr. demencijom, terapeuti stvaraju plan koji uključuje puno ponavljanja i uvođenja lakih naziva biljaka. Kod klijenata koji pate npr. od PTSP-a, fokus je na stvaranju mirnog i ne prijetećeg okruženja, koristeći biljke ili povrće jednostavne za uzgoj i prilično brzo pružaju i donose zadovoljstvo.
Nekoliko studija izvijestilo je o širokom rasponu pozitivnih utjecaja. Vrtlarstvo pomaže u smanjenju krvnog tlaka te poboljšava san. Nedavna istraživanja otkrila su kako je emocionalno blagostanje koje ljudi doživljavaju vrtlarstvom slično nejasnim osjećajima koje dobivate iz aktivnosti kao što su vožnja biciklom ili šetnja. Pokazalo se i kako oni koji uzgajaju vlastitu hranu izražavaju puno više razine sreće.
“Spajanje osobe i biljke – ne postoji ništa drugo poput toga“
Kažu da bi u ovim stresnim vremenima svatko mogao imati koristi od toga da mu isprlja ruke budući da “Biljke ne zanima tko ste. Ne diskriminiraju i ne sude “.
Zato svi koji se još ne bavite vrtom kao hobijem, pronađite svoj kutak mira te umirite svoje tijelo i duh u vrtu.
