Agencija za plaćanja u poljoprivredi započela je s izdavanjem prvih odluka za EU potporu iz natječaja za podmjere 4.1, „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i 4.2, „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“ zatvorenih 17. i 31. srpnja. 2017. godine.

U 7 raspisanih natječaja iz te dvije podmjere na raspolaganje je stavljeno 900 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Odaziv je bio vrlo velik, a pristiglo je ukupno 952 zahtjeva za potporu u vrijednosti 1,94 milijarde kuna.

Tijekom administrativne kontrole pristiglih projekata provjereni su kriteriji prihvatljivosti projekata i korisnika te je već nakon mjesec i pol dana započelo izdavanje prvih odluka o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu u podmjeri 4.1. Odluke se izdaju se po obradi svakog pojedinog zahtjeva za potporu, a do konca rujna očekujemo izdavanje svih odluka poljoprivrednicima koji su se prijavili na natječaje u Mjeri 4, a koja je namijenjena primarnoj proizvodnji, raspolaganju gnojivom i poljoprivredno-prerađivačkom sektoru.

Nakon izdavanja odluka te proteka roka za prigovor, poljoprivrednici će potpisati ugovore o financiranju s Agencijom za plaćanja, a sklapanje prvih ugovora očekuje se već tijekom sljedećeg tjedna. Po potpisivanju ugovora, korisnici kreću s postupkom nabave, podnose drugi dio zahtjeva za potporu, nakon čega će onim prihvatljivima biti izdane odluke o dodjeli sredstava. Svi korisnici koji dobiju odluke o dodjeli sredstava mogu podnijeti zahtjev za predujam koji može iznositi 50% odobrene potpore.

Ovo su rezultati pojednostavljenih procedura i pravednijih uvjeta natječaja koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede u prvih 6 mjeseci ove godine. Kada usporedimo rokove izdavanja ovih odluka s rokovima iz prvih natječaja za Mjeru 4, gdje se na izdavanje odluka čekalo skoro dvije godine, evidentan je značajan napredak u brzini obrade zahtjeva, što će osigurati i bržu provedbu projektnih aktivnosti te u konačnici bolje iskorištenje EU sredstava koje su na raspolaganju hrvatskoj poljoprivredi.

„Ovo je dokaz da Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede brinu o hrvatskim poljoprivrednicima. Danas svjedočimo prvom rezultatu pravednijih i boljih pravila za dodjelu EU novca te bržu obradu zahtjeva za korištenje tog prijeko potrebnog novca. Od zatvaranja natječaja za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te preradu i marketing njihovih proizvoda – do izdavanja zelenog svjetla za te investicije prošlo je svega mjesec i pol dana“ – izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „do kraja 2017. očekujemo iskorištenost od 30% sredstava u okviru Programa ruralnog razvoja RH što je odličan rezultat i na razini EU s obzirom da je riječ o tek drugoj godini provedbe Programa“.

Podsjetimo, od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja RH do 2020. godine dostupni Hrvatskoj za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela –  ukupno  1.114.899.456 eura raspoloživo je kroz dosad raspisane natječaje – što predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava. Korisnicima Programa izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od  625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju (26,3%).

Prethodni članakGdje prijaviti zarazu vinograda zlatnom žuticom?
Sljedeći članakKako spriječiti napad kukuruznih zlatica na kukuruzu šećercu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.