Prvi dio članka možete pročitati OVDJE.
Tijekom 2013. godine, kao prve godine primjene ovog Zakona iskristalizirat će se njegove prednosti i eventualni nedostaci, te eventualno ukazati mogućnosti za ispravke, odnosno daljnje rafiniranje ovog iznimno značajnog propisa.
Premije za stoku
Proizvodno vezana plaćanja propisana člankom 25. obuhvaćaju godišnje premije za krave dojilje i premije za ovce i koze. Individualna prava na premije za krave dojilje i na premije za ovce i koze dodjeljuju se korisnicima na temelju zahtjeva za dodjelu prava na premije, a koji u slučaju premije za krave dojilje udovoljavaju uvjetima iz članka 26. stavka 2. točki 1. i 2. ovoga Zakona. Broj individualnih prava na premije dodijeljenih u 2013. godini utvrđuje se na temelju broja prihvatljivih životinja iz zahtjeva za dodjelu prava na premije u 2013. godini, a dodijeljena individualna prava primjenjivat će se do utvrđivanja novih uvjeta. Ukupan broj dodijeljenih individualnih prava na premije u 2013. godini ne smije prijeći nacionalni limit od 105.270 krava dojilja i 542.651 ovaca i koza. Ukoliko broj prihvatljivih životinja iz zahtjeva za dodjelu prava na premije u 2013. godini premašuje nacionalne limite iz stavka 4. ovoga članka, tada se broj dodijeljenih individualnih prava proporcionalno smanjuje. Uvjet za dodjelu individualnih prava na premije za krave dojilje i na premije za ovce i koze je stoka označena i upisana u JRDŽ u skladu s posebnim propisima. Individualna prava na premije za krave dojilje i na premije za ovce i koze realiziraju se godišnjim podnošenjem zahtjeva za realizaciju premije. Podnošenje zahtjeva za dodjelu prava na premije u 2013. godini ujedno znači i podnošenje zahtjeva za realizaciju premija. Premije se plaćaju iz omotnice za ZPP izravna plaćanja. 
Članak 26. definira kravu dojilju kao kravu mesne pasmine ili križanac s mesnom pasminom, a pripada stadu namijenjenom za uzgoj teladi za proizvodnju mesa. Junica je žensko govedo mesne pasmine ili križanac s mesnom pasminom, starije od osam mjeseci koje se još nije telilo.
Premija za krave dojilje realizira se ukoliko korisnik drži najmanje 6 uzastopnih mjeseci, racunajući od dana podnošenja zahtjeva, onoliko ženskih grla koliko je prijavio u zahtjevu, i gdje je minimalno 60% krava dojilja, a junica maksimalno 40% i ukoliko korisnik ne isporučuje mlijeko ili mliječne proizvode sa svog gospodarstva tijekom 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva, ali te proizvode može prodavati u izravnoj prodaji ili korisnik isporučuje mlijeko ili mliječne proizvode, a posjeduje ukupnu individualnu kvotu koja ne prelazi 120.000 kg.
Radi utvrđivanja broja prihvatljivih životinja za Korisnike iz stavka 2. ovoga članka, odnosno radi razvrstavanja krava u mliječna ili mesna stada, uzima se u obzir individualna mliječna kvota i prosječna godišnja proizvodnja mliječnih krava na razini države. Prihvatljive životinje iz stavka 3. ovoga članka jesu krave dojilje i junice. Premija iznosi 200 eura u kunskoj protuvrijednosti po prihvatljivoj životinji. Odredbama članka 27. propisano je da se dodjela novih individualnih prava na premije za krave dojilje obavlja kroz nacionalnu rezervu prava na premije za krave dojilje, novim poljoprivrednicima, mladim i drugim prioritetnim poljoprivrednicima. Nacionalnom rezervom prava na premije za krave dojilje upravlja Agencija za plaćanje. Broj dodijeljenih prava na premije za krave dojilje i broj prava na premije u nacionalnoj rezervi iz stavka 2. ovoga članka ne smije prijeći nacionalni limit iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona.
Ako Korisnik proda ili na drugi način prenese svoje gospodarstvo, može prenijeti i prava na premije za krave dojilje Korisniku koji preuzima poljoprivredno gospodarstvo.
Korisnik iz stavka 4. može prenijeti individualna prava na premije za krave dojilje u cijelosti ili djelomično drugim Korisnicima bez prijenosa vlastitoga poljoprivrednog gospodarstva. U slučaju prijenosa individualnih prava na premije za krave dojilje bez prijenosa gospodarstva, dio prenesenih prava u iznosu od 15%, predaje se bez naknade u korist nacionalne rezerve za premije. Člankom 28. i 29. propisane su premije za ovce i koze. Odredbama članka 28. definirani su pojmovi ovce i koze na način da se smatra da je ovca žensko grlo koje se najmanje jednom janjilo ili je starije od godine dana, a koza je žensko grlo koje se najmanje jednom jarilo ili je starije od godine dana. Premija za ovce i koze realizira se ukoliko korisnik drži životinje najmanje 100 dana, računajući od prvog dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva.
Premija za koze iznosi 8,4 eura u kunskoj protuvrijednosti po grlu. Premija za ovce iznosi 10,5 eura u kunskoj protuvrijednosti po grlu za korisnike koji ne prodaju mlijeko i mliječne proizvode od ovčjeg mlijeka ili 8,4 eura u kunskoj protuvrijednosti po grlu za Korisnike koji prodaju mlijeko i mliječne proizvode od ovčjeg mlijeka. Minimalni broj ovaca i koza za koje Korisnik može podnijeti zahtjev je 10 grla.
Člankom 28a propisano je da se dopunska premija za ovce i koze isplaćuje korisniku koji uzgaja ovce i koze u područjima gdje takav uzgoj predstavlja tradicionalnu djelatnost ili znatno pridonosi ruralnom gospodarstvu. Dopunska premija iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje se samo onim korisnicima čija gospodarstva imaju najmanje 50% površina koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost na područjima s težim uvjetima gospodarenja. (3) Dopunska premija dodjeljuje se i korisnicima koji vrše sezonsko premještanje životinja. Dopunska premija za ovce i koze iznosi 3,5 eura u kunskoj protuvrijednosti po grlu. Članak 29. propisuje dodatne uvjete za dodjelu premija, kao i njihov eventualni prijenos novim korisnicima. Dodjela novih individualnih prava na premije za ovce i koze obavlja se kroz nacionalnu rezervu prava na premije za ovce i koze, novim poljoprivrednicima, mladim i drugim prioritetnim poljoprivrednicima. Nacionalnom rezervom prava na premije za ovce i koze upravlja Agencija za plaćanje. Broj dodijeljenih prava na premije za ovce i koze i broj prava na premije u nacionalnoj rezervi iz stavka 2. ovoga članka ne smije prijeći nacionalni limit iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona. Ako Korisnik proda ili na drugi način prenese svoje gospodarstvo, može prenijeti i prava na premije za ovce i koze Korisniku koji preuzima poljoprivredno gospodarstvo. Korisnik iz stavka 4. može prenijeti individualna prava na premije za ovce i koze u cijelosti ili djelomično drugim korisnicima bez prijenosa vlastitoga poljoprivrednog gospodarstva. U slučaju prijenosa individualnih prava na premije za ovce i koze bez prijenosa gospodarstva, dio prenesenih prava u iznosu od 15%, predaje se bez naknade u korist nacionalne rezerve za premije.
Speci fična plaćanja
Članak 30. Zakona propisuje specifična plaćanja. Specifična plaćanja isplaćuju se iz omotnice za ZPP izravna plaćanja, a na temelju zahtjeva korisnika. Specifična plaćanja odnose se na potpore za posebne vrste poljoprivrednih djelatnosti koje su važne za zaštitu ili unapređenje okoliša, unapređenje kakvoće poljoprivrednih proizvoda, unapređenje trgovine poljoprivrednim proizvodima, provedbu strožih standarda dobrobiti životinja, posebne poljoprivredne djelatnosti kojima se stvaraju dodatne koristi za poljoprivredu i okoliš; potpore za rješavanje posebnih problema s kojima su suočeni poljoprivrednici u sektorima mlijeka i mliječnih proizvoda, goveđeg i telećeg mesa, ovčjeg i kozjeg mesa u gospodarski ili ekološki osjetljivim područjima ili u istim sektorima u vezi s gospodarski osjetljivim vrstama poljoprivrednih djelatnosti; potpore u područjima u kojima se provode programi restrukturiranja i/ili razvoja kako bi se spriječilo napuštanje zemlje i/ili kompenzirao nepovoljniji položaj poljoprivrednika u tim područjima; potpore u obliku doprinosa za premije za osiguranje usjeva, životinja i bilja; potpore putem uzajamnih fondova za bolesti bilja i životinja i ekološke incidente. Gornja granica za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske tijekom pojedine proizvodne godine za specifična plaćanja iznosi najviše 10% omotnice za ZPP izravna plaćanja. Gornja granica za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske tijekom pojedine proizvodne godine za specifična plaćanja koja se dodjeljuju o obliku proizvodno vezanih plaćanja u pojedinim sektorima ograničena su na 3,5% omotnice za ZPP izravna plaćanja. Ministar pravilnikom iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona određuje vrste i visinu specifičnih plaćanja koja će se primjenjivati u pojedinoj proizvodnoj godini.
Člankom 31. de finirana su plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima kao plaćanja koja obuhvaćaju godišnja plaćanja za šećernu repu, po hektaru, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, po litri, duhan, po kilogramu, mliječne krave, po grlu i rasplodne krmače, po grlu.
Zahtjev za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za tekuću godinu podnosi se od 1. ožujka do 15. svibnja tekuće godine. Uvjeti za ostvarenje plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima jesu minimalni obujam proizvodnje tijekom proizvodne godine (minimalno poticana količine), a koji je utvrđen u Dodatku 3. ovoga Zakona, evidentirane površine iz zahtjeva u ARKOD sustavu, propisno označena i evidentirana grla iz zahtjeva u JRDŽ-u. Člankom 32. propisano je da su maksimalni jedinični iznosi za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima utvrđeni su u Dodatku 3. ovoga Zakona. Ukoliko ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima premaši Omotnicu za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima iz Dodatka 1. ovoga Zakona, maksimalni jedinični iznosi proporcionalno se smanjuju. Ukoliko je ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja u pojedinim iznimno osjetljivim sektorima manja od omotnica za plaćanja pojedinog sektora, razlika se proporcionalno raspoređuje na one sektore u kojima su zahtjevi premašili odgovarajuće omotnice iz Dodatka 1., vodeći pritom računa da maksimalni jedinični iznosi iz Dodatka 3. ovoga Zakona ne smiju biti prekoračeni. Opće odredbe iz glave II., poglavlja I. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima. Odredbama Članka 33. propisano je da korisnici ostvaruju plaćanje za maslinovo ulje za prodane i isporučene količine kategorija ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje. Korisnici ostvaruju plaćanje za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje ukoliko posjeduju najmanje 30 stabala maslina. Korisnici ostvaruju plaćanje za duhan I., II., III. i IV. klase za proizvedeni i predani list duhana na preradu registriranom obrađivaču duhana. Korisnici ostvaruju plaćanje za mliječne krave po kravi gomliječne ili kombinirane pasmine u proizvodnji mlijeka kod kojih se provodi kontrola mliječnosti. Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kod korisnika koji ostvaruje plaćanje za manje od 5 mliječnih krava, krave ne moraju biti u sustavu kontrole mliječnosti.
Mjere ruralnog razvoja
Glava III (Mjere ruralnog razvoja, članci 34.-47.), podijeljena je u dva poglavlja – Poglavlje I Mjere ruralnog razvoja u 2013. (članci 34.-42.) i Poglavlje II Mjere ruralnog razvoja od 2014. godine (članci 43.-47.). Člankom 34. propisan je doseg, te pojedine vrste potpora vezane za Mjere ruralnog razvoja u 2013. godini, aobuhvaćaju mjere u sklopu IPARD programa ruralnog razvoja 2007. – 2013., prema Zakonu o potvrnivanju Sporazuma izmenu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u okviru komponente V. (IPARD) Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 10/08.), potporu za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporu za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, potporu za organizaciju manifestacija, potporu za proizvode s oznakama kvalitete i. potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja. Člankom 35. propisano je da se opće odredbe iz glave II. ovoga Zakona, osim odredbi članaka 15., 16. i 17. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju i na IAKS mjere ruralnog razvoja. Način i uvjete provedbe nacionalnih mjera ruralnog razvoja te područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi utvrđuje ministar pravilnikom. Člankom 36. propisano je da korisnici potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja ostvaruju pravo na potporu po grlu/kljunu upisane izvorne i zaštićene pasmine domaće životinje u JRDŽ i Središnji popis matičnih grla, odnosno Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara. Korisnici iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na potporu ukoliko se obvežu da će tijekom obveznog razdoblja držati u uzgoju izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja. Ministar pravilnikom iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje i prihvatljivost životinja u pogledu dobnih kategorija. Članak 37. propisuje da korisnici potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju i potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju ostvaruju pravo na potporu po hektaru poljoprivrednog zemljišta koje je registrirano u ARKOD sustavu i koje je u sustavu kontrole ekološke, odnosno integrirane proizvodnje. Korisnici iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na potporu ukoliko se obvežu da će tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u sustavu ekološke, odnosno integrirane proizvodnje.
Člankom 38.propisano je da korisnici potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi ostvaruju pravo na potporu po hektaru poljoprivrednog zemljišta koje je registrirano u ARKOD sustavu i koje se nalazi u području s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Korisnici iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na potporu ukoliko se obvežu da ce tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u području s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.
Članak 39. navodi da korisnici potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja ostvaruju pravo na potporu po hektaru poljoprivrednog zemljišta koje je registrirano u ARKOD sustavu i na kojem se uzgaja izvorna/zaštićena vrsta/kultivar poljoprivrednog bilja. Korisnici iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na potporu ukoliko se obvežu da će tijekom obveznog razdoblja uzgajati izvornu/zaštićenu vrstu/kultivar poljoprivrednog bilja. Ministar pravilnikom iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje i popis prihvatljivih izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja za potporu te kriterije vezane uz minimalne površine i gustoću nasada. Odredbama Članka 40. propisano je da Agencija za plaćanja donosi odluke kojima se utvrđuju prava i obveze Korisnika IAKS mjera ruralnog razvoja, u skladu s uvjetima iz pravilnika iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona. Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt. Na odluku iz stavka 1. ovoga članka Korisnik ima pravo podnijeti prigovor Povjerenstvu za prigovore u Agenciji za plaćanja u roku od 30 dana od zaprimanja odluke. Ministar pravilnikom iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje i umanjenja potpore i isključenja iz sustava potpore radi neispunjenja obveza te radi nepravilnosti u vezi s veličinom prijavljenih površina za Korisnike iz stavka 1. ovoga članka. Obvezno razdoblje za Korisnike IAKS mjera ruralnog razvoja traje najmanje dvije, a najviše pet godina, ovisno o trenutku prelaska na financiranje prema Programu ruralnog razvoja iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona. Korisnicima IAKS mjera ruralnog razvoja koji će prijeći na financiranje prema Programu ruralnog razvoja iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona, utvrdit će se novi početak obveznog razdoblja. Članak 41. propisuje da mjera potpore za proizvode s oznakama kvalitete za 2013. godinu namijenjena je udrugama uključenim u postupak registracije proizvoda oznakama zemljopisnog podrijetla, izvornosti i tradicionalnog ugleda, u skladu s posebnim propisom. Člankom 42 propisano je da je maksimalna visina javne potpore za mjere iz članka 34. točke 1. ovoga Zakona propisana IPARD programom ruralnog razvoja 2007. – 2013.godine. Maksimalna visina javne potpore u 2013. godini za nacionalne mjere ruralnog razvoja utvrđena je u Dodatku 4., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona. Gornja granica za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske na godišnjoj razini za pojedine nacionalne mjere ruralnog razvoja utvrđena je u Dodatku 5., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona. Ukoliko ukupne godišnje vrijednosti zahtjeva za potporu u pojedinim nacionalnim mjerama ruralnog razvoja premaše omotnicu utvrđenu u Dodatku 5., maksimalne visine potpore za pojedine mjere utvrđene u Dodatku 4.proporcionalno se smanjuju. Ukoliko je ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za potporu u pojedinim nacionalnim mjerama ruralnog razvoja manja od omotnica za pojedine mjere, razlika se proporcionalno raspoređuje na mjere u kojima su zahtjevi premašili odgovarajuće omotnice iz Dodatka 5. ovoga Zakona, vodeći pritom računa da maksimalna visina javne potpore utvrđena u Dodatku 4. ovoga Zakona ne smije biti prekoračena. Isplate po nacionalnim mjerama ruralnog razvoja ovise o sredstvima planiranim u državnom proračunu Republike Hrvatske. Ukoliko su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske manja od omotnica za pojedine nacionalne mjere ruralnog razvoja, isplate po nacionalnim mjerama ruralnog razvoja proporcionalno se umanjuju.
EAFRD mjere
Poglavlje II Mjere ruralnog razvoja od 2014. godine (članci 43.-47.) propisuje Razvojne dokumente, vrste mjera ruralnog razvoja (EAFRD mjere), tijela uključena u upravljanje i provedbu EAFRD mjera, Mrežu za ruralni razvoj provedbu mjera ruralnog razvoja.
Člankom 43. propisano je da se Mjere ruralnog razvoja koje će se financirati sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD fond) od 1. siječnja 2014. utvrđuju u Programu ruralnog razvoja.
Program se izrađuje prema kriterijima EU propisa kojima se definira potpora ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj EAFRD. Trošenje sredstava EAFRD fonda podrazumijeva i trošenje sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, u omjerima kako je predviđeno EU propisima o ruralnom razvoju. Program donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva. Program odobrava Europska komisija, u skladu s odredbama EU propisa o ruralnom razvoju. Program se izranuje za razdoblje od sedam godina. Članak 44.propisuje da će vrste mjera ruralnog razvoja koje će se financirati kroz EAFRD fond (EAFRD mjere), korisnici mjera, kriteriji za ostvarivanje potpore, maksimalna visina javne potpore te način raspodjele sredstava EAFRD fonda izmenu pojedinih mjera utvrđuju se Programom, u skladu s odredbama EU propisa o ruralnom razvoju. Javna potpora obuhvaća sredstva EAFRD i sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske. Člankom 45. normirano je da je ustrojstvena jedinica nadležna za ruralni razvoj u Ministarstvu upravljačko tijelo odgovorno za upravljanje i provedbu Programa. Odbor za praćenje provedbe Programa je tijelo odgovorno za praćenje provedbe i odobrenje prijedloga izmjena Programa, a imenuje ga ministar. Agencija za plaćanja tijelo je odgovorno za provedbu EAFRD mjera. Samostalna služba za akreditaciju Ministarstva je tijelo odgovorno za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije je tijelo nadležno za reviziju rada Agencije za plaćanja. Članak 46. propisuje da Mreža za ruralni razvoj okuplja sve zainteresirane sudionike razvoja u ruralnom prostoru i sudjeluje u pripremi i provedbi Programa. Uvjete i način uspostavljanja, organizaciju i djelovanje Mreže za ruralni razvoj propisuje ministar pravilnikom. Članak 47. normira da se EAFRD mjere provode se na temelju Programa, pravilnika koje donosi ministar i natječaja koje raspisuje Agencija za plaćanja. Administrativnu kontrolu zahtjeva za potporu u sklopu EAFRD mjera i kontrolu na terenu provodi Agencija za plaćanja.
Državna potpora
Glava IV (Državna potpora, članci 48.-52.) sadrži odredbe vezane uz definiciju i uvjete za dodjelu državnih potpora. Članak 48.propisuje da se Državna potpora provodi se sukladno pravilima Europske unije o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, a obuhvaća plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima iz glave II. poglavlja II. dijela II.ovoga Zakona, plaćanja u okviru nacionalnih mjera ruralnog razvoja iz glave III. ovoga Zakona, potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju financirane iz državnog proračuna Republike Hrvatske koje nisu obuhvaćene glavom II. i glavom III. ovoga Zakona, a uređene su posebnim propisima, potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju financirane iz proračuna jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: lokalne potpore) i uređene njihovim aktima. Državna potpora kategorizira se kao postojeća državna potpora, u primjeni prije pristupanja i koja se želi primjenjivati u prijelaznom razdoblju od tri godine nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, nova državna potpora, koja će se primjenjivati nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. 
Postojeća državna potpora prijavljuje se Europskoj komisiji u razdoblju do četiri mjeseca od dana pristupanja, nakon čega Europska komisija može pokrenuti postupak za ukidanje pojedinih mjera državne potpore koje nisu usklađene sa zajedničkim tržištem Europske unije. Nova državna potpora usklađena sa smjernicama Europske unije prijavljuje se Europskoj komisiji i smije se primjenjivati nakon odobrenja Europske komisije, o čemu Ministarstvo obavještava davatelja državne potpore. Pravila Europske unije o pružanju državne potpore, koja obuhvaćaju Smjernice za mjere državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju teodgovarajuće propise Europske unije, odlukom preuzima Vlada Republike Hrvatske. Članak 49. propisuje da davatelji državne potpore u smislu ovoga Zakona jesu Republika Hrvatska putem ovlaštenih pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave te jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave. Davatelji državne potpore dužni su izvijestiti Ministarstvo o provedenim isplaćenim potporama poljoprivredi i ruralnom razvoju, u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona. Sredstva za ovu svrhu davatelji osiguravaju u svom proračunu. Člankom 50.propisano je da jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave mogu financirati mjere lokalne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu s pravilima u odluci iz članka 48. stavka 5. ovoga Zakona.Jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave do 1. ožujka 2013. prijavljuju Ministarstvu postojeće mjere lokalne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju koje žele zadržati i nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ministarstvo će prijavljene postojeće mjere lokalne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju iz stavka 2. ovoga članka prijaviti Europskoj komisiji sukladno članku 48. stavku 3. ovoga Zakona.
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave nove mjere lokalne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju prijavljuju Ministarstvu koje ih prijavljuje Europskoj komisiji sukladno članku 48. stavku 4. ovoga Zakona.
Jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave dostavljaju Ministarstvu podatke o provedbi lokalnih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju. Postupak prijave iz stavaka 2. i 4. ovoga članka, način dostavljanja podataka iz stavka 5. ovoga članka te način izvještavanja iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom. Članak 51. propisuje da Ministarstvo vodi Registar državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u koji se upisuju podaci o državnoj potpori iz članka 49. ovoga Zakona. Na temelju podataka iz Registra državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju ministarstvo izrađuje godišnje izvješće za Europsku komisiju. Način i rokove za prijavu Europskoj komisiji, postupak prijave i način dostavljanja podataka od strane davatelja državne potpore, sadržaj i način vođenja registra o dodijeljenoj državnoj potpori i druga pitanja vezana uz državnu potporu propisuje pravilnikom ministar. Člankom 52. propisano je da je Agencija za plaćanja obvezna Ministarstvu pravodobno dostavljati podatke koji su potrebni za ispunjavanje obveza izvještavanja prema Europskoj komisiji.
Inspekcijski nadzor
Glava V (Upravni i inspekcijski nadzor, članci 53.-59.) sadrži odredbe kojima se definira i oblikuje sadržaj upravnog i inspekcijskog nadzora vezanog za ovaj zakon. U tom smislu odredbama članka 53. propisana je nadležnost, odnosno Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo, a Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja poljoprivredna inspekcija Ministarstva.
Poslove poljoprivredne inspekcije u prvom stupnju obavljaju poljoprivredni inspektori u Ministarstvu i poljoprivredni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, a u drugom stupnju rješava Povjerenstvo za rješavanje o žalbama pri Ministarstvu čije članove imenuje Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo čine tri člana koja se imenuju iz reda državnih službenika u Ministarstvu koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Nadležnosti i ovlasti poljoprivrednih inspektora normirane su odredbama članka 54., temeljem kojih su poljoprivredni inspektori ovlašteni: pregledavati poljoprivredno zemljište, pregledavati poslovne i proizvodne prostore te objekte, pregledavati uređaje, robu, usjeve, nasade, stoku, poslovnu dokumentaciju i druge stvari kod nadziranih Korisnika, zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje nazoče nadzoru i osoba zatečenih na mjestu nadzora, fotografirati ili snimiti osobe, poljoprivredno zemljište, prostore, objekte i drugo iz podstavka 1. ovoga stavka, uzimati uzorke robe i materijala za potrebe ispitivanja, provoditi uvid u isprave Korisnika koje se odnose na ostvarivanje potpore, izvršiti uvid u službene evidencije i baze podataka potrebne za obavljanje nadzora, provjeravati udovoljava li korisnik uvjetima za ostvarivanje potpore, utvrđivati nezakonito ostvarivanje potpore, prikupljati podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba, nadzirati i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Odredbama članka 55. propisuje se postupak upravnog nadzora, u slučaju da poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrnene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku. Poljoprivredni inspektor donijet će rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka poljoprivredni inspektor je ovlašten narediti povrat nezakonito ostvarenih sredstava, utvrditi da Korisnik potpore djelomično ili u cijelosti ne udovoljava uvjetima za ostvarivanje potpore, te odrediti druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Inspekcijski nadzor normiran je odredbama sadržanim u člancima 56. do 59.
Člankom 56. propisano je da se Inspekcijski nadzor provodi se prije i nakon isplate sredstava potpore. Ako poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora prije isplate sredstava utvrdi da nije udovoljeno uvjetima za ostvarivanje potpore, donijet će rješenje kojim utvrđ uje da Korisnik potpore djelomično ili u cijelosti ne udovoljava uvjetima za ostvarivanje potpore. Ako poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora nakon isplate sredstava utvrdi da su sredstva potpore ostvarena nezakonito, rješenjem će narediti povrat nezakonito ostvarenih sredstava potpore.
Poljoprivredni inspektor donijet će rješenje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora. Korisnik je dužan izvršiti povrat sredstava u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja. Članak 57. propisuje da Rješenje iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona, poljoprivredni je inspektor dužan dostaviti Korisniku i Agenciji za plaćanja. Dokaz o primitku rješenja od strane Korisnika poljoprivredni inspektor dužan je dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije tri (3) dana od dana primitka elektronički ili poštom. Rješenje iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona, poljoprivredni je inspektor dužan dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja. Rješenje treba sadržavati potvrdu izvršnosti. U slučaju da Korisnik ne izvrši naređeni povrat sredstava u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja, poljoprivredni inspektor šalje zahtjev za provedbu postupka ovrhe i isti dostavlja na znanje Ministarstvu i Agenciji za plaćanja. Člankom 58. propisano je da se protiv rješenja poljoprivrednog inspektora može u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba. O žalbi iz stavka 1. ovoga članka rješava Povjerenstvo za rješavanje o žalbama iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona. Kada o žalbi rješava Povjerenstvo iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona postupak do donošenja rješenja vodi službena osoba u Ministarstvu u opisu poslova koje je vođenje toga postupka, sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva. Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Protiv rješenja Povjerenstva za rješavanje o žalbama donesenih na temelju ovoga Zakona žalba nije dopuštena, nego se može pokrenuti upravni spor.Članak 59. propisuje da se na sva p
