Ove godine vinogradarsku proizvodnju obilježili su kasni proljetni mrazevi, stoga je u većini vinorodno-voćarskih krajeva proglašena elementarna nepogoda zbog štetnih posljedica mraza što se odrazilo na smanjenje prinosa. Međutim, smanjenjem prinosa došlo je do povećanja kvalitete, ako su se redovito i pravilno provodile sve agrotehničke mjere, koje uključuju i gnojidbu vinove loze svim potrebnim makro i mikrohranivima.
Jesensko-zimsko razdoblje idealno je za obavljanje osnovne gnojidbe vinograda NPK gnojivima iz više razloga.
Zašto je dobro gnojiti vinograd u jesen?
Najvažniji je jesenski val rasta korijena, koji je i tijekom zime aktivan te usvaja hraniva iz tla i pohranjuje ih u obliku rezerve u drvenim dijelovima trsa. Upravo se te rezerve hraniva (dušika, fosfora i kalija) prikupljene u jesensko-zimskom razdoblju, troše za intenzivan rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici te omogućuju dobar i siguran početak vegetacije vinove loze u proljeće.
Kad bi gnojidbu vinove loze odgodili za proljeće, utjecaj gnojidbe u toj bi se godini odrazio samo na povećanje veličine bobice i težinu grozda, dok bi se utjecaj na rodnost odnosno na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu realizirao tek sljedeće vegetacijske godine.
Također, osnovna gnojidba NPK gnojivima obavlja se uz dublju obradu tla kao bi hraniva iz mineralnih gnojiva dospijela u dublje slojeve tla te se na taj način korijen usmjerava na rast u dubinu prema izvoru vlage i hraniva u tlu.
Koje mineralno gnojivo treba koristiti za jesensku gnojidbu?
Za osnovnu gnojidbu vinove loze u jesen primjenjuju se NPK gnojiva koja sadrže manji udio dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija zato što je vinova loza veliki potrošač kalija koji pozitivno utječe na povećanje kvalitete. Dobra ishranjenost kalijem povećava nakupljanje šećera i aromatskih spojeva u bobicama grožđa, povećava otpornosti na sušu, bolesti, mehanički pritisak i zimske pozebe. Fosfor je također vrlo bitan jer osigurava prijenos energije u biljci, a posebice je važan u početnim fazama rasta jer stimulira razvoj korijena. Što je jače razvijen korijenov sustav i cjelokupna kondicija trsa je bolja. Dobra ishrana fosforom povoljno djeluje na formiranje cvata u pupovima, na povećanje otpornosti na visoke i niske temperature, na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve. U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa, i u proljeće vegetacija kasni. No vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je blokiran i nedostupan biljkama zbog izrazite kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti, odnosno obaviti kalcizaciju tla.
Za osnovnu gnojidbu vinove loze u jesen potrebno je primijeniti formulacije kao što su NPK 7-20-30 ili PK 20-30 ili NPK (SO3, MgO) 7-14-21 (18, 2) čiji omjer hraniva odgovara potrebama vinove loze. Gnojivo NPK (SO3, MgO) 7-14-21 (18, 2) sadrži i 2 % magnezija (MgO) vrlo bitnog hraniva za sve procese u biljci, a posebice za vinovu lozu koja je vrlo osjetljiva na njegov nedostatak koji se javlja na kiselim tlima.
Za srednje dobar prinos grožđa od 10 t/ha potrebno je gnojidbom unijeti u tlo 100-120 kg/ha dušika, 50-100 kg/ha fosfora i 85-170 kg/ha kalija. Znači na umjereno dobro opskrbljenim tlima fosforom i kalijem primjenjuje se 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili PK 20-30 ili 700 kg/ha NPK (SO3, MgO) 7-14-21 (18, 2). Ovom količinom gnojiva podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a manja količina dušika koja se unese u tlo vinova loza će iskoristiti za rast i razvoj korijena tijekom zimskog perioda.
Ako se osnovna gnojidba ne obavi u jesen, treba je obaviti zimi kad vremenske prilike to dozvole, ali svakako je treba obaviti prije kretanja vegetacije u proljeće.
