Rezultati procjene zemljišta provedene od strane nadležnih tijela predstavljaju element koji utječe na cijenu zakupa poljoprivrednog zemljišta, a vrijedi se prisjetiti da vrijednost zemljišta može biti odlučujući čimbenik prigodom ulaganja stranog kapitala ili povlačenja sredstava iz nekog od fondova temeljem nekog od verificiranih programa. Pravilnik postavlja stroge tehnološke standarde za procjenu zemljišta, što će umanjiti mogućnosti manipulacija, te pokrenuti postupak stvarne evaluacije vrijednosti poljoprivrednog zemljišta od strane kvalificiranih stručnjaka.
Odredbe ovog Pravilnika podijeljene su u tri glave, i to Glava I Opće odredbe (članaki 1.-4.), Glava II. Mjerila za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta (članak 5.-29.) I Glava III. Završne odredbe (članak 30. i 31.) koje se odnose na stavljanje izvan pravne snage prethodnog pravilnika i vremenu stupanja na snagu ovog Pravilnika. Člankom 1. ovog Pravilnika definira se predmet normiranja, odnosno ovim se Pravilnikom propisuju mjerila i osnove za vrednovanje (bonitiranje) poljoprivrednih zemljišta u kategoriji osobito vrijednih obradivih (P1) zemljišta i vrijednih obradivih (P2) zemljišta .
Članak 2. propisuje da se osnovica za vrednovanje P1 i P2 zemljišta, ali i zemljišta niže bonitetne vrijednosti temelji na vrijednostima tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. Radi utvrđivanja P1 i P2 zemljišta, ovim Pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala poljoprivredna (PŠ) zemljišta. Člankom 3. propisano je da se vrijednosti iz članka 2. ovoga Pravilnika temelje na definiranju zemljišta kao šireg prostora koji je integralni dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih čimbenika, kao što su stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplave na zemljištu, otvorenost, te zatvorenost i zaštićenost zemljišta, ekspozicija, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik parcele.
Člankom 4. propisano je da se bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju ocjenjuje prema njihovim najpovoljnijim odnosima za utvrđivanje općeg stupnja mogućnosti svestranog načina korištenja zemljišta.
Mjerila za razvrstavanje poljoprivrednog zemljište
Središnji dio Pravilnika na koji treba posebno obraditi pozornost predstavlja Glava II. (Mjerila za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta). Članak 5.propisuje da su prostorne kategorije zemljišta u koje se svrstavaju poljoprivredna zemljišta: P1 – osobito vrijedna obradiva zemljišta, P2 – vrijedna obradiva zemljišta, P3 – ostala obradiva zemljišta, PŠ – ostala poljoprivredna zemljišta. Procjenjuju se prema vrijednosti od najpovoljnijih do nepovoljnijih tala prema bonitetnim svojstvima tla, klime, reljefa i ostalih prirodnih uvjeta.
Članak 6. propisuje da se bonitet zemljišta određuje na razini općeg boniteta ili boniteta bez korekcija zemljišta iz formule koja definira da je bonitet zemljišta jednak drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bonitetnih bodova za tlo (T), klimu (K) i reljef (R). Članak 7.propisuje da se opći bonitet zemljišta (B) vrednuje se od 7 do 100 bonitetnih bodova, bonitet tla (T) vrednuje se od 7 do 100 bodova, bonitet klime (K) vrednuje se od 1 do 10 bodova, a bonitet reljefa (R) vrednuje se od 1 do 10 bodova.
Utvrđivanje boniteta tla
Utvrđivanje boniteta tla predstavlja posebnu cjelinu Pravilnika. Člankom 8. propisano je da se bonitet tla utvrđuje na osnovi razvojnog stupnja, teksture (mehaničkog sastava) i geološkog podrijetla (supstrata) tla. Odredbama članka 9. propisano je da razvojni stupnjevi tla predstavljaju evolucijsko genetski stadij tla, a utvrđuju se na temelju bitnih unutarnjih svojstava tla, kao što su: efektivna dubina odnosno mogućnosti zakorijenjivanja biljaka, prirodne dreniranosti, koja određuje i stupanj vlažnosti, reakcije tla u vodi, razine podzemne vode, dubine glejnog horizonta i prijelaza iz gornjeg horizonta u zdravicu, kao evolucijsko genetskog razvojnog procesa u tlu.
Rasponi razvojnih stupnjeva tla kreću se od najboljeg, prvog razvojnog stupnja, s najpovoljnijim fizikalnim i kemijskim svojstvima tla i optimalno dubokim zakorijenjavanjem biljaka, do najlošijeg, sedmog razvojnog stupnja, s najplićom efektivnom dubinom tla. Članak 10. navodi kao bitne osobine razvojnih stupnjeva tla:
• prvi razvojni stupanj pokazuje postupan prijelaz između gornjeg humusnog horizonta tla i zdravice i ima povoljan kapacitet tla za zrak; dobra mrvičasta struktura; nema znakova prekomjerne vlažnosti ni zakiseljavanja; reakcija tla u vodi kreće se od 6,0-7,5; efektivna dubina tla je preko 100 cm; to su svježa tla (1±); dobre prirodne dreniranosti
• (ocjeditosti); podzemna voda je ispod 200 cm;
• drugi razvojni stupanj ima efektivnu dubinu tla 80 do 100 cm; dubina podzemne vode je 150- 200 cm; tla mogu biti na prijelazu od svježih prema poluvlažnim ili polusuhim tlima (1± do 2±); prirodna dreniranost je dobra;
• u trećem razvojnom stupnju prijelaz između gornjeg horizonta i zdravice nije jednako povoljan kao kod 1. razvojnog stupnja: pokazuju se prvi znakovi izblijeđivanja; na većoj dubini dolazi do gubitka vapna i počinje zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0 do 6,0 ili 8,0 do 9,0; efektivna dubina tla je 50 do 80 cm; stupanj vlažnosti ukazuje na
• poluvlažna ili polusuha tla (2±), a prirodna dreniranost je umjereno dobra ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 120-150 cm;
• u četvrtom razvojnom stupnju efektivna dubina tla je 30-50 cm; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0-5,5 ili 8,0-9,0; tla su vlažna ili polusuha (3+ ili 2-), a prirodna dreniranost je nepotpuna ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 90- 120 cm;
• u petom razvojnom stupnju prijelaz između gornjeg horizonta naniže je oštar, ponajviše zbog izblijeđivanja; zdravica je zbijena ili rđasto obojena; reakcija tla u vodi kreće se od 4,5-5,0 ili kod halomorfnih tala od 9,0- 10,0; efektivna dubina tla je 15- 30 cm; tla su mokra ili suha (4+ ili 3-), a prirodna dreniranost je slaba ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 50-90 cm;
• šesti razvojni stupanj ima efektivnu dubinu tla 5-15 cm; reakcija tla u vodi je 4,0 do 4,5, a kod halomorfnih tala 9,0-11,0; stupanj vlažnosti označava mokra do vrlo mokra ili vrlo suha tla (4+ do 5+ ili 4-), a prirodna dreniranost je slaba do vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 20-50 cm;
• sedmi razvojni stupanj ima oštre granice između gornjeg sloja i zdravice; u pravilu, gubitak vapna je znatan, a veliko je i zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se ispod 4,0, a kod halomorfnih tala iznad 11,0; efektivna dubina tla je 1-5 cm; stupanj vlažnosti označava vrlo mokra ili ekstremno suha tla (5±); prirodna dreniranost je vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 0-25 cm.
Skeletnost tla ocjenjuje se prema volumnom postotnom udjelu šljunka i kamena u tlu, te se na toj osnovi umanjuje efektivna dubina tla, odnosno vrijednost razvojnog stupnja.
Tekstura tla
Pravilnikom se propisuje da se tekstura tla utvrđuje relativnim odnosima po kojima je optimalna Skeletnost tla ocjenjuje se prema volumnom postotnom udjelu šljunka i kamena u tlu, te se na toj osnovi umanjuje efektivna dubina tla, odnosno vrijednost razvojnog stupnja. ilovasta, od koje vrijednost pada prema pjeskovitoj i teškoj glinastoj teksturi, a člankom 12. propisano je da se geološki supstrati tla razvrstavaju u četiri grupe geološkog podrijetla: 1. aluvijalna i praporna podrijetla, kao najpovoljnija; 2. vapneni lapori i fliš, kao povoljni; 3. pleistocenske ilovače (mramorirane ilovače – diluvij), kao osrednje povoljne; 4. litogena (stjenovita) podrijetla, kao slabije povoljna. U članku 13. određeno je da se sva unutarnja svojstva tla svedena na razvgojni stupanj, teksturu i geološko podrijetlo tla, sumorno izražavaju u bodovima na temelju kojih su utvrđeni okviri bodova boniteta tla.
Člankom 14. propisano je da se klima boduje u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova. Utvrđuje se unutar klimatsko-vegetacijskih područja odnosno potpodručja, grupiranih po meterološkim postajama, na temelju klimatskih elemenata i to: srednjih godišnjih temperature zraka, srednjih godišnjih količina oborina i srednjih količina oborina u vegetacijskom razdoblju.
Članak 15. propisuje da se uutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemljišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s manjim brojem bodova. Odredbama članka 16. propisano je da se unutar klimatsko-vegetacijskih područja 11 do 16 (navedenih tabelarno člankom 14.) na hidromorfnim tlima većeg stupnja vlažnosti, u odnosu na automorfna tla, broj bonitetnih bodova za klimu povećava se kako slijedi (u tablici 1):
Članak 17. propisuje da se bonitetni bodovi za reljef, u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova, utvrđuju prema klasifikaciji reljefa kako slijedi:
Utvrđivanje ukupnih bodova boniteta zemljišta bez korekcije provodi se sukladno odredbama članka 18., kojim je propisano da se utvrđeni bonitetni bodovi za tlo prema članku 13. ovog Pravilnika, bodovi za klimu prema članku 14, 15. i 16. i bodovi za reljef prema članku 17. ovog Pravilnika, uvrštavaju u formulu iz članka 6. ovog Pravilnika i po njoj izračunavaju. Dobiveni rezultat predstavlja bonitet zemljišta bez korekcija. Postignuti rezultat dobiven formulom iz članka 6. ovog Pravilnika manji od 7 bonitetnih bodova, svrstava zemljište u neplodno. Rezultati bonitetnih bodova izračunati na način naveden u stavku 1. ovog članka, prikazani su u Tablici 1., koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
U njoj se prema utvrđenim bonitetnim bodovima tla u presjeku retka za utvrđene bonitetne bodove reljefa i kolone za utvrđene bonitetne bodove klime, očitavaju bodovi boniteta zemljišta bez korekcija. Za međuvrijednosti utvrđenih bonitetnih bodova tla, koje nisu navedene u Tablici 1., bodovi boniteta zemljišta bez korekcija mogu se dobiti i linearnom interpolacijom.
Korekcija boniteta zemljišta
Korekcija boniteta zemljišta zbog utjecaja ostalih prirodnih uvjeta propisana je odredbama članka 19., na način da se bonitet zemljišta utvrđen prema članku 18. ovog Pravilnika korigira se negativnim postocima bonitetnih bodova zbog utjecaja ostalih prirodnih uvjeta na poljoprivrednu proizvodnju i to: za stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplavu, ekspoziciju, otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemljišta, veličinu parcela i oblik parcele. Odredbama članka 20. propisano je da se stjenovitost i kamenitost površine zemljišta ocjenjuje skupno prema zastupljenosti stijena i krupnijeg kamenja (>5 cm Ø), negativnim postocima bonitetnih bodova kako slijedi:
Člankom 21. propisano je da se utjecaj poplave zemljišta na bonitet zemljišta ocjenjuje se samo na površinama oranica, livada i pašnjaka prema godišnjem dobu plavljenja, te prema učestalosti i trajanju poplave, i to u rasponu od 2 do 70 negativnih postotaka bonitetnih bodova, ovisno o mogućnosti načina iskorištavanja poplavljenog zemljišta. Obračun negativnih postotaka bonitetnih bodova određuje se kako slijedi:
Članak 22. propisuje da se južna ekspozicija zemljišta do 1.000 m nadmorske visine ocjenjuje, u pravilu, kao najpovoljnija i ne korigira se, a sjeverna ekspozicija do te nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najnepovoljnija i korigira se u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Na plitkim i vrlo suhim tlima krša i na pjeskovitim tlima južne ekspozicije mogu biti nepovoljnije od sjevernih i u takvim se slučajevima korigiraju u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova, a sjeverne se ekspozicije ne korigiraju. Na površinama livada ili pašnjaka iznad 1.000 m nadmorske visine korekcija boniteta zemljišta zbog utjecaja ekspozicije vrši se prema tome koja je ekspozicija za takve površine u određenim orografskim uvjetima povoljnija (južna ili sjeverna), pa se povoljnija ekspozicija ne korigira, a nepovoljnija korigira u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova.
Na zemljištima livada ili pašnjaka, bez obzira na nadmorsku visinu, ako su vrlo plitka ili vrlo strma, ili je njihova površina jako stjenovita i kamenita, ocjenjuje se da li je povoljnija južna ili sjeverna ekspozicija po užim područjima, pa se povoljnija ekspozicija ne korigira, a nepovoljnija korigira u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Istočne i zapadne ekspozicije iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovog članka, ocjenjuju se srednjom vrijednošću raspona negativnih postotaka bonitetnih bodova najpovoljnije i najnepovoljnije ekspozicije.
Otvoreni i zatvoreni položaji zemljišta
U članku 23. Pravilnika propisuje se da se utjecaj otvorenih i zatvorenih položaja zemljišta ocjenjuje negativnim postocima bonitetnih bodova u odnosu na položaje koji se ne korigiraju. Otvoreni položaji zemljišta izloženi posebnom utjecaju jačih vjetrova, ocjenjuju se s 1 do 24 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Zatvoreni položaji zemljišta, bez dovoljne zračne drenaže kao što su: stanovite doline, polja i poljica i donje trećine padina, tzv. »zračna jezera«, zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biljkama, ocjenjuju se s 1 do 36 negativnih postototaka bonitetnih bodova.
Člankom 24. propisano je da se utjecaj zasjenjenosti zemljišta na bonitet zemljišta, zbog blizine šume, visokih građevina ili brežuljkasto brdovitog terena, ocjenjuje u rasponu od 6 do 24 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Odredbama članka 25. propisano je da površina katastarske čestice također ima utjecaja na bonitet zemljišta, odnosno ukupan broj bodova, zbog nemogućnosti upotrebe poljoprivredne mehanizacije i primjene suvremenih agrotehničkih mjera. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih postotaka bonitetnih bodova kako slijedi:
Članak 26. propisuje da oblik katastarske čestice također utječe na korištenje suvremene mehanizacije, redovitu obradu zemljišta, te na troškove proizvodnje. Oblik čestice ocjenjuje se s 0 do 10 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Optimalno prikazivanje oblika katastarske čestice izračunava se koeficijentom raščlanjenosti prema formuli gdje je Kr – koeficijent raščlanjenosti, P – opseg katastarske čestice, S – površina katastarske čestice. Postotak negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentu oblika katastarske čestice prikazan je kako slijedi:
Ukupan broj bodova konačno korigiranog boniteta zemljišta, uzimaju u obzir zbroj negativnih postotaka bodova, utvrđuje se formulom:Gdje je – Bk ukupan broj bodova konačno korigiranog boniteta zemljišta, – B ukupan broj bodova boniteta zemljišta bez korekcija dobiven prema odredbi stavka 1. članka 18. ovog Pravilnika – Snp zbroj negativnih postotaka bonitetnih bodova dobivenu korekcijom prema odredbama članka 19. do 26. ovoga Pravilnika.
Ako negativni postotak bonitetnih bodova bilo kojeg od ostalih prirodnih uvjeta iz članka 22. ovoga Pravilnika ili suma negativnih postotaka bonitetnih bodova tih prirodnih uvjeta korekcijom smanji bonitet zemljišta toliko da je njegova konačna (korigirana) vrijednost manja od 7 bonitetnih bodova, ne provodi se daljnja korekcija boniteta zemljišta, nego se zemljište svrstava u neplodno.
Svrstavanje zemljišta u prostorne kategorije
Članak 28. propisuje da se svrstavanje zemljišta u prostorne kategorije obavlja prema ranije određenim okvirnim bodovima konačnih (korigiranih) bonitetnih bodova zemljišta prema sljedećem: P1 – osobito vrijedna obradiva zemljišta 80 do 100 bodova. P2 – vrijedna obradiva zemljišta 60 do 79 bodova, P3 – ostala obradiva zemljišta 40 do 59 bodova, PŠ – ostala poljoprivredna zemljišta od 7 do 39 bodova. Člankom 29. propisano je da su osnova za bonitiranje i utvrđivanje prostornih kategorija, osobito vrijednog obradivog (P1) zemljišta, vrijednog obradivog (P2) zemljišta, ostalih obradivih (P3) zemljišta, ostalih poljoprivrednih (PŠ) zemljišta bonitetne pedološke karte detaljnog mjerila (1:2.000 do 1:5.000), koje vrednuju zemljišta na razini najmanje proizvodne parcele.
Bonitetno vrednovanje mogu obavljati samo stručnjaci na području pedologije. Ovaj pravilnik zatvara značajnu kariku u lancu propisa kojima se normira postupanje s poljoprivrednim zemljištem, iz više razloga. Utvrđivanje boniteta zemljišta predstavlja za poljoprivredne proizvođače važnu točku u planiranju poljoprivredne proizvodnje, naročito ukoliko su u pitanju višegodišnja ulaganja, odnosno ako je u pitanju zakup poljoprivrednog zemljišta na dulje vrijeme. Pravilnik ne propisuje obvezu procjene poljoprivrednog zemljišta koje pojedini proizvođači imaju u svom vlasništvu.
Osobno je mišljenje autora da bi, bez obzira na to što propisi u ovom trenutku ne nalažu obavezno bonitiranje, bilo razložno utvrditi bonitet zemljišta, jer se postupcima procjene koji se provode sukladno ovom Pravilniku ne utvrđuju samo paramteri koji se odnose na npr. eventualnu cijenu zakupa, već i mnogo više – podaci prikupljeni u procjenama mogu pozitivno utjecati na proizvodnju, primjerice kroz odabir kultura i njihovih sortimenata koji su bolje prilagođene određenom tipu zemljišta i/ili klimatskim uvjetima, što će kao posljedicu imati više prinose i posljedično bolju zaradu.
Gospodarski program za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta
Donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Uredbe o gospodarskom programu, Pravilnika o početnoj cijeni državnog poljoprivrednog zemljišta, te Pravilnika o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnih poziva koje donosi ministar poljoprivrede, stekli su se uvjeti da Agencija za poljoprivredno zemljište, sukladno navedenim propisima, raspiše javne pozive za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. Prvi javni pozivi raspisani su u studenom 2013. godine.
Gospodarski program sastavni je dio ponude sudionika javnog poziva kojim se poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske daje u zakup i zakup za ribnjake. Gospodarski program sastavljen je od nekoliko tablica koje je potrebno ispuniti, a to su: tablica u koju se upisuje katastarska općina, katastarska čestica, površina i ponuda u kunama za zemljište koje je predmet zakupa; tablica identifikacije u koju zakupnik upisuje svoje podatke (naziv, MB, adresu,…).
Tablica opisa poljoprivrednog gospodarstva u koju se upisuju podaci ovisno o tome kojim oblikom proizvodnje se zakupnik bavi (biljna ili stočarska proizvodnja, mehanizacija koja se koristi, podaci o objektima ako ih ima, podaci o zaposlenicima, tržištu na koje će se proizvodi plasirati); tablica planirane proizvodnje koja je podijeljena na biljnu i stočarsku proizvodnju gdje se ispunjava dio koji se odnosi na zakupnika (vrsta proizvodnje, površine, oblik uzgoja…) te potrebna mehanizacija, potrebne investicije, novo zapošljavanje i udaljenost traženog zemljišta od tehničko-tehnološke cjeline; tablica ekonomskih pokazatelja koja se sastoji od dijela u koji se upisuje poslovanje u prethodnom razdoblju i dijela u koji se upisuje plan poslovanja za buduće razdoblje.
Za stručnu pomoć oko ispunjavanja obrazaca Gospodarskog programa poljoprivrednici se mogu obratiti u najbliži ured Poljoprivredne savjetodavne službe.
Izvor: Agencija za poljoprivredno zemljište http://www.zemljiste.mps.hr
Upute za ispunjavanje gospodarskog programa
A. Ponuda – obrazac gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
Naziv – upisuje se puno ime i prezime fizičke osobe/naziv ili ime nositelja OPG- a/naziv ili ime nositelja pravne osobe/zadruge.
OIB – upisuje se OIB podnositelja zahtjeva.
MIBP – upisuje se MIBPG podnositelja zahtjeva. Ukoliko podnositelj ponude nije upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ostavlja se neispunjeno.
Zk odjel – upisuje se ime ZK Odjela sukladno zemljišno-knjižnom izvatku proizvodno-tehnološke cjeline za koji se podnosi ponuda.
Redni broj – uobičajena numerička oznaka redoslijeda (1., 2., 3.,…).
Glavna knjiga – označava katastarsku općinu (sukladno oznaci na zemljišno- knjižnom izvatku) na čijem području se nalazi proizvodno- tehnološka cjelina koja je predmetom Javnog poziva.
Proizvodno-tehnološka cjelina – označava jednu ili skup katastarskih čestica koje su predmetom Javnog poziva. Označava se rednim brojem koji je definiran u tekstu Javnog poziva.
Površina (ha) – prikazuje ukupnu površinu pojedine proizvodno- tehnološke cjeline iskazanu u ha koja je predmetom Javnog poziva.
Početna cijena (kn) proizvodno- tehnološke cjeline – izražava VISINU NAKNADE za pojedinu proizvodno- tehnološku cjelinu sukladno objavi u tekstu Javnog poziva, a sukladno Pravilniku o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za zakup i zakup za ribnjake te naknadi za vodu za ribnjake („NN“ 107/13). Izražena je sumarno za sve katastarske čestice koje se nalaze u proizvodno- tehnološkoj cjelini i nalaze se u Prilogu 1. teksta Javnog poziva.
Katastarska općina – za katastarsku općinu na čijem području se nalazi proizvodno-tehnološka cjelina koja je predmetom javnog poziva vrijedi podatak iz rubrike „Glavna knjiga“.
BROJ ČESTICE – označava broj katastarske čestice koja je predmet Javnog poziva i čini proizvodno- tehnološku cjelinu (ukoliko je proizvodno-tehnološka cjelina sačinjena od većeg broja katastarskih čestica, isto se ostavlja neispunjeno, a podrazumijeva se da se ponuda odnosi na katastarske čestice koje čine pojedinu proizvodno-tehnološku cjelinu) i navedene su u Prilogu 1. Javnog poziva.
Početna cijena (kn) čestice – označava pojedinačnu cijenu katastarske čestice sukladno Pravilniku o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za zakup i zakup za ribnjake te naknadi za vodu za ribnjake („NN“ 107/13) i navedene su u Prilogu 1. teksta Javnog poziva te se isto ne ispunjava.
Površina (Ha) – prikazuje ukupnu površinu proizvodno-tehnološke cjeline iskazanu u ha
Ponuda (kn) – podnositelj zahtjeva upisuje iznos svoje ponuđene cijene za proizvodno-tehnološku cjelinu. Najmanja ponuđena cijena je početna cijena iz Pravilnika o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za zakup i zakup za ribnjake te naknadi za vodu za ribnjake („NN“ 107/13) s uvećanjem od 20% ukoliko je obuhvaćena sustavom navodnjavanja, a najviša cijena je maksimalno do dvostruke početne cijene. Sve navedene cijene katastarskih čestica koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu kao i visina naknade proizvodno- tehnološke cjeline koja označava početnu cijenu proizvodno- tehnološke cjeline, navedene su u tekstu Javnog poziva i Prilogu 1. Javnog poziva. Ponuditelj može ponuditi bilo koju cijenu između početne cijene i dvostruke početne cijene. Ponudu je potrebno potpisati i pečatirati.
B. Obrazac gospodarskog programa za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države – identifikacija Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
MIBPG – upisuje se MIBPG podnositelja zahtjeva (ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta / zastupnik zadruge, pravne osobe). Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ostavlja prazno.
Datum upisa – upisuje se godina upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta /zastupnik zadruge, pravne osobe). Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ostavlja prazno.
Nositelj – upisuje se nositelj OPG-a ili ime fizičke osobe – podnositelj zahtjeva.
Broj članova opg-a (broj ZAPOSLENIKA) – upisuje se broj članova OPG-a upisanih u Upisnik OPG-a, vlasnici obrta. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ostavlja prazno.
Broj članova kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost – upisuje se broj članova OPG-a ili zaposlenika obrta kojima je poljoprivreda primarna djelatnost (upisuje se broj sukladno podacima s dokumenta –transakcija ZMO br. 117, čime se isto i dokazuje). Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ostavlja prazno. Ponuditelji kod kojih se više osoba iz OPG-a bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću dobivaju najveći broj bodova. Manji broj bodova dobiva onaj ponuditelj kod kojeg se samo nositelj OPG-a ili vlasnik obrta bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću kao i ponuditelj kojemu je po NKD-u poljoprivreda primarna djelatnost.
Nositelj ili član s poljoprivrednom strukom – odabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Najviše se vrednuju oni ponuditelji kod kojih nositelj ili član OPG-a, odnosno vlasnik obrta ili djelatnik obrta, ili odgovorna osoba/tehnolog imaju titulu dr. sc. iz polja poljoprivrede, a najmanje oni sa SSS poljoprivredne struke. Osoba na koju se ostvaruju bodovi po ovoj sastavnici mora biti član OPG-a, odnosno zaposlen u obrtu ili pravnoj osobi, član zadruge najmanje godinu dana od prijave na javni poziv. Isto se dokazuje preslikom diplome ili svjedodžbe i potvrdom o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika.
Ekološka proizvodnja – odabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika.
Broj upisnika ekološke proizvodnje – upisuje se broj sukladno Rješenju o upisu u Upisnik ekoloških proizvođača. Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/ zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika. Ponuditelj u kojeg je više od 50% trenutne proizvodnje u sustavu ekološke i/ ili integrirane po ovom kriteriju dobiva bodove, s tim da se ekološka proizvodnja boduje s više bodova od integrirane, bodovi se ne zbrajaju. Površine poljoprivrednog zemljišta dobivene na predmetnom javnom pozivu također moraju biti u sustavu ekološke i/ili integrirane čija se realizacija ocjenjuje u Izvješću o provedbi Gospodarskog programa.
Integrirana proizvodnja – odabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika. Ponuditelj u kojeg je više od 50% trenutne proizvodnje u sustavu ekološke i/ ili integrirane po ovom kriteriju dobiva bodove, s tim da se ekološka proizvodnja boduje s više bodova od integrirane, bodovi se ne zbrajaju. Površine poljoprivrednog zemljišta dobivene na predmetnom javnom pozivu također moraju biti u sustavu ekološke i/ili integrirane čija se realizacija ocjenjuje se u Izvješću o provedbi Gospodarskog programa.
Broj upisnika integrirane proizvodnje – upisuje se broj sukladno rješenju o upisu u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji. Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika.
