Inovativni projekt Gruntek posljednjih pola godine uspješno spaja digitalizaciju, poljoprivredu i  zaljubljenike u organsku hranu. Ove je subote, 12.6., po prvi puta otvorio svoja vrata za korisnike. Na svečanom otvorenju u Prokljuvanima održalo se predstavljanje Grunteka koje je okupilo stotinjak zagrebačkih obitelji.

Gruntek je okupio i lokalne brendove koji podržavaju održiv način života koji su predstavili svoje proizvode korisnicima vrtova. S ciljem održavanja ekosustava na Grunteku Lara Šafar iz udruge BIUS održala je radionicu izrade hotela za pčele koje će se uskoro smjestiti na vrtovima budućnosti. Program je obuhvatio i brojne dječje radionice edukativnog karaktera, koje su održane u dječjem parku posebno osmišljenom za obitelji s djecom.

Web-based aplikacija Gruntek od svog je pokretanja krajem prošle godine doživjela brojne uspjehe i nagrade. Osim velikog interesa korisnika vrtova podršku projektu ponudile su i velike tvrtke poput Bauhausa, Nestlea i Croatia osiguranja. Projekt je uvršten u popis „najboljih digitalnih inovacija u 2020.“. Inovativan koncept Grunteka kao održivog rješenja za stanovnike velikih gradova predstavljen je i na WinDays20 konferenciji te LEAP summitu.

Podsjećamo, Gruntek je prvi koncept digitalizacije i pretplatničkog modela ekološkog uzgoja povrća u personaliziranim mikrovrtovima. Model je to kompleksne organizacije, nabave i logistike, naročito u podzastupljenom sektoru ekološka proizvodnje u Hrvatskoj.

 –Iza zahtjevnog planiranja poljoprivrednih aktivnosti stoje Silvija Željezić iz tvrtke Geenea koja donosi odluke o prirodnim načinima prihrane i dohrane. Senad Okanović i Nikola Perleta iz tvrtke Eko Impuls brinu o uzgoju presadnica, a tim od deset poljoprivrednika marljivo rade i uče o prirodnim načinima uzgoja povrća, rekao je Tino Prosenik, dipl. ing. agr., pokretač Grunteka

„Vrtovi budućnosti“ namijenjeni su Zagrepčanima koji se žele educirati o eko uzgoju. Također svima onima koji žele imati mjesto za odmor i opuštanje, mjesto na kojemu raste domaće i ekološki uzgojeno povrće. Na površinu Grunteka koja se rasprostire na 22 hektara posađeno je 400,000 sadnica. Zanimljivo je i da je na Grunteku razvučeno 170 kilometara organske mulch folije od razgradivog škroba. To predstavlja najveću nabavu organske folije ikada u Hrvatskoj.

Edukativan i održiv karakter projekta, ali i velika potpora zajednice pokrenuli su lavinu humanitarnosti. Vrtovi su se donirali dječjim domovima kao što su Dječji dom A.G. Matoš i SOS Dječje selo. Aktivirali su i udruge kao što je Rotaric Club te su postali su dio inicijativa kao što je Nestleova PETICA – igrom do zdravlja. Brojne suradnje i zakupi vrtova još su u tijeku za prvu sezonu personaliziranih grunteka.

Više o samom Grunteku: https://mojgruntek.hr/.

Prethodni članakZašto trebate koristiti kozje mlijeko ?
Sljedeći članakBc Institut održao Dan polja strnih žitarica u Rugvici!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.