Pretplatnika zanima zašto u vrijeme početka dozrijevanja plodova, biljke paprike pokazuju simptome venuća i naglo poliježu kao pokošene. U zoni korjenova vrata pojavljuje se nekroza i vlažna trulež kore. Što je uzrok i kako spriječiti ovu neželjenu pojavu? Odgovara naš stručni suradnik mr.sc. Milorad Šubić.
Ujednačeniji rast i dospijevanje, bolja iskoristivost sjemena te dobra kondicija i ranija proizvodnja samo su neke od prednosti uzgoja povrća iz presadnica. No, sjemenom povrća se prenosi veći broj štetnih mikroorganizama. Oni mogu naknadno uzrokovati veće ili manje gubitke, odnosno uzrokovati potpuno propadanje biljaka.
Tako je primjerice još krajem proteklog milenija bilo poznato da se sjemenom krastavca može prenijeti 10, sjemenom paprike 18, a sjemenom rajčice čak 32 različitih uzročnika bolesti. Kupnja deklariranog, zdravstveno ispitanog i uglavnom zaštićenog sjemena povrća imperativ je proizvodnje kvalitetnog rasada. Stoga većina proizvođača koji uzgajaju papriku na otvorenim gredicama (ili nakon presađivanja pokrivene paučinastom folijom) za vlastite potrebe kupuje presadnice od profesionalnih proizvođača.
Treba poduzeti preventivne mjere
Veliki problem pri uzgoju paprike zadnjih sezona predstavljaju niske noćne temperature tijekom svibnja. Naknadno, tijekom ljetnih mjeseci padaju u kratkim razdobljima iznadprosječne količine oborina. Stoga u prvim tjednima nakon sadnje presadnica paprike na otvorene gredice valja poduzeti preventivne mjere protiv gangrene korjenova vrata (Phytophthora capsici). To je najopasnija bolest paprike.
Gangrena korjenova vrata (Phytophthora capsici) je jedna od najčešćih bolesti koja može potpuno uništiti uspješnu proizvodnju paprike. Mogu biti zaražene već mlade biljčice u proizvodnji rasada, kad iznenada padaju kao pokošene. Ipak, najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Tada se neželjene promjene javljaju u zoni korjenova vrata. Na tom dijelu biljke paprike poprimaju smeđu boju uz naknadni razvoj vlažne truleži. Zaražene biljke paprike naglo venu i suše se.
Takve štete nastaju nakon obilnih ljetnih kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ako se bolest javlja u čvorištima grana ili peteljkama lišća, tada odumiru dijelovi iznad zaraženih mjesta. Plodovi paprike mogu biti napadnuti izravno ili preko peteljke. Za vlažnog razdoblja se formira prvo vodenasta pjega koja naknadno zahvaća čitav plod. Na njemu se može formirati i “bjeličasta prevlaka”. No, ako nakon zaraze dominira suho razdoblje plodovi jednostavno smežuraju.
Ova bolest napada i patlidžan, s istim ili sličnim promjenama kao na paprici. Uzročnik ove bolesti je pseudogljiva Phytophthora capsici, koja prezimljuje na zaraženim biljnim ostacima ili slobodno u zemljištu bez biljke domaćina. Za svoj razvoj zahtijeva dosta visoke temperature, između 10° i 35 °C, a istovremeno je potrebna voda. Korištenje dezinficiranog sjemena paprike i/ili patlidžana i parcijalna dezinfekcija klijališta preventivnim zalijevanjem dopuštenim fungicidima je obavezna mjera zaštite u proizvodnji presadnica.
Izbor ocjeditih terena za uzgoj paprike i patlidžana su također važna preventivna mjera. Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti). Nakon rasađivanja potrebno je zalijevanje biljaka, pri čemu tržni proizvođači najčešće koriste otopinu pripravaka koji sadrže propamokarb (npr. Previcur Energy SL, Proplant SL) ili M-metalaksil (Fonganil Gold SL). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15 do 20 dana, uz poštivanje karence za papriku 35 dana.
Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikrobiološke pripravke na osnovi korisnih gljivica i bakterija. Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.
Ovaj pristup kemijske i/ili biološke zaštite može se sa više ili manje koristiti protiv ostalih uzročnika bolesti koje napadaju podzemne ili prizemne dijelove stabljike povrća. Djelatna tvar propamokarb pritom je učinkovita samo na pseudoljivice (Pythium, Phytophthora), dok bi mikrobiološke pripravci na osnovi korisnih gljivica i bakterija (npr. Glomus spp., Trichoderma spp., Bacillus spp.) trebali pokazati bolju učinkovitost na ostale uzročnike propadanja korijena ili prizemnog dijela stabljike (npr. Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium).
Tablica 1. Neki kemijski pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korjenova vrata (Phytophthora) u našoj zemljiTrgovački pripravak Djelatna tvar Primjena Karenca Previcur Energy propamokarb & Al-fosetil 0,2 % zalijevanjem i 0,25 % prskanjem 3 dana prskanjem 21 dana ljuta paprika 35 dana zalijevanjem Proplant SL propamokarb 0,25 % zalijevanjem 35 dana zalijevanjem Fonganil Gold M-metalaksil 1-2 lit./ha prskanjem ili zalijevanjem 15 dana za papriku
Pripravak Previcur Energy je dopušten još za primjenu u krastavcima, rajčici, patlidžanu, dinji, lubenici, salati, matovilcu, endiviji, rikoli, radiču, cvjetači, kupusu, brokuli i tikvicama. Pripravak Proplant je dopušten još za primjenu u krastavcima, rajčici, tikvicama, patlidžanu, lubenici, dinji, kupusu, kelju, kelju pupčaru, cvjetači, korabici, kineskom kupusu, brokuli, salati, endiviji, špinatu, blitvi, radiču i celeru. Pripravak Fonganil Gold dopušten je još za primjenu u salati, cvjetači, brokuli, dinji i lubenici.
Tablica 2. Neki “mikrobiološki stimulatori” (ili “poboljšivači tla”) dostupni za primjenu kao biološka gnojiva,. Višegodišnjim pokusima potvrđena i njihova postrana djelotvornost na različite uzročnike biljnih bolesti u povrtlarstvuKorisni mikroorganizmi Pripravak Primjena Trichoderma asperellum Trifender Pro paprika Trichoderma harzianum Trianum povrtlarstvo Trichoderma atroviride, Glomus sp. Tiffi povrtlarstvo Bacillus subtilis BioLife, Ekstrasol povrtlarstvo Bacillus subtilis, B.megaterium, Saccharomyces sp. Pro-Bac, Mikroorganizmi povrtlarstvo
Od početka novog milenija moguća je nabava i primjena “mikrobioloških stimulatora” u formi granulata ili u vodi topljivih formulacija. Ona se koriste za tretiranje tla ili usjeva. U brojnim pokusnim istraživanjima i primjenom u hortikulturnom uzgoju dokazana je dobra postrana djelotvornost “mikrobioloških stimulatora” ili “poboljšivača tla” na zemljišne uzročnike bolesti i tzv. “multicikličke” patogene koji napadaju nadzemne biljne organe u različitim hortikulturnim kulturama.
Premda nisu registrirana u postupku ocjene i odobrenja prema kriterijima za sredstva za zaštitu bilja, posjeduju određenu biološku učinkovitost. Isključivo je to preventivno, odnosno koriste se ranije nego očekujemo uvjete za zarazu, te prije pojave tipičnih simptoma bolesti. Ovi pripravci umanjuju i negativne stresne situacije na biljne usjeve. Npr. niske ili visoke temperature, fitotoksičnost kemijskih sredstva za zaštitu bilja, regeneracija nakon tuče i slično.
Važno je u prvih mjesec dana od sadnje presadnica paprike primijeniti granulate ili zalijevanjem ili “kap po kap” barem 2-3 puta pripravke navedene u Tablici 1. ili Tablici 2.