Konferencija „Pametna sela – novi EU koncept razvoja ruralne zajednice“ održana je u srpnju na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Okupila je brojne stručnjake, predstavnike Ministarstva poljoprivrede i regionalnog razvoja i EU fondova, te hrvatske i slovenske parlamentarce.
Konferenciju o pametnim selima zajednički su organizirali Osječko-baranjska županija i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol. Tom prigodom predstavljene su smjernice novog europskog koncepta te primjeri dobre prakse u Republici Hrvatskoj i EU. Osim brojnih stručnjaka iz područja ruralnog razvoja, na konferenciji su putem video linka sudjelovali i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, te Franc Bogovič zastupnik u EU parlamentu. Konferenciji su nazočili Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu. Bili su tu i ministrica poljoprivrede Marija Vučković te Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.
– Broj stanovnika ruralnih područja Hrvatske se smanjuje, kao i u ostalim ruralnim dijelovima Europe. Depopulacija je već artikuliran problem, ali ne nalazimo način kako ga riješiti. I dalje je prisutan odlazak ljudi u velike gradove, što se i nadalje predviđa. Smatram da je to pogrešno i te procese treba promijeniti. Naime, sela mogu bez gradova, ali gradovi ne mogu bez sela koja proizvode, stvaraju. U ovom trenutku ne postoji takva svijest. Mislim da moramo sačuvati naša ruralna područja, poticati ih na sve moguće načine. Tako i kroz fondove EU i projekte poput Pametnih sela, rekao je župan Ivan Anušić u pozdravnom govoru.
Nužna gospodarska i demografska revitalizacija sela
Tomislav Sokol govorio je o konceptu kao sredstvu razvoja ruralnih područja. Istaknuo je da obilježje današnjih ruralnih područja nije samo poljoprivreda, nego ona imaju daleko šire i sveobuhvatnije značenje. Smatra da je između ostalog potrebno jasno prezentirati koncepte poput Pametnih sela. Odnosno, jasno objasniti mogućnosti koje se nude kroz projekte EU te svakako povećavati standard ruralnih područja.
– Glavni cilj koncepta Pametnog sela je gospodarska i demografska revitalizacija ruralnog područja. U njoj ljudi na lokalnoj razini preuzimaju inicijativu kako bi pronašli praktična rješenja za probleme s kojima se susreću. Konačni cilj je ostvarenje kružnih gospodarstava i smanjenje ovisnosti o neobnovljivim energetskim izvorima. Osim toga, postizanje kvalitetne opskrbe hranom, smanjenje odlijeva stanovništva, te povećanje kvalitete života. U praksi to znači omogućiti stanovnicima takvih ruralnih, planinskih i udaljenih područja dostupnost usluga kao što je širokopojasni internet, dobra prometna povezanost, zdravstvena skrb, upravo sve ono što se može financirati iz sredstava Europske unije, smatra zastupnik u EU parlamentu Sokol.
Prema njegovim riječima kohezijska sredstva, novac koji EU izdvaja za poboljšanje kvalitete života i infrastrukture u slabije razvijenim područjima, ključna su za demografsku revitalizaciju. Pametnim ulaganjem tih sredstava može se umanjiti potreba za odseljavanjem.
– Uz više radnih mjesta, bolje plaće i jednostavniji odlazak do gradskih središta na liječnički pregled ili neku kulturnu manifestaciju, stanovnici hrvatskih sela manje će odseljavati.
Značaj lokalnih akcijskih grupa
Strateški plan i mjere usmjerene razvoju Pametnih sela predstavio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek.
– U dosadašnjoj financijskoj perspektivi, kad govorimo o Pametnim selima, uvođenju inovacija, novih tehnologija, novih usluga, imali smo do sada vrlo uspješnu provedbu prije svega kroz određene mjere kojima se investiralo u infrastrukturu iz Programa ruralnog razvoja. One su bile vrlo uspješne i vrlo tražene. Posebice bih spomenuo rad i aktivnosti naših Lokalnih akcijskih grupa (LAG, op.ur.), rekao je Tušek.
– Strateški plan je dokument koji je u završnoj fazi izrade prvog nacrta. Trenutno radimo konzultacije s dionicima. Unatrag nekoliko tjedana proveli smo radionice, te se konzultirali s određenim sektorima. U sljedećem razdoblju očekuje nas usklađivanje s Europskom komisijom i konačno definiranje samih prioriteta. Također, i definiranje intervencija kojima ćemo financirati potrebe ruralnog prostora i poljoprivredne proizvodnje. Ono što svakako mogu reći je da ćemo osigurati sigurnost dohotka putem potpora, odnosno izravnih plaćanja.
–Također, jače ćemo poduprijeti sektore vinarstva i vinogradarstva preko Vinske omotnice. Zatim sektor pčelarstva te pokrenuti financiranje programa za voće i povrće. On će se provoditi preko proizvođačkih organizacija. Kad se tome doda i Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan više od milijardu kuna, kroz koji ćemo graditi logističke distributivne centre, jačati sljedivost proizvodnje, investirati u komasaciju, okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta, te isto tako uspostavu sustava pametne poljoprivrede, digitalizaciju ukupne poljoprivredne proizvodnje, onda će biti stvoreni svi preduvjeti da u budućnosti uistinu imamo pametna sela, objasnio je državni tajnik Tušek.
Izgradnja Regionalnog distibucijskog centra u Osijeku
– Do kraja 2025. godine u već započetu digitalnu transformaciju koja uključuje uspostavu digitalnih javnih usluga, sustav pametne poljoprivrede i sustav sljedivosti, planiramo uložiti 77 milijuna kuna osiguranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U okviru tog programa Ministarstvo poljoprivrede ima predviđena sredstva. Program osim zadovoljavanja potreba zelene arhitekture i zelenog plana, naglašava još jednu potrebu, a to je povezivanje. Najprije povezivanje unutar sektora, zatim između sektora, a zatim povezivanje svih dionika u ruralnom prostoru. Na koncu i povezivanje ruralnih i urbanih zajednica.
–Jedan takav dobar primjer povezivanja je u Osječko-baranjskoj županiji gdje je u izgradnji Regionalni distribucijski centar koji treba ponuditi malim, nedovoljno snažnim poljoprivrednim proizvođačima voća i povrća najprije infrastrukturnu podršku koja će im omogućiti zajedničko skladištenje, pakiranje, doradu, preradu,brendiranje, marketing njihovih proizvoda, a isto tako pružiti im i dodatnu podršku i edukaciju uz pomoć hrvatske Vlade, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te Ministarstva poljoprivrede naslanjajući se na inicijativu Osječko-baranjske županije, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković i naglasila kako pametna sela, pametni gradovi i pametna ulaganja ne postoje bez čovjeka.
– Očekujemo da konačno zaustavimo iseljavanje ljudi iz ovog područja. Radovalo bi nas da preokrenemo negativni trend i da ljudi počnu dolaziti. Problem zaostajanja ruralnih područja u odnosu na urbana i depopulacije nije samo problem Hrvatske ili zemalja istočne Europe. On je prisutan i u najrazvijenijim zemljama Europske unije, pa je rješavanje ovog problema od strateškog interesa za cijelu Europu, rekao je Slavko Marjančević, pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj Osječko-baranjske županije.
Prepoznali su važnost novog koncepta “Pametnih sela”. U svrhu poticanja, educiranja, podizanja svijesti i aktiviranja svih lokalnih čimbenika poduzela su niz aktivnosti.
Zaključci doneseni na konferenciji
Kroz koncept pametnih sela traže se kolektivni odgovori zajednice, novi inovativni pristupi rješavanju problema u ruralnim sredinama koje su opterećene depopulacijom te smanjenom gospodarskom aktivnosti. Stoga je potrebno uvođenje kolektivnih i za sada alternativnih modela upravljanja uslugama u lokalnoj zajednici kako bi se postigla viša učinkovitost i održivost, postići visoki stupanj digitalizacije ruralnih sredina.
Model kratkih opskrbnih lanaca (KOL) sve više postaje način izravnog povezivanja malih proizvođača i potrošača. To je izvrsna prilika za stvaranje i zadržavanje radnih mjesta u ruralnom prostoru. Potrebno je dodatno poticati poslovno povezivanje i stvaranje novih lanaca vrijednosti koji će omogućiti stvaranje preradbenih kapaciteta, lokalne i regionalne robne marke za ekološke i tradicijske proizvode visoke kvalitete te njihov plasman na tržište te promovirati ekološku proizvodnju. Također, potrebna je osobna i društvena odgovornost u osvješćivanju, edukaciji i zajedničkom djelovanju i sprječavanju klimatskih promjena.
Kao jedno od rješenja nameće se i “zelena” energija. U postizanju energetske održivosti ključno je udruživanje (npr. kroz lokalne energetske zadruge) i ponovno vraćanje i stvaranje lokalne zajednice, koja će biti nositelj proizvodnje energije i drugih programa razvoja u lokalnoj zajednici. Tako proizvodnja energije iz biomase/bioplina korištenjem, npr. žetvenih ostataka, može doprinijeti stvaranju energije za seoske sredine (toplinske i električne).
Svaka lokalna zajednica (JLS, županija ili mikroregija) može i treba odabrati prioritetna područja pametnog razvoja kojima se primarno stvaraju uvjeti za kvalitetniji zivot u ruralnoj sredini. Tu je značajna i uloga LAG-ova u koordinaciji aktivnosti, povezivanju svih ključnih dionika u mikroregiji u kojoj djeluju te u iznalaženju rješenja. Značajna je i uloga sveučilišta i akademske zajednice u stvaranju znanstvene podloge, istraživačkim radovima, edukaciji itd.
I brojni drugi zaključci doneseni su na konferenciji, no najvažnije je spomenuti kako je koncept pametnih sela otvoren i fleksibilan. Kao takav ostavlja prostor za stvaranje i osmišljavanje novih modela. Za provedbu i racionalno iskorištavanje raspoloživih sredstava potrebna je suradnja i koordinacija svih institucija i dionika iz lokalne zajednice te sustavna podrška s nacionalne i EU razine.
