Zanima me znate li štogod o partenogenezi pčela? Na koji način fukcionira nasljeđivanje kod pčela, kako se odnose trutovi, što određuje spol kod pčele? Kako to povezujemo s mitozom i mejozom?

ODGOVOR

Partenogeneza pčela ili djevičansko rađanje je nespolno razmnožavanje iz neoplođenih jajnih stanica. Pri tomu su potomci genski jednaki, odnosno svi su klonovi. U pčelinjoj zajednici partenogenetski se razvijaju trutovi s polovicom kromosoma majke. Zbog toga oni imaju 16 kromosoma dok matica i radilice imaju 16 parova kromosoma, odnosno 32. Trutovi u jezgrama stanica imaju samo polovicu kromosoma s majčine strane i nemaju oca nego samo djeda s majčine strane. Iz ovoga proizlazi da spol kod pčela određuje partenogeneza.

Nasljeđivanje osobina pčela ovisi o polovici gena truta s kojim je oplođena jajna stanica matice koja daje drugu polovicu gena. Kako se matica tijekom svadbenog leta pari s više trutova i u sjemenoj vrećici pohranjuje njihove spermije, prilikom zalijeganja jaja oplođuje ih njima. To znači da ženski članovi pčelinje zajednice imaju više očeva, odnosno da su neke prave sestre dok su druge polusestre. Mejoza je redukcijska dioba stanica. Kod nje kod većine životinja nastaju muške i ženske spolne stanice u spolnim žlijezdama s polovičnim brojem kromosoma. Takve spolne stanice se oplodnjom spajaju u jednu s potpunim brojem kromosoma pri čemu nastaje stanica koja se dalje dijeli mitozom i diferencijacijom kroz razne stadije raste u mladu jedinku s polovicom gena od svakog roditelja.

Prethodni članakPrirodni pripravci za jačanje imuniteta
Sljedeći članakVeća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.