Lijeskova grinja (Phytoptus avellanae) pripada porodici grinja šiškarica. Vrlo je sitan štetnik vidljiv jedino mikroskopom. Bjeličaste je ili skoro prozirne boje, duguljastog tijela, ima samo dva para nogu i usni ustroj za bodenje i sisanje. Odrasla grinja prezimljuje u pupovima lijeske i hrani se sisanjem biljnih sokova čime uzrokuje nabreknuće pupova. Napadnuti se pupovi ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se suši. Najviše se javlja tijekom hladnih i vlažnih proljeća, a štete mogu dovesti do velikih gubitaka novih izboja što utječe na rast biljke i samu rodnost.
Lijeskova grinja pojavljuje se početkom proljeća, a najveća brojnost bilježi se krajem ljeta kada pričinjava i najveće štete. Napada divlju i pitomu lijesku. Simptomi su vidljivi u jesen i tijekom zime kad se primjećuje mrka, crvenkasta boja pupova. Može oštetiti pupove (i do 20%), a time i uzrokovati gubitke u prinosu. Grinja može razviti i do šest generacija. Boraveći u pupu u malo više od mjesec dana razvije i do 1000 novih potomaka. Prag odluke za suzbijanje jest kad se uoči 10 % napadnutih pupova koji se pregledavaju u veljači, a jedan uzorak čini 100 pupova.
Praćenje pojave i suzbijanje štetnika
Vizualnim pregledom pupova u rano proljeće moguće je pratiti pojavu ovog štetnika. Jedna od važnih preventivnih mjera zaštite je sadnja zdravog sadnog materijala i otpornijih sorata. Suzbijanje lijeskove grinje je problematično jer nema registriranih akaricida u Republici Hrvatskoj. Dozvolu za primjenu (prema FIS bazi) imaju tri pripravka: Chromosul 80, Kumulus DF i Microthiol Special Disperss. Radi se o kontaktnim preventivnim fungicidima na bazi sumpora s popratnim akaricidnim djelovanjem na grinje (Eryophidae). Suzbijanje lijeskove grinje nužno je provoditi u rano proljeće, kad se na jednogodišnjem izboju formira 3 do 5 novih pupova (faza migracija grinja na lijesci) pri temperaturi zraka višoj od 15 °C.
 pripada porodici grinja šiškarica. Vrlo je sitan štetnik vidljiv jedino mikroskopom.){kind=link}