Treću godinu za redom uspješno je organiziran međunarodni znanstveno-stručni skup ,,Inovacije i agrobiznisʺ. Skup je organiziralo Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Krajem studenog održana je cjelodnevna hibridna konferencija. Započela je uvodnim predavanjima stručnjaka i znanstvenika čiji je uži znanstveni interes kružna ekonomija i održivost. Nakon toga su uslijedila predavanja i posteri sudionika skupa.

Na skupu je uživo i online sudjelovalo više od pedesetak sudionika, dok je na skupu izloženo 40 sažetaka. Skup Inovacije i agrobiznis sponzorirali su Erste banka, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima; Agroburza, Zagrebačka pivovara, Podravka, Od slatkoga slađe, Four wheel coffee roasters, Distributivni centar za voće i povrće i pekara Cedekap.

Uvodna predavanja započela je dr. sc. Biljana Kulišić s Energetskog instituta Hrvoje Požar s prezentacijom „Inovacije – bioekonomija – pregled i mogućnosti iz poljoprivrede“ u kojoj je  napomenula kako jedan od šest prioriteta Europske komisije, pod nazivom Europski zeleni plan (EZP) teži postizanju klimatske neutralnosti. Navedenom može doprinijeti provedba bioekonomije, što podrazumijeva prelazak s postojeće linearne na kružnu i održivu bioekonomiju. Europska unija, strategijom za bioekonomiju želi osigurati opskrbu hranom. Želi upravljati prirodnim resursima na održivi način, smanjiti ovisnost o neobnovljivim resursima te ublažiti i prilagoditi se klimatskim promjenama. Također i stvoriti radna mjesta i održati europsku konkurentnost.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-1.-Kruzno-gospodarstvo2-1-1024x489.jpg

Doktorica Kulišić je temeljem provedenog istraživanja s ispitanicima poljoprivrednicima, zaključila kako poljoprivrednici nisu upoznati s  bioekonomijom i mogućnostima koje ista nudi te kako nisu zainteresirani za korištenje biomase. Neko ograničenje razvoju bioekonomije je slaba povezanost inovatora u sektoru bioekonomije s primarnim proizvođačima. Ističe kako poticajne mjere za uvođenje bioekonomije u poslovanje poljoprivrednika moraju biti jednostavne.

Ozon u zaštiti usjeva

Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr. izlagala je o ozonu kao inovaciji s temom predavanja „Ozon kao inovativno GreenTech rješenje u poljoprivrednoj proizvodnji“. Zbog pojave štetnika javlja se 40-70 % gubitka hrane, a kao problem navodi nedostatak dostupnih rješenja za zaštitu usjeva. Kao rješenje problema osmislili su ekološki prihvatljivu zamjenu za pesticide u proizvodnji i skladištenju hrane pod nazivom „Go Green Ozonator“. Cilj je pravovremena aplikacija ozona s ciljem zaštite usjeva. Iz dosad provedenih istraživanja primjene ozona u plastenicima i u skladišnim kapacitetima vidljiva je visoka učinkovitost primjene ozona s ciljem suzbijanja štetnika. Virić Gašparić je istaknula kako bi zadaća sveučilišnih profesora osim rada u znanosti, trebala biti i prepoznavanje ideja studenata te pomoći studentima, pokrenuti i sudjelovati u razvoju startupova.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-2.-127-1024x813.jpg
Tim znanstvenika s Agronomskog fakulteta s projektom GGO3 jedan je od 4 pobjednika Startup Factory akceleracijskog programa ovogodišnje Zagreb Connect startup konferencije

Proizvodi usmjereni na zaštitu okoliša

Inovativni marketinški koncepti u smjeru kružne ekonomije – primjer iz Podravke podijelile su Ana Wölfling i Jasmina Ranilović. U predavanju je spomenuto kako je za potrošače koncept kružne ekonomije apstraktan. Potrošači ga ne razumiju u njegovom punom smislu. Na primjeru iz Podravke, prikazan je inovativan marketinški koncept lansiranja kategorije biljnih napitaka pod nazivom O’Plant, s ciljem ponude proizvoda, prirodno bez laktoze i dodanog šećera. Isto tako, samo pakiranje odnosno Tetra Pak je kvalitetnija verzija. Izrađena je od šećerne trske čime je, kako navode, ugljični otisak ovog pakiranja smanjen za 15 %.

Ponudom cjelokupnog proizvoda, biljnog napitka i poboljšanog pakiranja proizvoda, Podravka je usmjerena na zaštitu okoliša i brigu o planeti. Time želi doprinijeti manjem ugljičnom otisku.

Ostala predavanja sudionika skupa pokrila su razne teme kao što su upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, turizam, marketing hrane i poljoprivredna politika. Predavanja i posteri sudionika zajedno s uvodnim predavanjima ukazala su na već postojanje inovacija u poljoprivredi i agrobiznisu. Također, i na važnost dodatnog uvođenja inovacija s ciljem promicanja bioekonomije. Zatim prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena te posljedično jačanja otpornosti poljoprivrednih gospodarstava.

Sudionici skupa Agrobiznis i inovacije

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFIERAGRICOLA 2022. – 115. međunarodni poljoprivredni sajam
Sljedeći članakLijeskova grinja
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.