Treću godinu za redom uspješno je organiziran međunarodni znanstveno-stručni skup ,,Inovacije i agrobiznisʺ. Skup je organiziralo Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Krajem studenog održana je cjelodnevna hibridna konferencija. Započela je uvodnim predavanjima stručnjaka i znanstvenika čiji je uži znanstveni interes kružna ekonomija i održivost. Nakon toga su uslijedila predavanja i posteri sudionika skupa.
Na skupu je uživo i online sudjelovalo više od pedesetak sudionika, dok je na skupu izloženo 40 sažetaka. Skup Inovacije i agrobiznis sponzorirali su Erste banka, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima; Agroburza, Zagrebačka pivovara, Podravka, Od slatkoga slađe, Four wheel coffee roasters, Distributivni centar za voće i povrće i pekara Cedekap.
Uvodna predavanja započela je dr. sc. Biljana Kulišić s Energetskog instituta Hrvoje Požar s prezentacijom „Inovacije – bioekonomija – pregled i mogućnosti iz poljoprivrede“ u kojoj je napomenula kako jedan od šest prioriteta Europske komisije, pod nazivom Europski zeleni plan (EZP) teži postizanju klimatske neutralnosti. Navedenom može doprinijeti provedba bioekonomije, što podrazumijeva prelazak s postojeće linearne na kružnu i održivu bioekonomiju. Europska unija, strategijom za bioekonomiju želi osigurati opskrbu hranom. Želi upravljati prirodnim resursima na održivi način, smanjiti ovisnost o neobnovljivim resursima te ublažiti i prilagoditi se klimatskim promjenama. Također i stvoriti radna mjesta i održati europsku konkurentnost.
Doktorica Kulišić je temeljem provedenog istraživanja s ispitanicima poljoprivrednicima, zaključila kako poljoprivrednici nisu upoznati s bioekonomijom i mogućnostima koje ista nudi te kako nisu zainteresirani za korištenje biomase. Neko ograničenje razvoju bioekonomije je slaba povezanost inovatora u sektoru bioekonomije s primarnim proizvođačima. Ističe kako poticajne mjere za uvođenje bioekonomije u poslovanje poljoprivrednika moraju biti jednostavne.
Ozon u zaštiti usjeva
Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr. izlagala je o ozonu kao inovaciji s temom predavanja „Ozon kao inovativno GreenTech rješenje u poljoprivrednoj proizvodnji“. Zbog pojave štetnika javlja se 40-70 % gubitka hrane, a kao problem navodi nedostatak dostupnih rješenja za zaštitu usjeva. Kao rješenje problema osmislili su ekološki prihvatljivu zamjenu za pesticide u proizvodnji i skladištenju hrane pod nazivom „Go Green Ozonator“. Cilj je pravovremena aplikacija ozona s ciljem zaštite usjeva. Iz dosad provedenih istraživanja primjene ozona u plastenicima i u skladišnim kapacitetima vidljiva je visoka učinkovitost primjene ozona s ciljem suzbijanja štetnika. Virić Gašparić je istaknula kako bi zadaća sveučilišnih profesora osim rada u znanosti, trebala biti i prepoznavanje ideja studenata te pomoći studentima, pokrenuti i sudjelovati u razvoju startupova.
Proizvodi usmjereni na zaštitu okoliša
Inovativni marketinški koncepti u smjeru kružne ekonomije – primjer iz Podravke podijelile su Ana Wölfling i Jasmina Ranilović. U predavanju je spomenuto kako je za potrošače koncept kružne ekonomije apstraktan. Potrošači ga ne razumiju u njegovom punom smislu. Na primjeru iz Podravke, prikazan je inovativan marketinški koncept lansiranja kategorije biljnih napitaka pod nazivom O’Plant, s ciljem ponude proizvoda, prirodno bez laktoze i dodanog šećera. Isto tako, samo pakiranje odnosno Tetra Pak je kvalitetnija verzija. Izrađena je od šećerne trske čime je, kako navode, ugljični otisak ovog pakiranja smanjen za 15 %.
Ponudom cjelokupnog proizvoda, biljnog napitka i poboljšanog pakiranja proizvoda, Podravka je usmjerena na zaštitu okoliša i brigu o planeti. Time želi doprinijeti manjem ugljičnom otisku.
Ostala predavanja sudionika skupa pokrila su razne teme kao što su upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, turizam, marketing hrane i poljoprivredna politika. Predavanja i posteri sudionika zajedno s uvodnim predavanjima ukazala su na već postojanje inovacija u poljoprivredi i agrobiznisu. Također, i na važnost dodatnog uvođenja inovacija s ciljem promicanja bioekonomije. Zatim prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena te posljedično jačanja otpornosti poljoprivrednih gospodarstava.
