Hrvatska voćarska zajednica poslala je priopćenje o problematici vezanoj za osiguranje voćnjaka. Pripoćenje prenosimo u cjelosti.
U ime Hrvatske voćarske zajednice izražavamo veliko nezadovoljstvo provedbom Mjere 17 iz programa Ruralnog razvoja u osiguravanju voćnjaka. Kao i svi poljoprivrednici imali smo velika očekivanja od navedene mjere. Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede pokriva 70 % troška police osiguranja naših nasada.
Trebalo je to znatno ojačati našu tržišnu poziciju i ublažiti nam sve učestalije štete od elementarnih nepogoda. Posebno se to odnosi na štete od niskih temperatura i tuče. Stoga je sve veći broj naših članova osiguravao proizvodnju. No, sve češće se susrećemo s vrlo problematičnim situacijama kod ugovaranja. Samim time i likvidiranja šteta nastalih od elementarnih nepogoda pogotovu kod posljedica mraza.
Naime, osiguravajuće kuće nam postavljaju neprihvatljive uvjete. Uz to svega nekoliko osiguravateljskih kuća uopće prihvaća osiguranje voćnjaka .
Prvi problem je datum početka pokrića osiguranja. Gotovo svi osiguravatelji su odredili da je to oko 1.travnja. S agronomskog stručnog stajališta to je apsolutno besmisleno. Rane sorte voća u intenzivnu vegetaciju kreću već početkom ožujka, pogotovo na jugu Hrvatske.
Naime, pojam šteta od mraza na višegodišnjim kulturama već po samoj definiciji govori o utjecaju negativnih temperatura na višegodišnje nasade u periodu vegetacije. Šteta u voćnjacima može nastati već od početka vegetacije pa sve do kraja berbe.
Određivanje datuma početka osiguranja oko 1. travnja za velik dio voćara stoga je neprihvatljiv. Oni plaćaju osiguranje, a gotovo mjesec dana nemaju pokriće moguće štete.
Dodatno primjećujemo da su svake godine uvjeti osiguranja od mraza sve nepovoljniji. Počevši od visine premije koja je narasla na čak cca 20% osigurane svote, raznih franšiza koje idu do cca 60%, pa sve do uvjeta priznavanja nastale štete i sl.
Nadalje, maksimalna svota osiguranja je limitirana na 150.000 kuna po hektaru. Time se u posebno nepovoljan položaj stavljaju visoko produktivni proizvođači.
Najproblematičnije i najžalosnije od svega je da ove godine osiguravatelji uopće ne žele osigurati voćnjake koji su proteklih godina imali značajnije štete. Prema njihovim pravilima oni mogu slobodno birati koga žele, a koga ne žele osigurati.
Napominjemo da su predstavnici Hrvatske voćarske zajednice sa čelnicima Ministarstva poljoprivrede i vodećim osiguravateljima obavili razgovore o ovoj problematici. Do sada nije postignut dogovor koji bi voćarima osigurao prihvatljive uvjeta. Krajnji rok za usuglašavanje je kraj veljače.
Ovim putem izražavamo i nezadovoljstvo aktivnostima koje u pronalaženju rješenja poduzima Ministarstvo poljoprivrede. Naglašavamo da je Ministarstvo aktivni sudionik u ugovaranju osiguranja jer pokriva 70 % premije. Time se, na ime sufinanciranja premije osiguranja u poljoprivredi, godišnje osiguravajućim kućama osigurava prihod iz proračuna od čak cca 200 milijuna kuna.
Imajući sve to u vidu Hrvatska voćarska zajednica skreće pozornost na navedenu problematiku i način trošenja novca koji ovakvim uvjetima ne pridonosi sigurnosti proizvodnje i hrvatske voćare stavlja u nepovoljan položaj ne samo prema voćarima iz drugih europskih država nego i prema drugim partnerima osiguravajućih kuća. Ovakvim pristupom voćarima, a sutra možda i drugih proizvođača, osiguravatelji pokazuju da žele osiguravati one slučajeve u poljoprivredi koji im donose samo sigurnu dobit.
Ima li onda uopće svrhe Mjera 17 i trošenje milijuna kuna kada su voćari prepušteni na milost i nemilost tržišnim uvjetima koje diktiraju isključivo osiguravatelji .
Imajući sve navedeno u vidu, Hrvatska voćarska zajednica ovim priopćenjem za medije želi skrenuti pozornost na navedenu problematiku. Jer, kada se dogodi elementarna nepogoda i opustoši naše voćnjake onda je neizostavno pitanje što se poduzelo da se eventualna šteta spriječi. Odnosno, je li se osiguralo od posljedica elementarnih nepogoda.
