Bogata povijest udruživanja seže sve do srednjeg vijeka. Poseban razvoj udruživanje je doživjelo tijekom 19. stoljeća. Udruživanjem se omogućuje aktivan doprinos građana društvenim promjenama. Tako i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jamči pravo na slobodu udruživanja. Udruga je oblik dobrovoljnog udruživanja radi postizanja određenog zajedničkog cilja.

Udruga se može osnovati u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda, zaštite okoliša i prirode. Zatim radi održivog razvoja, radi zaštite humanitarnih, socijalnih, kulturnih, odgojno-obrazovnih, znanstvenih, sportskih, zdravstvenih, tehničkih, informacijskih, strukovnih ili drugih uvjerenja i ciljeva. Udruga može slobodno sudjelovati u javnom životu, u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika.

Također i u oblikovanju javnog mijenja, putem udruge članovi mogu izražavati svoja stajališta, mišljenja te mogu poduzimati inicijative o pitanjima od njihovog interesa. Udruga djeluje neovisno, ona samostalno uređuje područje svoga djelovanja, ciljeve i djelatnosti, svoj unutarnji ustroj te samostalno obavlja svoje djelatnosti.

Zakonom o udrugama (NN, broj 74/14 i 70/17) propisano je osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruga, ali se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca. Udruga treba imati naziv pod kojim djeluje i sudjeluje u pravnom prometu. Osim punog naziva udruga može imati i skraćeni  naziv. Udruge se ne osnivaju sa svrhom stjecanja dobiti, ali mogu obavljati gospodarsku djelatnost u skladu sa Zakonom o udrugama i Statutom udruge.

Tko može osnovati udrugu?

Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača. Osnivač može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba. Članom udruge također može biti svaka fizička i pravna osoba.  Udruga vodi popis svojih članova, a taj popis uvijek treba biti dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima.

Statut udruge i upravljanje udrugom

Statut  udruge je temeljni opći akt udruge. Statut donosi skupština udruge, svi ostali opći akti trebaju biti u skladu s odredbama statuta. Statut sadrži odredbe koje se odnose na naziv i sjedište, zastupanje, područje djelovanja i ciljeve udruge, djelatnosti kojima se ostvaruju ti ciljevi, načine osiguranja javnosti djelovanja udruge, uvjete i načine učlanjivanja, odredbe o članstvu, tijela udruge, sastava i načine odlučivanja, prestanak postojanja udruge, imovinu udruge i dr. Udrugom upravljaju članovi, neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge. Najviše tijelo udruge je skupština. Skupštinu čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici.

Neki od poslova skupštine su usvajanje statuta, biranje i razrješavanje osobe ovlaštene za zastupanje, odlučivanje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga, usvajanje plana rada i financijskog plana, odlučivanje o promjeni ciljeva i djelatnosti, prestanku rada. Udrugu zastupa osoba ovlaštena za zastupanje (npr. predsjednik udruge). Osoba ovlaštena za zastupanje odgovora za zakonitost rada udruge, vodi poslove udruge u skladu s odlukama skupštine. Ona sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun udruge, te obavlja i druge poslove u ime i za račun udruge.

Udruživanje udruga

Udruge se mogu udruživati u saveze, zajednice, mreže, koordinacije ili druge oblike udruživanja neovisno o području svoga djelovanja, te mogu slobodno odabrati naziv takvog oblika udruživanja. Odabrani oblik udruživanja može imati svojstvo pravne osobe, a na njega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o udrugama. Udruge se također mogu učlanjivati u međunarodne udruge i druge organizacije.

Ustrojstveni oblici udruge

Svaka udruga može imati svoje ustrojstvene oblike kao što su podružnice, ogranci, klubovi i slično. Ustrojstveni oblici mogu imati svojstvo pravne osobe ako je to određeno statutom udruge.

Upis u Registar udruga

Udruga se upisuje u Registar udruga Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku jedinstveno za sve udruge u Republici Hrvatskoj. Registar udruga vode uredi državne uprave u županijama, odnosno gradski ured Grada Zagreba, a udruge se upisuju prema svom sjedištu.

U registar udruga upisuju se i svi podaci o promjenama. U registru se udruge razvrstavaju prema obliku udruživanja, ciljanim skupinama i prema djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi propisani statutom udruge. Svaka zainteresirana osoba može zatražiti izdavanje izvatka iz registra udruga. Na temelju zahtjeva za upis nadležni Ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba donosi rješenje, u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis.

Zahtjev za upis u registar udruga može biti odbijen ako su statutom utvrđeni ciljevi i djelatnosti udruge u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili ako podnositelj u roku ne postupi po zaključku kojim je bio pozvan na dopunu/ispravak zahtjeva. Žalba protiv rješenja o upisu u Registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti, nadležni Ured dužan je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi.

Registracija udruge   

Imovina udruge

Imovinu udruge čine novčana sredstva, nepokretne i pokretne stvari te imovinska prava.   Udruga može novčana sredstva steći uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora.  Udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom.   

Obavljanje gospodarske djelatnosti

Udruga može obavljati gospodarsku djelatnost ako je to predviđeno statutom i ako je u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, višak se koristi isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.

Aktivnosti od interesa za opće dobro, između ostalog, pridonose i zaštiti okoliša i prirode

Što su programi i projekti od interesa za opće dobro?

Programima i projektima od interesa za opće dobro smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske. Provođenje takvih programa i projekata trebalo bi dugoročno ili kroz određeno vremensko razdoblje utjecati na društvene vrijednosti kojima se podiže kvaliteta života pojedinca, unaprjeđuje se i razvija šira društvena zajednica.

Aktivnosti od interesa za opće dobro trebaju pridonositi sljedećem:

zaštiti i promicanju ljudskih prava; zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina; zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; starijih i nemoćnih; jednakosti i ravnopravnosti; mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije; promicanju vrijednosti Domovinskog rata; zaštiti, brizi i obrazovanju djece i mladih te njihovom aktivnom sudjelovanje u društvu; prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti; razvoju demokratske političke kulture; zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina; promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva; zaštiti prava potrošača; zaštiti okoliša i prirode i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara; održivom razvoju; razvoju lokalne zajednice; međunarodnoj razvojnoj suradnji; zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja.  

Aktivnostima od interesa za opće dobro mogu se smatrati i druge aktivnosti koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMilijun kuna za udruge koje promiču poljoprivredu
Sljedeći članakProblematika osiguranja voćnjaka od elementarnih nepogoda
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.