Zašto je agronomska struka degradirana?

U Zagrebu je osnovana Hrvatska agronomska komora. Ova institucija agronomskih stručnjaka svojim radom trebala bi doprinijeti jačem razvoju agronomske struke, boljoj povezanosti akademskih agronoma, te zaštiti njihovih interesa.

Ne, ovo nije aktualna vijest iz 2022. godine, već su to uvodne riječi članka objavljenog u broju 9 Gospodarskog lista iz 2016.g. u kojem je objavljeno osnivanje Hrvatske agronomske komore. No, u 6 godina od osnivanja, vrlo malo ili uopće se nije čulo za aktivnosti ove institucije nakon što su prvi izbori za tijela Komore održani 9. svibnja 2016.g. odnosno godinu dana nakon što je u Hrvatskom saboru izglasan Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori (HAGROK).

Prema slovu Zakona, Hrvatska agronomska komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija. Ona čuva ugled, čast i prava svojih ovlaštenih članova agronoma, brine se da ovlašteni agronomi obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.

Komora obavlja poslove ovlašćivanja agronoma za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova iz područja poljoprivrede, te obavlja druge poslove određene Statutom i ostalim općim aktima Komore. Ovlašćivanje iz stavka 2. ovoga članka jest postupak u kojem Komora u posebnom postupku potvrđuje da agronom ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga čine stručno kvalificiranim i poslovno sposobnim za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova, a za što mu se izdaje strukovno ovlaštenje.

No, iako je Zakon jasan i predviđa točno određenu svrhu Komore, postavlja se pitanje zašto je Komora registrirana na Trgovačkom sudu tek prošle godine i kad će početi s aktivnostima i ciljevima propisanim Zakonom o Hrvatskoj agronomskoj komori? O toj i drugim temama vezanim uz ovu instituciju, razgovarali smo s vršiteljem dužnosti predsjednika Komore, mr. sc. Romeom Jukićem.

• Gospodine Jukić, za početak objasnite nam kako je došlo do osnivanja Hrvatske agronomske komore?

-Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je javnu raspravu o nacrtu prijedloga Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori u svibnju 2014. godine. Prilikom javne rasprave cilj izrade i donošenja zakona je, kako su naveli iz Ministarstva, udruživanje agronoma radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba te stvaranja mreže ovlaštenih osoba za stručne i savjetodavne poslove iz područja poljoprivrede kao dodatne pomoći poljoprivrednim gospodarstvima u izradi projekata vezanih uz ulaganja i korištenje EU fondova.

–Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori donesen je 20.05.2015. godine (NN 51/15). Sukladno članku 40. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori  prvi izbori za tijela Komore održali su se godinu dana poslije donesenog Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori, točnije 09.05.2016. godine. Na izborima je bio prisutan osobno ministar poljoprivrede prof.dr.sc. Davor Romić, naglasivši potrebu i značaj osnivanja Agronomske komore.

–Sukladno Javnom pozivu za podnošenje prijava za upis u Osnivački popis radi sudjelovanja na Prvim izborima za tijela Hrvatske agronomske komore, Povjerenstvu za provođenje izbora za Hrvatsku agronomsku komoru pravovremeno je (do 31. ožujka 2016. godine) u Osnivački popis upisano 552 agronoma koji su udovoljili uvjetima. Na prvim izborima prisustvovala su 193 člana s osnivačkog popisa. Za članove skupštine odabrano je 15 osoba,  a u Nadzorni odbor odabrano je 5 osoba. Prema zakonu članovi skupštine izabrali su između 15 kandidata 5 osba u Vijeće. Vijeće je izabralo za predsjednika Hrvatske agronomske komore prof.dr.sc. Zorana Grgića, tadašnjeg dekana Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a zamjenikom izabran je prof.dr.sc. Vlado Guberac, koji je trenutno rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.

            Znanje agronoma je veliko bogatstvo ove zemlje

• Koja je svrha osnivanja Komore? Koje su javne ovlasti Komore i zašto je Komora potrebna?

–Svrha udruživanja agronoma je bolje korištenje znanja i EU fondova, te zaštita agronomske struke u cjelini. Javne ovlasti propisane su zakonom i statutom komore. Hrvatska agronomska komora neophodna je iz više razloga. Temeljni razlog je zaštita agronomske struke koja je degradirana. Znanje agronoma veliko je bogatstvo ove zemlje koje će se iskoristiti za dobrobit svih. Resurse treba razvijati, ali i čuvati za generacije koje dolaze.

• Koja je uloga pojedinih institucija, Ministarstva poljoprivrede, akademske zajednice i drugih u radu Komore i gdje je sjedište Komore?

–Naši fakulteti osnova su i snaga naše struke. Znanje koje agronomi usvoje na fakultetima primijenjuju u realnom sektoru i steknu bogato iskustvo. Poveznica agronoma s našim profesorima je neraskidiva. Oni su naši mentori, zajedno spoznajemo prošlost, razumijemo sadašnjost i predviđamo budućnost hrvatske poljoprivrede. Sve udruge, fakulteti, zavodi, poslovni subjekti kao i veliki dio proizvođača uključili su se u rad Komore. Ministarstvo poljoprivrede ima pravo na upravni nadzor nad radom Hrvatske agronomske komore.

–Komora daje stručna mišljenja pri pripremi općih akata iz područja agronomske struke tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede. Potiče donošenje propisa i daje mišljenja na propise unutar poljoprivredne struke, u programiranju održivog razvoja poljoprivrede, ruralnog razvoja i unapređivanju te poslova ovlaštenih agronoma.

–Prati javne natječaje iz područja poljoprivrede i krajobrazne arhitekture, pruža stručnu pomoć naručiteljima (raspisivačima) u provođenju natječaja, kada to naručitelj zatraži od Komore, i vodi registar izdanih registarskih brojeva natječaja i provoditelja natječaja. Izvješćuje Hrvatski sabor, Ministarstvo te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja poljoprivrede i poljoprivredne struke. Sjedište Komore je u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25. Koristimo i prostore Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza u Ambruševoj 8.

            Mandat produžen zbog pandemije

• U kojem je statusu Komora od prve skupštine do danas? Tko sve zastupa Komoru i kad su upravna tijela Komore izabrana?

-Iako je osnivačka skupština održana 9.svibnja 2016.g., tek dana 26.04.2021. godine službeno je registrirana Hrvatska agronomska komora na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Osnivač Komore je Republika Hrvatska. Danas Komoru zastupa vd. predsjednik mr.sc. Romeo Jukić, zamjenik je prof.dr.sc. Vlado Guberac. U Nadzornom odboru su predsjednik Siniša Krnjaić, član Marija Cerjak, Berislav Prakatur, Ramona Franić i Ivan Stupnišek.

–Članovi skupštine su: Romeo Jukić, Vlado Guberac, Vladimir Margeta, Alka Turalija, Pero Mijić, Boro Mioč, Zoran Grgić, Renata Bažok, Jasminka Karoglan Kontić, Zdenko Grahovac, Berislav Vrkljan, Željko Kraljičak, Matija Domačinović, Vladimir Džaja i Dinko Beleg. Aktualna tijela komore izabrana su 2016 godine. Zbog pandemije Covid-19 nije bilo moguće organizirati izbore pa im je mandat produžen do novih izbora.

            Spor(ost) oko statuta

• Koje su bile teškoće od prve skupštine do danas i zašto Komora nije započela s aktivnostima prema Zakonu?

–Najveći problem nastao je kod izrade Statuta Hrvatske agronomske komore, dijelom zbog pojedinih članova i pojedinih struktura iz Ministarstva poljoprivrede.

Kome smeta Hrvatska agronomska komora?

–Pokušalo se na brojne načine da Statut bude osporen. Problemi su bili ogromni, nerazumijevanje pojedinaca za agronomsku struku i proizvodnju ne mogu se prepričati, lakše bi bilo snimiti film o tome. Dio uglednika koji se bave poljoprivredom, a to im nije struka, imali su veliki interes da uspore ili sprječe daljnji rad i osnivanje Komore, radi ostvarivanja i vlastitih parcijalnih interesa.

–Moram reći da se u poljoprivredi radi s velikim sredstvima i u opticaju je ogromni kapital. Mnogi ne žele i nisu sretni zbog sređivanja tog sustava, a Komora teži urednom odvijanju postupaka u sustavu. Iz tih razloga nekoliko godina se opstruiralo donošenje Statuta, koji je osnovni preduvjet odvijanja rada Komore.

–U našem statutu je uključena ukupna agronomska struka po svim stečenim kvalifikacijama iz područja agrobiotehničkih znanosti – područje poljoprivreda, zastupani su interesi svih agronoma. Na kraju identičan statut za koji se zalagala Skupština odobrila je pravna služba Ministarstva poljoprivrede. Statut je objavljen u Narodnim novinama 25.01.2019. godine.

– Na inzistiranje Skupštine Ministarstvo 2. kolovoza 2019.g. donosi pravilnik o izdavanju obnavljanju i oduzimanju ovlaštenja za agronome za obavljanje poslova privatne agronomske savjetodavne službe te o uvjetima, sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita. Na žalost od tada do kraja 2020. nije bilo aktivnosti i došlo je do promjene u vodstvu Hrvatske agronomske komore.

–Novo vodstvo Komore zatražilo je prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede radi imenovanja članova Odbora za upis koji će održavati stručne ispite za ovlaštene agronome u skladu sa Statutom Komore. Predloženi članovi Odbora za upis su predstavnici struke i stručni djelatnici, poznavatelji pojedinih dijelova obuhvaćenih stručnim ispitom. Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je kandidate odbora za upis. Trenutno se pripremaju radni materijali, pravilnici, matične knjige, evidencije, upisnici i ispiti.

 Ovlašteni agronomi

• Tko sve može biti član Komore, kako se postaje član Komore i koja su prava, ali i obaveze članova?

Pravo na upis u Popis ovlaštenih agronoma ima agronom fizička osoba koja ispunjava ove uvjete:

1. da je hrvatski državljanin, odnosno državljanin države članice Europske unije
2. da je potpuno poslovno sposobna
3. da je u Republici Hrvatskoj završila sveučilišni minimalno diplomski studij; specijalistički diplomski stručni studij; ili je obrazovnu kvalifikaciju stekla u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji.
4. da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položen stručni ispit.

Prava članova Komore su: pravo biranja tijela Komore i pravo kandidiranja u ta tijela; pravo korištenja povlastica koje Komora ugovori radi osiguranja od poslovne odgovornosti s osiguravateljima; pravo na stručni savjet i podršku; pravo na savjetodavno-pravnu pomoć iz strukovne problematike temeljem suradnje Komore sa stručnim i znanstvenim ustanovama te državnim tijelima; pravo na prisustvovanje seminarima, simpozijima i ostalim stručnim usavršavanjima, te susretima koje organizira Komora; pravo na aktivno i pasivno sudjelovanje u provedbi programa stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja; pravo na obvezno osiguranje od profesionalne odgovornosti, te pravo na slobodno istupanje iz članstva Komore.

Obveze članova Komore: štititi ugled ovlaštenih agronoma i agronomske struke poštivanjem i pridržavanjem propisa koje donose tijela Komore te Kodeksa agronomske etike i Kodeksa dobre agronomske prakse; promicati ugled i stručnost ovlaštenih agronoma; poštovati i pridržavati se svih obveza temeljem Statuta, akata i odluka tijela Komore; redovno plaćati članarinu; savjesno obavljati poslove i dužnosti koje mu dodijeli Komora.

• Koji su daljnji ciljevi, aktivnosti i planovi u radu Komore?

–Tijela Komore imaju puno posla, mnoge poslove koji pripadaju agronomskoj struci preuzele su druge struke; od procjene poljoprivrednog zemljišta, proizvodnje stočne hrane, recepture, odlučivanju u postupcima komasacije, nadzora ekološke proizvodnje i drugih. Hrvatska agronomska komora napravit će red u agrarnoj struci, te svojim znanjem i umijećem unaprijedit će poljoprivrednu proizvodnju. Danas imate brojne konzultantske kuće koje se diče savjetima, a u svom poslu nemaju niti jednog agronoma. Brojni natječaji su manjkavi, veliki propusti su očiti.

–Neophodan je angažman agronomske struke u toj struci jer uz stručnjake iz pojedinog područja stoji znanje naših fakulteta i instituta. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača svakodnevno traži savjete i rješenja problema u proizvodnji, a to ćemo riješiti i urediti kroz Komoru. Našoj poljoprivrednoj proizvodnji potrebne su smjernice i savjeti kako bi bili konkurentniji i uspješniji u proizvodnji. Veliki zaokret u poljoprivredi uzrokovan Zelenim planom, klimatskim promjenama, digitalnoj poljoprivredi i sekvestraciji CO₂ nisu izvodive bez struke, tu je Hrvatska agronomska komora dobila veliki zadatak sa svojim ovlaštenim agronomima da pronađe rješenje. Zajedno smo svi na ovom prostoru i zajedničkim snagama treba ublažiti promjene i prilagoditi se novim uvjetima u poljoprivredi. Agronomi su dobili svoju komoru i preko nje će se rješavati svi problemi agronomske struke.

• Ovlašteni agronomi moći će osnivati svoje Urede. Koja će imati ovlaštenja i čime će se moći baviti?

–Ovlašteni agronomi dobivaju pravo otvaranje ureda ovlaštenih agronoma i sa službenim iskaznicama obavljaju sljedeće poslove stručnih i savjetodavnih poslova iz područja poljoprivrede:

• projektiranje, izrada, procjena, izvođenje i praćenje radova iz područja poljoprivredne proizvodnje,
• savjetovanje o uzgoju, uređivanju, korištenju poljoprivrednih resursa, izgradnji objekata, odabiru opreme, uređaja, procesa i sustava,
• stručno osposobljavanje za radove u poljoprivredi,
• ispitivanje kvalitete proizvoda, izrada i revizija stručnih studija i planova,
• izrada i kontrola projekata i stručne dokumentacije.
• Kad će se pokrenuti službena internetska stranica Komore www.hagrok.hr  i kad će se o radu Komore više čuti u javnosti?

Službena stranica je u izradi. Nova internetska stranica Komore davat će upute o radu, ciljevima i upisu u Hrvatsku agronomsku komoru. Uskoro će se objaviti javni poziv svim agronomima za upis u Popis ovlaštenih agronoma. O uvjetima upisa i potrebnoj dokumentaciji, te polaganju stručnih ispita obavijestit ćemo javnost putem internetske stranice i medija.