Stimo d.o.o. je tvrtka u 100 % privatnom vlasništvu sa 28 godina iskustva. Osnovna djelatnost im je proizvodnja metalne galanterije. Sa dugogodišnjim iskustvom u radu u metalskoj industriji u Republici Hrvatskoj,  tvrtka Stimo d.o.o. između ostalog proizvodi stupove za vinograde i ograde. Oni se proizvode na proizvodnoj liniji specijaliziranoj za proizvodnju stupova. Time je unaprijeđena proizvodnja ovog dijela asortimana te se time dobilo na brzini same proizvodnje.

Pocinčani stupovi za lozu i voćnjake služe za izradu nosivih konstrukcija u vinogradarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu. Izrađuju se najčešće od čeličnog pocinčanog lima. U vinogradima se na početku reda postavljaju čeoni stupovi, a unutar reda redni stupovi. Sidrenje čeonih stupova obavlja se na dva osnovna načina:

  • Različitim tipovima naslanjanja čeonog stupa na kosi oslonac tzv. Kosnik.
  • Različitim vezanjem koso položenog vrha stupa žicom za sidro, koje je čvrsto postavljeno u tlo. Iako sidro može biti veći kamen, beton ipak je preporuka koristiti gotove elisne vijke koji se vrtnjom u smjeru kazaljke sata sami ukapaju u tlo.

Dok se loza sadi uz nju se stavljaju sadni stupovi koji ju čuvaju od mehaničkih oštećenja koja mogu nastati pri obradi vinograda. Stupovi za žičanu ogradu imaju široku primjenu. Primjenjuju se za ograde autoputova, cesta, dvorišta. Ipak, najčešća im je primjena i primarna namjena u plantažnim nasadima.

Stupovi su izrađeni s većim brojem pera na obje bočne strane na razmaku 100 mm. Stupovi se mogu u tlo zabiti ručno pomoću nabijača mehaničkim udarcima ili strojevima koji se priključe na traktor.

 class=
 class=

Neke od prednosti ovih stupova su:

  • Statička otpornost na udarce zbog njihovog profila
  • Pocinčani lim pruža zaštitu od korozije – velika trajnost, više od 30 godina
  • Otporni su na zaštitna sredstva
  • Na njima nema zadržavanja bolesti i parazita koji mogu šteti nasadu
  • Mala težina omogućuje laku ugradnju i jednostavnu  manipulaciju
  • Pogodni su za strojnu berbu
  • Preporučeni razmak između stupova u vinogradima je do 6m
  • Preporučeni razmak između stupova za ogradu je do 2,5 m
  • Proizvode ih prema zahtjevima i potrebama kupaca u dimenzijama od 1500 mm do 3300 mm visine.

Isto tako moguće su i druge vrste površinske zaštite na zahtjev kupaca:

  • Stup se radi od čeličnog lima ST 235 JR pa se naknadno štiti nanosom vrućeg cinka koji mu daje trajnost
  • Isto tako pocinčani stup je moguće plastificirati u boju po želji kupca
 class=

Za više infomacija obratite se tvrtki STIMO d.o.o.  na sljedeće adrese:

BJELOVAR: Ulica hrvatskog proljeća 8;

KRIŽEVCI: Josipa Jelačića 6.

Ili jednostavno svoj upit pošaljite mailom na mail: prodaja@stimo.hr

Prethodni članakPotpore za nabavu mineralnog gnojiva
Sljedeći članakMože li oprašivanje dronovima biti učinkovito?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.