Gotovo svakog sata na Zemlji izumre jedna vrsta. Kakvu odgovornost u tome ima vaša organizacija? WWF  i WOOM.ZONE organiziraju panel raspravu povodom Dana planeta Zemlje o odgovornosti privatnog sektora u gubitku bioraznolikosti.

Gotovo svakog sata na planetu izgubimo jednu vrstu. Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od 50 godina. Ovi zabrinjavajući podaci koje je WWF objavio u svom posljednjem Izvještaju o stanju planeta temelj su rasprave koju WWF i WOOM.zone platforma organiziraju u petak 22. travnja. Na taj datum obilježavamo Dan planeta Zemlje.

Ovi katastrofalni podaci posljedica su ekspanzije globalne trgovine, potrošnje, rasta stanovništva i ubrzane urbanizacije. Zbog toga vrste gube svoja staništa ili bivaju izlovljene te izumiru. Ne odnosi se to samo na populacije divljih vrsta, već i na ljudsko zdravlje; gospodarstvo i sve druge aspekte naših života.

Izazovi s kojima se cijeli svijet danas suočava golemi su, međusobno povezani i previše hitni da bi ih bilo koja organizacija mogla riješiti sama. Možemo promijeniti svoj odnos s prirodom – ali trebamo surađivati. Trajna se zaštita postiže suradnjom više partnera, uključujući vlade, lokalne zajednice, poduzeća i individualne donatore. Samo zajedno možemo postići nužne promjene, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

Ujedno je jedna od panelista koje u petak možete čuti na panelu za Dan planeta Zemlje. Uz nju, na panelu će govoriti Marina Mesarić Radojčin, direktorica Internih komunikacija i CSR-a iz Privredne banke Zagreb. Zatim Andrea Božić, projektna menadžerica u Saponia d.d. te Vinko Filipić, direktor Greencajt festivala.

Ako se ne uhvatimo u koštac s nestankom prirode, morat ćemo se suočiti s velikim poremećajima svjetskog gospodarstva. Zatim i s opasnom prijetnjom životima milijuna ljudi. Ipak, u Hrvatskoj teme zaštite prirode i okoliša još zauzimaju sporedno mjesto.

Možemo li preokrenuti trend? Na koji način da napustimo „business as usual“ model i krenemo prema održivom razvoju. On u fokus stavlja zaštitu i obnovu prirode? Koliko su tvrtke odgovorne, a koliko spremne na promjene? Odgovore na ova i druga pitanja poslušajte u petak u 10 sati na besplatnom panelu. Na panel se možete prijaviti putem ovog linka.

 class=
Prethodni članakTreba li orezivati klematis?
Sljedeći članakMassey Ferguson – savršen izbor za svaki sektor
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.