Četrdesetak nezadovoljnih poljoprivrednika nadalo se da će Ministarstvo poljoprivrede uvažiti njihove prigovore. Nadali su se da će Općini Čađavica, zbog niza nezakonitosti, uskratiti suglasnost na odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta, ali to se nije dogodilo.
Dio proizvođača ostaje bez zemlje koju su godinama obrađivali i na osnovu koje su izgrađene farme i proizvodni pogoni. Tako će biti prisiljeni zatvoriti svoje OPG-ove, obrte i tvrtke. Sredinom lipnja stigla im je obavijest kako moraju izaći iz posjeda zemlje koju su do tada obrađivali. Nekolicinu je u više navrata posjetila policija. Prvo su utvrđivali boravište, a onda je krim-policija provjeravala planiraju li, u znak prosvjeda, istresti smeće ispred općinske zgrade.
–Zaista ne znamo od koga je potekla ta informacija i kakva je to velika prijetnja za sigurnost općine da nas je policija dva dana provjeravala, kaže nam Maja Lazić, vlasnica obrta Organica Vita koji se bavi organskom proizvodnjom i preradom.
Nezakonite radnje
Neke od najvažnijih spornih stvari koje navode u prigovorima su prekršen rok za obradu ponuda (umjesto 60 dana on traje 19 mjeseci). Zatim članstvo načelnika općine Mirka Rončevića u Povjerenstvu za zakup poljoprivrednog zemljišta što je protuzakonito; jer je kao predstavnik izvršne vlasti u sukobu interesa i nesudjelovanje u radu dva člana Povjerenstva (geodet i agronom).
–U našim smo prigovorima upozorili i da sumnjamo kako određeni ponuditelji nisu imali uvjete, a dobili su zemlju. S obzirom da nismo imali nikakav uvid u dokumentaciju, to nismo mogli potkrijepiti dokazima. Nakon slanja prvih prigovora, dio nezakonitosti na koje smo ukazali je ispravljeno i donijeta je nova odluka. Ukupno je unijeto 80 ispravaka. Ostaje nejasno kako je moguće unositi ispravke, mijenjati čestice i pozivati sudionike da su ipak dobili zemlju u momentu kada je dokumentacija već bila u Ministarstvu poljoprivrede.
–Nikada nam u Općini nije omogućen uvid u dokumentaciju. Na većinu nelogičnosti koje smo naveli u prigovorima nikada nismo dobili odgovor. Obratili smo se i Odboru za poljoprivredu u hrvatskom saboru. Oni su nam odgovorili kako su oko spornog natječaja zatražili očitovanje Ministarstva poljoprivrede, međutim do danas nisu zaprimili odgovor, nabraja Maja Lazić.
Unatoč više od stotinu neriješenih prigovora i kaznenim prijavama koje su podnijeli policiji i državnom odvjetništvu, Virovitičko-podravska županija i Ministarstvo poljoprivrede nisu vidjele ništa sporno, pa su dali suglasnost zbog čega nezadovoljni poljoprivrednici najavljuju i pripremaju višednevne prosvjede.
Ostali bez zemlje
Obitelj Šimić iz Čađavičkog Luga bavi proizvodnjom kamilice, pivarskog ječma, kukuruza, eko suncokreta i eko zobi na 170 hektara. Pedeset posto površina je pod kamilicom. Hala s proizvodnom opremom, pogon za proizvodnju peleta, sunčana elektrana od 150 kilowata i deset sušara na biomasu izgrađene su Mjerom 4.1.3. – proizvodnja energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe. Bio je plan da proizvodnju prošire na lavandu i smilje, ali u ovom trenutku, kad su ostali bez 50 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, to neće biti moguće.
–Na velikim sam mukama, i to s dvije strane. Jedna je što sam išao na europske fondove s ekonomskom veličinom od 170 hektara. Ona će mi sada, ako se ovaj natječaj izgura do kraja, pasti. S padom ekonomske veličine postoji mogućnost da ću morati sva sredstva vratiti. U tom ću slučaju totalno propasti jer novaca nemam pošto sam uložio u strojeve i opremu. Druga je što sam dobio poticaj za ekološku proizvodnju, a ako mi ekološka proizvodnja padne moram ga vratiti, strahuje Šimić.
Bez zemlje je ostao i njegov sin Dario. On je završio srednju poljoprivrednu školu, ostao na selu, oženio se, ima dijete i budućnost je vidio u ratarstvu i proizvodnji ljekovitog bilja. Mlad je poljoprivrednik i prema kriterijima trebao je imati prednost.
–Nisam dobio zemlju jer mi OPG nije bio star tri godine, nedostajalo je dvadeset dana. Otvorio sam ga i ušao u sustav OPG-a kad sam završio školu i dobio svjedodžbu. No, problem je što su neki OPG-ovi koji također nemaju tri godine dobili zemlju. I to onu koju je do sada obrađivao moj otac, kaže nam Dario.
Obitelj Šimić kompletnu proizvodnju, gotovo 50 tona suhe kamilice, plasira na europsko tržište. Zbog kvalitete interes za njom je golem. Sav njihov trud, znanje i kapital koji su uložili u proizvodnju mogao bi ih odvesti u bankrot, a četvero stalno zaposlenih radnika na zavod za zapošljavanje ili u Irsku. Provedbom natječaja za zakup ostali su bez zemlje na osnovu koje su im projekti prošli na fondovima Europske unije.
