Vrlo sitne cherry rajčice razvijaju plodove mase 10 do 15 g, dok su nešto krupniji mase do 30g. Zreli plod može biti crvene, crveno-narančaste i žute boje. Plodovi cherry rajčice sadrže znatno više suhe tvari (čak i više od 10 %) i topljive suhe tvari od krupnih plodova, što znači da imaju veću nutritivnu vrijednost. Zbog povoljnijeg odnosa šećera i kiselina, aromatičnijeg su okusa i slađi.

Uvjeti uzgoja

U uzgoju rajčice na otvorenom, rast i razvoj je ograničen temperaturama, te količinom vode i dostupnim hranivima. Ako su nakon sadnje temperature oko 10 °C ili niže tijekom nekoliko dana, dolazi do zaustavljanja rasta i žućenja listova. Optimalne dnevne temperature za rast i razvoj rajčice su 20 do 25 oC te 13 do 17 oC noćne, uz relativnu vlagu zraka između 60 i 70 %. Stoga se ne preporučuje sadnja presadnica prije 1. svibnja u mediteranskom, te 10. svibnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Visoke temperature tijekom ljetnog razdoblja, praćene niskom relativnom vlagom zraka mogu uzrokovati opadanje cvjetova, jer je pri temperaturi iznad 30 °C smanjena klijavost polena.

Natapanje (zalijevanje) se provodi, ovisno o tipu tla i temperaturama, svakih dva do pet dana. Cilj je održavati vlažnost tla na 60 do 70 % poljskog vodnog kapaciteta (PVK) tijekom vegetativnog rasta i na oko 80 % PVK tijekom plodonošenja. Obroci natapanja u početku iznose 10 do 15 L/m2, a u punoj vegetaciji 20 do 25 L/ m2. Pomoću sustava za natapanje kapanjem provodi se i fertirigacija, odnosno prihrana vodotopivim gnojivima. Rajčica se lako ukorjenjuje, a na dijelu stabljike u tlu i uz tlo brzo razvije adventivno korijenje te se sadi nešto dublje nego no što je bila u lončiću kontejnera. Sade se presadnice uzgojene u grijanim zaštićenim prostorima, s razvijenih 6 do 8 pravih listova i vidljivim zametkom cvata.

""

Vezivanje i pinciranje

Za visoke (indeterminantne) kultivare potrebno je osigurati potporu. U uzgoju visokih kultivara kao potpora se koriste drveni kolci za svaku biljku ili između kolaca razmaknutih 3 do 4 m napinju dva do tri reda žice. Može se postaviti samo jedan red žice na predviđenoj visini rajčice, na koju se biljke vežu vezivom koje se postupno ovija oko biljke.

Stabljika rajčice raste u debljinu i do promjera 2,5 cm, što se mora uzeti u obzir pri vezanju. Zbog njege usjeva i višekratne berbe razmak redova je od 80 do 100 cm, a razmak u redu varira ovisno o bujnosti i ranozrelosti kultivara (30 do 40 cm rani i 50 do 70 cm kasniji kultivari).

U povoljnim uvjetima rajčica ima bujan vegetativni rast i nakon sadnje brzo razvija postrane grane (zaperke) u pazuhu razvijenih listova. Kod visokih kultivara zaperci se odstranjuju rukom, nožem ili škarama kad narastu do 5 cm, što se naziva pinciranje. Ako se pinciranje ne provodi na vrijeme bujan vegetativni rast utječe na smanjeno zametanje plodova i krupnoću plodova. Poželjno je odstraniti i donje listove (do prvog grozda), koji su počeli žutjeti i gubiti funkciju a mogu biti zaraženi gljivičnim bolestima. S druge strane, ako plodovi nisu dobro zaštićeni lišćem mogu se pojaviti ožegotine izazvane intenzivnim sunčevim zračenjem. Oko 30 do 40 dana prije planiranog završetka berbe može se provesti zakidanje vrhova, pri čemu se iznad zadnjeg grozda ostave tri lista, a vrh se odstrani. Svrha ove mjere je ubrzavanje dozrijevanja i povećanje krupnoće plodova.

Berba

Cherry rajčica se bere pojedinačno ili u grozdu. Pojedinačni plodovi beru se sa čaškom i dijelom stapke ploda, najčešće dva puta tjedno. Ako se bere cijeli grozd, tada se u njemu nalaze plodovi različitog stupnja zrelosti. Manje zreli plodovi mogu dozrjeti i nakon berbe kroz nekoliko dana na sobnoj temperaturi. U grozdu se razvijaju krupniji plodovi ako se tijekom vegetacije provodi prikraćivanje cvjetnih grana.

Sortiment trešnjolike rajčice

U poljoprivrednim apotekama se svakog proljeća može naći sjeme niza udomaćenih sorti trešnjolike rajčice crvene ili žute boje ploda različitog porijekla, najčešće iz Italije. Osim toga, zastupnici stranih sjemenskih kuća nude niz hibridnih kultivara, od kojih je nekoliko opisano u nastavku. Najrasprostranjeniji hibrid „cherry“ rajčice u regiji, kojeg odlikuje snažan vegetativni porast i otvoren habitus s relativno kratkim internodijima. Plodovi su težine od 15 do 20 g, okrugli izuzetnog okusa, odlične kvalitete i čvrstoće. Biljku karakterizira konstantno i ujednačeno dozrijevanje u svim proizvodnim uvjetima. Plodovi prosječne mase oko 16 g su intenzivno crveni, ujednačeni, izuzetne arome i okusa, nisu podložni pucanju.

Vrhunski cherry hibrid prilagodljiv na različite klimatske uvjete. Prvenstveno za uzgoj u zaštićenom prostoru, izvrstan i u hidroponskoj proizvodnji. Vrlo čvrsta i snažna biljka, lagana za održavanje. Za berbu u grozdovima. Zbog izvrsne čvrstoće plodovi mogu stajati na biljci dulje razdoblje. Rani hibrid mini rajčice koji ima snažan, vitalni porast i formira duge cvjetne grane. Okrugli, ujednačeni plodovi nisu podložni pucanju, izvrsne su arome i okusa. Prosječna masa ploda iznosi od 10 do 15 g. Ovaj tip „cherry“ rajčice otporan je na bolesti poput Tomato mosaic virus (ToMV), fuzarijsko venuće (Fusarium oxysp. f.sp. lycopersici) i druge. Visoki rani kultivar trešnjolike rajčice. Plodovi su tamnocrvene boje, mase od 18 do 25 g. Preporučena gustoća sklopa iznosi 3 biljke/m2. Otporna je i tolerantna na najvažnije bolesti.

""

Prethodni članakMoram li plaćati sve naknade?
Sljedeći članakBrudet od grdobine
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.