Poznavanje sastava i kiselosti tla, raspoložive količine hraniva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane, daje mogućnost da se utvrde stvarne količine hraniva koje će se koristiti tijekom proizvodnje. Sastav tla, sadržaj hraniva i kiselost u tlu se može odrediti kemijskom analizom tla. Takve analize preporučuju se kod poljoprivrednih gospodarstava koje prelaze s konvencionalne na ekološku proizvodnju, a analizu tla treba provesti u razdoblju nakon berbe, kad su potrošena hraniva, te prije podizanja novih nasada ili usjeva.
Osnovna gnojidba
Osnovna gnojidba u ekološkoj proizvodnji sastoji se od gnojidbe stajskim gnojem i gnojnicom domaćih životinja, te kompostom od biljnih otpadaka zajedno s prirodnim organsko- biološkim dodacima. Zreli stajski gnoj poboljšava strukturu tla, obogaćuje tlo organskom tvari i mikroelementima, te povećava mikrobiološku aktivnost u tlu. Životinjska gnojiva u ekološkoj poljoprivredi trebaju potjecati s vlastitog gospodarstva, a u nedostatku takvih gnojiva preporučuje se koristiti gnojiva koja su dobivena s gospodarstava na kojima se odvija ekološki uzgoj životinja. Gnoj životinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hranom ne preporučuje se koristiti u ekološkom uzgoju bilja. Treba voditi računa da se sva životinjska gnojiva kompostiraju bez vapna, jer vapno razgrađuje vrijedan dušik. Gnojivo nastalo od životinja s dugim probavnim traktom (goveda) teže je razgradivo od gnojiva nastalog od životinja kraćeg probavnog trakta (perad). Životinjska gnojiva s relativno visokim udjelom dušika su kozji i ovčji gnoj, a sušeni goveđi gnoj, gnoj od peradi i svinjski gnoj se odlikuju visokim sadržajem kalija. Gnojnice, gnojovke i svježi gnoj životinjskog podrijetla ne smiju se rabiti za prihranjivanje biljaka u proizvodnji korjenastog povrća i jagoda u vrijeme aktivne vegetacije. U skladu s pravilima ekološke poljoprivrede dopuštena je uporaba proizvoda ili nusproizvoda životinjskog podrijetla – koštanog brašna, sušene krvi, brašna od kopita i rogova, ribljeg i mesnog brašna, brašna od perja i dlaka, mljevenih dijelova krzna i kože, vune, valjane dlake i čekinje, mliječnih proizvoda. Sušena krv ima visok sadržaj dušika, te fosfora i kalija, brašno od rogova i kopita se odlikuju visokim sadržajem dušika i fosfora, a koštano brašno ima najveći sadržaj fosfora, srednji sadržaj dušika i mali udio kalija. Brašno od rogova, sušena krv i koštano brašno međusobno se mogu miješati, te dobivamo organsko gnojivo u kojemu su sadržana NPK hranjiva, i mnoštvo mikroelemenata.
Guano je organsko gnojivo nastalo taloženjem izmeta morskih ptica. Bogato je dušikom, fosforom i mikorelementima, a prikladna je za gnojidbu cvijeća i lukovičastog povrća.
Povećanje plodnosti tla
Proizvođači u ekološkom uzgoju bilja i biljnih proizvoda bez životinja moraju osigurati izvor gnojiva i sredstava za održavanje plodnosti tla koja su u skladu s prirodnim načelima brige za pravilnu njegu tla i očuvanja sadržaja organskih tvari i hraniva, te zaštite od raznih oblika degradacije tla. Povećanje plodnosti tla u ekološkoj poljoprivredi može se ostvariti zelenom gnojidbom ili sideracijom. Ovaj način gnojidbe je podoban za gospodarstva koja ne posjeduju životinje i gdje dolazi do prekomjernog iscrpljivanja tla. Zelenom gnojidbom se unosi zelena masa odabranih biljaka (siderata) u tlo. Za sideraciju se odabiru biljke koje brzo rastu i stvaraju velike količine zelene mase, te imaju velik i snažan korijenov sustav. Leguminozni siderati pomoću kvržica na korijenu imaju sposobnost fiksiranja dušika, te se tlo obogaćuje dušikom. U Hrvatskoj se od leguminoznih siderata najviše koriste neke vrste djetelina, grahorica, stočni bob, grašak, grah i soja, a od neleguminoznih siderata se najviše koriste krmna i uljana repica. Rauola je kultura nastala kao proizvod križanja uljane repice i rotkve, a zbog velike količine zelene mase i vretenastog korijena koji rahli tlo, može se uspješno upotrijebiti kao biljka za zelenu gnojidbu. Rauola je vrlo otporna na sušu, te se može koristi u postrnoj sjetvi, pa i u uvjetima suhog ratarenja daje dobre prinose. Pri uzgoju siderata u nasadima drvenastih kultura, treba voditi računa da iste ne smiju smetati glavnom nasadu i ne smiju biti u kompeticiji za hranivo i vodu.
Kompostiranje
Tehnologija kompostiranja je najbolji način zbrinjavanja biljnog otpada, kućnog otpada, kartonskih papira, čime se dobiva visokovrijedno gnojivo. Kompostiranje je prirodna metoda pretvaranja organske tvari u plodni humus. Za kompost se koristi sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine.
U kompostnu masu se preporučuje dodavanje ljekovitih biljaka (kopriva, maslačak, kamilica, stolisnik) i preparate tih ljekovitih biljaka, koji dodatno oplemenjuju kompost.
Kompost može poslužiti kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšanje kvalitete tla, jer poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla. Biljna tekuća gnojiva imaju iznimno veliku važnost, kad se želi ostvariti snažni poticaj u rastu biljke u kratkom vremenskom razdoblju. Gnojiva dobivena od biljaka sadrže dosta kalija i dušika, te se s njima mora oprezno postupati, da ne bi došlo do opekotina i rasta divljih izdanaka na biljci. Kopriva se najviše koristi u obliku pripravaka kojima se jača otpornost biljaka, te kao tekuće gnojivo za biljke i sredstvo za prskanje protiv biljnih nametnika.
Koprivino gnojivo je bogato dušikom, a ne preporučuje se koristiti jedino kod graha, graška, luka i češnjaka. Tekuće gnojivo od koprive se dobiva tako da se na 1 kg svježe ili 200 grama suhe koprive, dodaje deset litara kišnice ili odstajale vode, te se pomiješa i ostavi da odstoji 3-4 dana na otvorenom, nakon čega juha počinje fermentirati. Gnojivo se koristi razrijeđeno u omjeru 1:10, a treba pazite da se gnojivo koristi za zalijevanje tla u području biljaka, ne po zelenim dijelovima biljaka.
Tekuće gnojivo od gaveza (Symphytum officinale i S. asperum) priprema se na isti način kao gnojivo od koprive. Gnojivo od gaveza posjeduje visok sadržaj dušika i kalija, a može se pomiješati zajedno s koprivom, jer se nadopunjavaju. Za proizvodnju tekućeg gnojiva treba koristiti plastične ili keramičke posude, a metalne posude nisu prikladne, jer prilikom vrenja može doći do neželjenih kemijskih reakcija gnojiva s metalom. Za proizvodnju tekućeg biljnog gnojiva, osim koprive i gaveza, mogu se koristiti i druge biljke – preslica, maslačak, metvica, vlasac, kamilica, vratić, paprat, luk, češnjak, rusomača i dr. Prikladno je za pripravljanje tekućeg gnoja koristiti više različitih biljaka, kao i malo dodati životinjskog gnoja i komposta.
Lumbrihumus
Proizvodnja lumbrihumusa pomoću crvene kalifornijske gliste, idealan je način za dobivanje kvalitetnog organskog biološkog gnojiva. U ekološkoj proizvodnji povrća, cvjećarstvu, voćarstvu, maslinarstvu i vinogradarstvu lumbrihumus je nezamjenjiv, jer se povećavaju prinosi od 20 do 60%, jača otpornost biljke, te dovodi do ranijeg sazrijevanja voća i povrća. Lumbrihumus ima neutralnu pH vrijednost, te svojim sastavom neutraliziraju kiselost tla i omogućavaju biljkama normalan rast. Jedna je od većih teškoća s kojom se danas poljodjelci susreću, zbrinjavanje nusproizvoda dobivenih iz prerađenih plodova. Maslinova komina kao nusproizvod dobiven nakon proizvodnje maslinovog ulja, ima hranjivu vrijednost jednako zrelom goveđem gnoju. Maslinova komina obiluje amonijakom i vodotopivim solima, koji u izravnom dodiru s korijenom biljke izazivaju palež i sušenje, te je potrebno kominu kompostirati. Za kompostiranje može poslužiti sav organski otpad kao lišće i granje, uz dodavanje smeđe morske alge (Bio- algeen), čije humificirajuće supstancije razlažu štetan amonijak na nitrite i nitrate, što gnojivo dobiveno od komine čini bogatijim dušikom.
Kompostirana maslinova komina može se uspješno iskoristiti kao organsko gnojivo u voćnjacima, maslinicima, povrtnjacima.
Gnojiva od algi su biljna gnojiva koja su kod nas još posve neiskorištena. Morske alge sadrže mnogo kalija, dušika i malo fosfora, te posjeduju visok sadržaj mikroelemenata. Na tržištu su dostupne dvije vrste preparata dobivenih iz sušenih zelenih i smeđih algi. Dijatomejska zemlja je proizvod u obliku sitnog pijeska dobiven taloženjem ostataka alge kremenjašice. Bogata je kalcij-karbonatom, magnezijem i silicijevom kiselinom, te sadrži i druge mikroelemente. Kao gnojivo, dijatomjeska zemlja osobito je preporučljiva u ekološkom vrtlarenju i može se uporabiti kao insekticid, te u zaštiti uskladištenih poljoprivrednih proizvoda.
Kako koristiti pepeo?
Drveni pepeo spada u grupu biljnih gnojiva na bazi kalija. Dobiva se spaljivanjem organske materije (odsječenih grana ili reznica) te od drvenog uglja iz kamina. Drveni pepeo je izrazito bogat kalijem, kalcijem i mikroelementima, a koristi za smanjenje kiselosti tla, te popravljanje njegovih fizičkih osobina. Uspješno se može uporabiti u uzgoju povrća koje imaju povećane zahtjeve za kalijem npr. celer i mrkva, te u uzgoju ruža. Pepeo, kao gnojivo bogato kalijem, preporučuje se kao dobra nadopuna životinjskim gnojivima koja su siromašna kalijem. Drveni pepeo je najbolje miješati s kompostom, jer se hranive tvari u pepelu lako razlažu, te se brzo ispiru, ako ga dodajemo izravno u tlo. Pepeo od drveta se može uspješno koristiti kao zemljišni insekticid. Od fino mljevenog kamena dobiva se kameno brašno, čiji sastav ovisi od vrste kamena koji se melje. Kameno brašno obogaćuje tlo mineralima i mikroelementima, poboljšava zadržavanje vode i hraniva u tlu. Iz silikatnih stijena dobiva se kameno brašno bogato kalcijem i magnezijem koje je pogodno koristiti za kisela tla siromašna kalcijem. Zbog sposobnosti vezivanja amonijaka (dušični spoj nastao raspadanjem organskih tvari), kameno brašno se koristi kao dodatak kompostnoj masi biljnog ili životinjskog podrijetla jer neutralizira mirise. Upotreba vapna se ne preporučuje kad se kao dodatak gnojivima koristi kameno brašno.
Treset zadržava vlagu u tlu
Treset je organski talog nastao razgradnjom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima. Treset se najviše koristi u vrtlarstvu gdje se miješa s tlom u cilju popravka strukturu i povećanja kiselosti tla. Najvažnije svojstvo treseta je sposobnost zadržavanje vlage u tlu, te se na taj način može poboljšati razina zraka i vode. U teškim ilovastim tlima treset veže suvišnu vodu, u pjeskovitoj zemlji treset zadržava vlagu i služi kao spremnik vlage. Treba imati u vidu da treset u svom prirodnom obliku ne predstavlja gnojivo, a pri stalnoj uporabi treseta tlo postaje kiselije. Uporaba treseta u ekološkoj proizvodnji je ograničena, te se koristi u proizvodnji presadnica. Udio treseta u smjesi za proizvodnju presadnica iznosi do 50 % (težinski), te ne smije sadržavati dodatke koji nisu dopušteni u ekološkoj proizvodnji.
