Brašno, voda, sol, malo ulja, i – spretne ruke. Tako nastaje tijesto za štrudle. Dodamo li tim sastojcima jaja, pa svježi sir i vrhnje, dobit ćemo štrukle.

Rijetko se koje jelo tako proširilo i uživa popularnost kao štrukli. Nježnost im iskazuju čak i pjesmom: “Mamica su štrukle pekli“. Očigledna je veza između štrukli i štrudli. Tako njihovo porijeklo treba tražiti u povijesti sličnih jela na bazi punjenog vučenog tijesta. Bez obzira na moguće veze, štrukli kakve poznajemo jedinstveni su i njihova receptura nastala je u skromnim seljačkim domovima šire okolice Zagreba. Kravica je davala mlijeko za sir i vrhnje, a koke su davale jaja. Toga je bar uvijek bilo, a vrijedne domaćice usavršile su umijeće izrade tijesta. Tijesto nam danas izgleda tako zahtjevno i složeno, a nekoć je bilo uobičajena kućna radinost, tradicija koja se prenosi s naraštaja na naraštaj. Sočni, meki i ukusni, štrukli status gastronomske ikone zahvaljuju i svojoj svestranosti – od slanog do slatkog, od predjela do deserta.

Tradicionalna jela kao što su štrukli i štrudle najbolje je upoznati baš tamo odakle dolaze, bez posrednika, kad ih pripremaju i predstavljaju sami domaćini. Po već uhodanom običaju svakoga listopada, ugodno druženje uz domaća jela i autohtone proizvode najbolja je pozivnica za subotnji izlet u Mariju Goricu. Posjetitelji će imati priliku kušati brojne lokalne verzije ovih jednostavnih domaćih jela, ali i naučiti nešto više o njihovoj pripremi. Rana jesen u znaku je kestena pa se i šumski plodovi priključuju sezonskoj gastronomskoj ponudi. Ovo ukusno cjelodnevno događanje obogatit će niz izlagača koji će predstaviti izvorne proizvode marijagoričkoga kraja.   

13. Štruklijada, štrudlijada i kestenijada u Mariji Gorici ove godine održava se 22. listopada. Iza organizacije ove sve posjećenije manifestacije stoje Općina Marija Gorica, Udruga Marijagorička zipka i Turistička zajednica Savsko-sutlanska dolina i brigi. Osim prezentacije lokalne kulinarske baštine, cilj je pokazati turistički potencijal slikovitog i mirnog kutka na sjeverozapadu Zagrebačke županije. Uz to, povratak tradiciji i lokalnim vrijednostima promiče i ono što nikad nije bilo aktualnije i potrebnije – održiv, zdrav život u skladu s prirodom.

Prethodni članakŠtete od ljetnih suša u proizvodnji kukuruza i soje (2)
Sljedeći članakBesplatne radionice suhozidne gradnje i akcija obnove mrgara u Baški
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.