U prošlom broju Gospodarskog lista (1.10.2022.) objavljen je prvi dio članka o štetama od ljetnih suša u proizvodnji kukuruza i soje. Slijedi nastavak.

U „normalnoj“ vegetacijskoj sezoni i uz primjenu intenzivne gnojidbe (150 i više kg čistog N na ha) uobičajeno se u nas ostvaruju prinosi zrna kukuruza od 12 i više tona na hektar. U takvim godinama zrno je normalno razvijeno, odnosno standardne krupnoće s karakterističnim sadržajem škroba. Posljedično sadržaj proteina može biti nešto niži u usporedbi sa sušnom vegetacijskom sezonom.

Nasuprot sadržaju proteina i škroba, suša ima neznatan utjecaj na sadržaj ulja (masti) u zrnu kukuruza.

Kako suša utječe na silažnu masu kukuruza?

U proizvodnji silažne mase tehnološka zrelost kukuruza nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od prosječno 65-70 % da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka.

U tablici 1. vidimo da je tijekom sušne vegetacijske sezone prinos kukuruza i uz primjenu svim drugih intenzivnim mjera agrotehnike poput gnojidbe dušikom iznosio manje od 6 t zrna na hektar

Tablica 1. Prinos i kvaliteta zrna kukuruza u sušnoj i normalnoj vegetacijskoj sezoni

Vegetacijska sezonaGnojidba dušikomPrinos zrnaSadržaj proteinaSadržaj ulja
 kg / hadt / ha%%
Sušna10057.19.93.7
20056.410.43.8
Normalna100100.27.23.7
200124.79.43.6

Vlažnost silirane mase u normalnim vegetacijskim sezonama je usko povezana s vlažnosti zrna. Tako vlažnosti silažne mase od oko 65-70 % odgovara vlažnost nedozrelog zrna od oko 35 do 40 %.

Žetva cijelih biljaka za proizvodnju silaže obavlja se kad zrno ima navedenu vlažnost. To se najčešće određuje prema položaju mliječne crte na zrnu. Mliječna crta je granica između tvrdog dijela na vrhu i ostalog mekanog donjeg dijela zrna na klipu. Pojavljuje se oko četrdesetak dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna i postupno se spušta prema donjem dijelu zrna. Kad je mliječna crta na sredini ili ispod donje polovice zrna, odnosno kad tvrdi dio zrna zauzima 1/2 do 2/3 zrna, sadržaj vode u biljci, odnosno usjevu kukuruza kreće se oko 65 %, dok je vlažnost zrna oko 35-40 %. Taj sadržaj vode može malo varirati ovisno o hibridu, proizvodnom području i vegetacijskoj sezoni. U tom trenutku nastupa optimalno vrijeme za siliranje kukuruza u normalnoj vegetacijskoj sezoni.

Siliranje kukuruza u sušnim godinama treba započeti najkasnije do stadija 50 % mliječne crte

U sušnim uvjetima, optimalno vrijeme za siliranje u pravilu može nastupiti ranije. Sadržaj vode u stabljici u pravilu je niži u usporedbi s onim u normalnoj vegetacijskoj sezoni. Rezultati istraživanja provedenih na Agronomskom fakultetu u Zagrebu ukazuju da siliranje kukuruza provedeno u sušnoj godini u stadiju 3/4 mliječne crte rezultira previsokom koncentracijom suhe tvari u silažnoj masi.

U sušnim uvjetima sadržaj vode u zrnu je vrlo sličan onom u normalnoj vegetacijskoj sezoni. Međutim, značajno je smanjen sadržaj vode u stabljici (tablica 2). Stoga je siliranje kukuruza u sušnim uvjetima poželjno obaviti najkasnije od stadija 1/2 mliječne crte.

Presuha silaža (<55 % vode) može sadržavati paketiće zraka u silažnoj masi koji sprječavaju anaerobnu fermentaciju i omogućavaju razvoj gljivica i plijesni, što može dovesti do velikih gubitaka. Dovoljna sabijenost silaže iznosi oko 700 kg zelene mase, odnosno oko 250 kg suhe tvari na kubni metar. Kvaliteta silaže može biti značajno smanjena u sušnim uvjetima, prvenstveno zbog smanjenog udjela zrna u silažnoj masi. To rezultira u smanjenom sadržaju škroba i povećanom sadržaju vlakana.

Nadalje, može doći do povećanog sadržaja nitrata u silažnoj masi ako je usjev kukuruza tijekom vegetacije bio izložen nedostatku vode. Nakon toga su pred razdoblje žetve usjeva u polju nastupile jače oborine. Dozvoljen sadržaj nitrata iznosi 1 g/kg suhe tvari silažne mase. Vrijednosti veće od 4 g/kg mogu ozbiljno ugroziti zdravlje životinja. Preživači poput mliječnih krava su posebno osjetljivi na prekomjerne količine nitrata u obroku. Ti nitrati u buragu prelaze u toksične nitrite. 

Tablica 2. Sadržaj vode pri siliranju kukuruza u sušnoj i normalnoj godini

 Sadržaj vodeSušna godinaNormalna godina
 %
u zrnu3938
u stabljici6170
silažna masa5562

Utjecaj suše na prinos i kvalitetu zrna soje

Soja, kao naša druga najraširenija jara kultura, također je jako osjetljiva na nedostatak vode i visoke temperature tijekom vegetacije. Rezultati višegodišnjih pokusa na Poljoprivrednom institutu Osijek ukazuju da navodnjavanje značajno utječe na visinu prinosa zrna soje i to u svim godinama istraživanja. U grafikonu 1 je vidljivo povećanje prinosa soje u uvjetima navodnjavanja od 40 i više %. To povećanje prinosa ovisi i o uzgajanoj sorti. Međutim, treba istaknuti da učinak navodnjavanja na agronomska i gospodarska svojstva soje prvenstveno ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacije. Tako će u sušnijim vegetacijskim sezonama povećanje prinosa biti osjetno veće u usporedbi s godinama s normalnim količinama oborina.

Simptomi jakog nedostatka vode u usjevu soje

U grafikonu 1 prikazana je reakcija usjeva soje u vegetacijskoj sezoni s natprosječno visokim temperaturama zraka tijekom ljeta i s oko 20 % manje oborina (oko 70 mm) od višegodišnjeg prosjeka. Taj nedostatak vode bio je jako izražen u lipnju i srpnju, odnosno u fenofazama usjeva soje kad se odvija puna cvatnja, formiranje mahuna i započinje intenzivno nalijevanje zrna.

Grafikon 1. Prinos zrna sorata soje u vegetacijskoj sezoni s natprosječno visokim temperaturama zraka u uvjetima proizvodnje s i bez navodnjavanja

Rezultati poljskog pokusa na površinama Poljoprivrednog instituta Osijek ukazuju da se pri nedostatku vode tijekom vegetacije (proizvodni uvjeti bez navodnjavanja) formira sitnije zrno soje. Nadalje, to sitnije zrno ima nešto povećani sadržaj proteina u usporedbi sa zrnom proizvedenim u uvjetima navodnjavanja (tablica 3). Sadržaj ulja ima obrnutu reakciju od sadržaja proteina. Posljedično zrno soje formirano u sušnim uvjetima (bez navodnjavanja) ima nešto niži sadržaj ulja.

Našim poljoprivrednicima je dobro poznato da visoke temperature zraka i nedostatak vode tijekom faze nalijevanja zrna mogu značajno smanjiti klijavost soje. To je važno svojstvo u proizvodnji sjemena. Iz tablice 3 vidi se da je zrno soje proizvedeno u sušnim uvjetima imalo nešto nižu klijavost. Još izrazitiji bio je negativan učinak suše na energiju klijanja (vigor) sjemena. Rezultati stranih (američkih) istraživanja jasno i jednoznačno ukazuju da jaki nedostatak vode tijekom vegetacije spojen s visokim temperaturama zraka može značajno smanjiti klijavost (i vigor) sjemena soje na svega 80 i manje %.

Tablica 3. Fizikalna, kemijska i biološka svojstva zrna (sjemena) sorata soje proizvedenih u godini s natprosječnim ljetnim temperaturama zraka

SortaNavodnjavanjeMasa 1000 zrna, gSadržaj proteina, %Sadržaj ulja, %Klijavost zrna, %Energija klijanja, %Randman sjemena, %
ANE17635.224.398.794.386.4
 DA22638.723.199.797.788.1
BNE15237.422.897.093.384.6
 DA17338.522.5100.0100.090.9

Agrotehničke mjere protiv ljetne suše

Mjere borbe protiv suše ovise o učestalosti njezine pojave i štetama koje nastupaju. Najbolji način borbe protiv ljetne suše je svakako navodnjavanje koje bi naročito trebalo koristiti pri uzgoju najisplativijih ratarskih kultura poput duhana, šećerne repe i krumpira te u proizvodnji postrnih kultura. Međutim, ova agrotehnička mjera nije dostupna na većini poljoprivrednih gospodarstava. Tako se borba protiv suše uglavnom svodi na „preventivne“ agrotehničke mjere u obradi tla.

Dubokim jesenskim oranjem zadržava se i čuva veliki dio jesensko-zimskih i rano proljetnih oborina. Tako prije sjetve jarih kultura zalihe vode u tlu do jednog metra dubine mogu u tlima dobre teksture iznositi i 150-200 litara vode po četvornom metru. Pri uzgoju kasnih jarina poput kukuruza i soje treba u rano proljeće obavezno obaviti zatvaranje jesenske brazde. Ta plitka obrada smanjuje isparavanje vode iz obrađenog tla. Nadalje, međurednom kultivacijom tijekom vegetacije širokorednih usjeva također možemo utjecati na smanjenje gubitaka vode iz tla. Time se štedi voda za rast i razvoj usjeva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdluke u korist hrvatskih poljoprivrednika
Sljedeći članak13. Štruklijada, štrudlijada i kestenijada u Mariji Gorici
Avatar
Zlatko Svečnjak je sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je publicirao 40-tak znanstvenih radova o utjecaju mjera agrotehnike na prinos i kakvoću ratarskih kultura u interakciji s različitim okolišnim čimbenicima. Znanstveno se usavršavao na više eminentnih znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova u inozemstvu. Zlatko Svečnjak je redoviti sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1996., magistrirao 2000., a doktorsku disertaciju obranio 2003. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1996. godine zaposlen je na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U visokom obrazovanju izvodi nastavu na nekoliko predmeta na preddiplomskim studijim, te na diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju. Do sada je publicirao 40-tak znanstvenih radova o utjecaju kako intenziteta agrotehnike kao skupa svih mjera agrotehnike, tako i pojedinih agrotehničkih zahvata na prinos, komponente prinosa i kakvoću ratarskih kultura u interakciji s različitim okolišnim čimbenicima. Kao autor ili koautor priopćio je rezultate svojeg istraživačkog rada na više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih skupova, a također ima jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu. Bio je voditelj jednog i suradnik na više nacionalna znanstvena projekata, a također je bio suradnik na jednom međunarodnom projektu. Znanstveno se usavršavao na više eminentnih znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova u inozemstvu (University of Western Australia, Rothamsted Research, L'institut national de la recherche agronomique Paris - Grignon, Long Ashton Research Station). Stručna djelatnost Zlatka Svečnjaka ogleda se u nekoliko pozvanih predavanja na stručnim skupovima i više od 80 članaka objavljenih u domaćim časopisima. Aktivno govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.