Suša ili nedostatak oborina podrazumijeva nedovoljne količine vode potrebne za normalan rast i razvoj poljoprivrednih kultura. Upravo je suša najveći „neprijatelj“ proizvođača hrane na otvorenom prostoru.

Posljednjih godina sve se više govori o promjeni klimata i polaganom, ali sigurnom rastu prosječnih temperatura zraka. I ove godine bili smo svjedoci dugotrajnih vrlo visokih temperatura zraka (i do 39°C) tijekom ljetnih mjeseci. Visoke temperature zraka gotovo uvijek prati i nedostatak oborina. To onda dovodi do velikih gubitaka u prinosima poljoprivrednih kultura. Upravo je suša najveći neprijatelj proizvođača hrane na otvorenom prostoru. U nas je teško izdvojiti vegetacijsku sezonu kad tijekom ljetnog razdoblja ne bilježimo barem jedan problem s nedovoljnom opskrbom vodom. Naročito za ratarske kulture čija se aktivna vegetacija odvija tijekom najtoplijeg dijela godine (srpnja i kolovoza) poput primjerice kukuruza i soje.

S gledišta rizika od suše, najugroženije su oranične (ratarske) kulture zbog svog relativno plitkog i slabije razvijenog korjenovog sustava u usporedbi s nasadima višegodišnjih drvenastih kultura. Samo neke ratarske kulture, kao primjerice lucerna, imaju mogućnost da na tlima dobre teksture razviju korjenov sustav i do dubine od nekoliko metara. Nadalje, poljoprivredne kulture se međusobno značajno razlikuju po količini vode potrebnoj za formiranje svoje biomase. Od naših najvažnijih ratarskih kultura najskromniji je kukuruz. On troši 400-450 litara vode za formiranje kilograma suhe tvari. Najrastrošnija je lucerna koja treba dvostruko više, odnosno oko 900 litara vode po kilogramu suhe tvari.

Simptomi jakog nedostatka vode u usjevu kukuruza

Ljetna suša i kritično razdoblje za vodu

Za proizvodnju ratarskih kultura u našim glavnim proizvodnim područjima Slavonije i Baranje najštetnija je ljetna suša. Svivi jari usjevi imaju najbujniju vegetaciju tijekom ljetnih mjeseci. Količina oborina tijekom vegetacije jarina je nešto povoljnija u zapadnoj Hrvatskoj. Tako su i štete od suše u pravilu manje u usporedbi s istočnim krajevima. Iz tablice 1 vidljivo je da tijekom aktivne vegetacije (od svibnja do rujna) u zapadnim dijelovima naše države padne u prosjeku oko 440 mm oborina, dok je ta vrijednost niža za oko 110 mm u istočnom dijelu. Drugim riječima, tijekom aktivne vegetacije jarina na istoku Hrvatske padne tri dobre kiše manje u usporedbi sa zapadnim dijelom, a što onda jako nedostaje uzgajanim kulturama. Nadalje, u istočnom dijelu Hrvatske uz jači nedostatak oborina imamo i više prosječne temperature zraka. Tako je i nedostatak (stres) vode još dodatno pojačan u usporedbi sa zapadom države.

Tablica 1. Prosjek količine oborina i srednjih temperatura zraka tijekom aktivne vegetacije kasnih jarina poput kukuruza i soje

U srpnju i kolovozu redovito imamo najviše temperature zraka. One dodatno utječu na pojačanu transpiraciju vode iz biljaka, što rezultira u većim zahtjevima usjeva za vodom u usporedbi s mjesecima s nižim temperaturama zraka. Početni znakovi nedostatka vode u usjevu mogu se opaziti već za vrijeme ranog vegetativnog rasta kulture. I to po prepoznatljivom uvijanju („frkanju“) listova čime biljke smanjuju njihovu izloženost sunčevim zrakama.

Sa sve dužim razdobljem nedostatka vode povećavaju se i štete u usjevu jer biljke zaostaju u rastu. Imaju manju veličinu lisne površine, a time će na kraju i njihov prirod, odnosno prinos biti umanjen. Negativan utjecaj ljetne suše kod krmnih kultura na livadama i oranicama se najčešće opaža po tome što drugog i trećeg otkosa gotovo da nema ili su urodi zelene mase odnosno sijena jako mali. U proizvodnji postrnih usjeva ljetna suša može biti štetna već od same sjetve. Zbog nedostatka vlage u sjetvenom sloju tla sjeme uopće ne započne proces klijanja (“sjeme čeka kišu da nikne”). Tada razdoblje sjetva-nicanje traje jako dugo.

Nedostatak oborina u poljskim uvjetima najčešće nije tijekom cijele vegetacije već za vrijeme pojedinih razdoblja poljoprivrednih sezona. Stoga je korisno poznavati tzv. kritično razdoblje za vodu pojedine kulture koji podrazumijeva razdoblje u kojem je ona najosjetljivija na sušu. To se razdoblje uglavnom poklapa s vremenom najbržeg rasta kulture, odnosno razdobljem u kojem se odvija najveće nakupljanje suhe tvari po jedinici površine.

U usjevu kukuruza kritično razdoblje za vodu nastupa desetak dana prije metličanja. Traje tri do četiri tjedna, odnosno od polovice lipnja do polovice srpnja. Suša koja nastupi za vrijeme kritičnog razdoblja za vodu može jako smanjiti prirod, odnosno prinos uzgajane kulture. U ekstremnim slučajevima mogu nastati i potpune štete. Kukuruz i soja su naše najzastupljenije jarine, odnosno kulture kod kojih se glavni dio vegetacije odvija tijekom ljetnih mjeseci pa u sušnim godinama dolazi do značajnih gubitaka u prinosu.

Sjetva postrnih kultura u jako sušno tlo

Utjecaj suše na prinos i kvalitetu zrna

Nedostatak vode u usjevu može biti toliko jak da, primjerice, biljke kukuruza uopće ne formiraju klip. Međutim, u većini slučajeva suša dovodi do smanjenja prinosa zrna kukuruza od 10-ak pa do 50 i više %. U jako sušnoj godini ne može doći do izražaja intenzivnija gnojidba dušikom (N). To je i očekivano jer je za formiranje niskog prinosa zrna bilo dovoljno pognojiti sa svega 100 kg čistog N na hektar. Štoviše, suša ima prvenstveno jako negativan utjecaj na prinos, dok je njen utjecaj na kvalitetu zrna relativno mali.

U sušnijim godinama zrno kukuruza je sitnije, a to je rezultat smanjenog (intenziteta) nakupljanja hranjivih tvari, odnosno škroba u zrnu. Dobro je poznato da u zrnu svih žitarica dominira škrob kojeg u normalno razvijenom zrnu kukuruza ima oko 70-75 %. U sušnim godinama zbog slabijeg nakupljanja hranjivih tvari u zrnu dolazi do malog pada (relativno, odnosno %-tnog sadržaja škroba). To onda dovodi do malog % povećanja sadržaja proteina.

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodravskim povrćarima ova godina jedna je od najtežih
Sljedeći članakSjetva pokrovnih usjeva
Avatar
Zlatko Svečnjak je sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je publicirao 40-tak znanstvenih radova o utjecaju mjera agrotehnike na prinos i kakvoću ratarskih kultura u interakciji s različitim okolišnim čimbenicima. Znanstveno se usavršavao na više eminentnih znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova u inozemstvu. Zlatko Svečnjak je redoviti sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1996., magistrirao 2000., a doktorsku disertaciju obranio 2003. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1996. godine zaposlen je na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U visokom obrazovanju izvodi nastavu na nekoliko predmeta na preddiplomskim studijim, te na diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju. Do sada je publicirao 40-tak znanstvenih radova o utjecaju kako intenziteta agrotehnike kao skupa svih mjera agrotehnike, tako i pojedinih agrotehničkih zahvata na prinos, komponente prinosa i kakvoću ratarskih kultura u interakciji s različitim okolišnim čimbenicima. Kao autor ili koautor priopćio je rezultate svojeg istraživačkog rada na više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih skupova, a također ima jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu. Bio je voditelj jednog i suradnik na više nacionalna znanstvena projekata, a također je bio suradnik na jednom međunarodnom projektu. Znanstveno se usavršavao na više eminentnih znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova u inozemstvu (University of Western Australia, Rothamsted Research, L'institut national de la recherche agronomique Paris - Grignon, Long Ashton Research Station). Stručna djelatnost Zlatka Svečnjaka ogleda se u nekoliko pozvanih predavanja na stručnim skupovima i više od 80 članaka objavljenih u domaćim časopisima. Aktivno govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.