Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore održali su sredinom kolovoza u Ministarstvu poljoprivrede sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković. Na sastanku su upozorili na ogromne razmjere šteta od suše na poljoprivrednu proizvodnju.

Posljedice dugotrajnog izostanka oborina značajno bi mogle utjecati na urod ratarskih kultura, voća, povrća, ljekovitog bilja i dr. Posljedično će se suša, ali i svi drugi poremećaji, odraziti i na rast svih troškova u proizvodnji te nedostatak hrane za stoku. Sve to će dodatno ugroziti ionako teško stanje u svim stočarskim proizvodnjama.

Prisilno zrenje velikog broja proizvoda

Posljedice suše osjećaju se različito na različitim proizvodnim područjima Hrvatske. Činjenica je da se već sad procjenjuje pad prinosa kukuruza od 30 do 50 posto, krumpira za oko 50 posto. Zbog suše je došlo do prisilnog zrenja velikog broja voća i povrća. Veliki su problemi i kod uroda i u proizvodnji ljekovitog bilja. Kako se približava jesen, tako poljoprivrednici imaju sve veće strahove kako će preživjeti zimu. Jedan od najvećih strahova je kako će podmiriti ogroman rast cijena troškova energije. Također i kako će nadomjestiti nedostatak hrane za stoku ili nestašicu plavog dizela, izjavio je Mladen Jakopović.

Poljoprivrednici su izrazili ozbiljan strah i za predstojeću jesensku sjetvu. Već sada nedostaje plavog dizela te je opet zatraženo korištenje neobojenog goriva te ukidanje kvota za plavi dizel. Zatraženo je i da se ponovo napravi realna kalkulacija proizvodnje za stočarstvo i mljekarstvo, kao i ratarstvo. Sve kako bi Vlada RH imala točne izračune svih realnih troškova proizvodnje i svih negativnih utjecaja na sve poljoprivredne proizvodnje. Svi ovi negativni trendovi i rast troškova negativno će se u konačnici odraziti i na daljnji rast cijena hrane. Oni su i sad već pod udarom rasta inflacije i ogromnog rasta cijena hrane.

Izrazili smo ozbiljan strah. Naglasili smo kako je od iznimne važnosti pronaći sve raspoložive načine i mjere da se zadrži postojeća proizvodnja, pomogne svim proizvođačima da ne odustanu od proizvodnji. Već sada je jasno kako sadašnje prodajne cijene kod većine proizvodnji ne mogu pokriti niti 70 posto proizvodnje, ističu u HPK.

Ubrzanje svih natječaja

Iz HPK ističu kako su zatražili da se ubrzaju svi natječaji posebice natječaj kroz mjeru 4.1.3. (obnovljivi izvori energije), a potrebno je sve procese dodjele novca ubrzati i dati ugovore poljoprivrednicima jer je vremena malo. Jedan od načina je i da se u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj zaposle, ako je potrebno, novi djelatnici. Sve kako bi se ubrzali svi natječaji jer su natječaji i isplate poljoprivrednicima po svim raspisanim i dostupnim mjerama sada prioritet.

Predstavnici stočarskih sektora HPK na sastanku su iznijeli podatak kako je cijena goveda pala za 15 posto. Kod dijela proizvođača dolazi do trenda rješavanja stoke jer vide da već sada nemaju s čim prehraniti stoku. Veliki broj stočara je već sada započeo koristiti zalihe stočne hrane spremljene za zimu. Za krizne mjere za stočarstvo planirano je 200 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja. Za preživljavanje zime potrebno je najmanje 1000 kuna po uvjetnom grlu stoke, neovisno o grani stočarstva, odnosno potrebno bi bilo najmanje milijardu kuna, naglašeno je na sastanku.

U HPK smatraju kako je potrebno očuvati sva gospodarstva koja rade dobro. Tijekom sastanka je postavljeno i pitanje zašto se na natječaj 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu ne mogu prijaviti oni čija je vrijednost ispod 8.000 SO.

Predstavnici HPK posebno su zatražili da se urod iz domaće žetve što više zadrži u RH. Predložen je moratorij na izvoz pšenice radi nacionalne ugroze. U robnim zalihama treba povećati i zalihe kukuruza, po mogućnosti treba zalihe podići na minimalno 300.000 tona. Te bi se količine trebale platiti po tržnim cijenama.

Poljoprivrednici na sastanku s ministricom poljoprivrede

U pripremi je program potpora za proizvođače

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je na sastanku izjavila kako je trenutno nezahvalno procjenjivati koje bi sve županije mogle proglasiti elementarnu nepogodu zbog suše. Za to su uvjeti propisani zakonom i ovise o procjenama šteta i udjelu u prihodima. Činjenica je i da je suša pogodila šire područje i sjeverozapadnu Hrvatsku i Slavoniju, kao i jadransku regiju. Naglasila je kako je u pripremi program potpora za proizvođače vrijedan 200 milijuna kuna.

Ministrica Vučković je istaknula kako prehrambena sigurnost u Hrvatskoj nije ugrožena. Mjere Vlade, kojima se nastoji osnažiti hrvatsku primarnu poljoprivredu i preradu, sigurno će u konačnici utjecati pozitivno na stabilnost i na krajnje potrošače.

Postoje različite procjene oko uroda zbog negativnih utjecaja suše. Za kukuruz je procjena bila na razini 2,3 milijuna tona, a domaće su potrebe između 1,4 i 1,5 milijuna tona. Kako je najčešće spominjani pad prinosa ovih dana 30 posto, to dakle upravo svodi kukuruz otprilike na tih oko 1,5 milijuna tona. Treba razmišljati i o novim aktivnostima. Dio kukuruza će otići u izvoz, kao i svake godine, naglasila je ministrica Vučković.

Procjena suše u EU

Europski opservatorij za sušu ovaj je tjedan objavio da je 47 posto teritorija EU-a u stanju upozorenja. 17 posto je pod uzbunom, što znači da je vegetacija ugrožena zbog nedostatka vode. Najviše su pogođene Francuska, Španjolska i Italija, kao i Njemačka. Dakle, zemlje koje proizvode najveći dio europske hrane. To znači da će cijene europskih proizvoda ove jeseni i zime sigurno porasti. Cijene hrane porasle su u EU 11 posto u lipnju, što je najveći skok u više desetljeća.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije otkad Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane. Cijene hrane porasle su za 18,3 posto, pokazalo je izvješće DZS-a objavljeno u srijedu.

Ekstremni vremenski uvjeti dodatno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju u svim državama EU koja je već pod utjecajem ogromnih globalnih poremećaja zbog rasta svih troškova i cijena. Proizvođači stoke bore se s rastućim cijenama žitarica i energije te još dodatno s nedostatkom radne snage i izbijanjem različitih bolesti. To je smanjilo stada i podiglo cijene mesa u EU-u u lipnju za oko 12 posto u odnosu na godinu ranije što je najveći skok ikad.

Proglašenje prirodnih nepogoda

Krajem srpnja prema podacima Nadzorne EU ploče za sušu, ista je zahvatila 70% područja RH. Posljedice suše osjećaju se različito na različitim proizvodnim područjima Hrvatske. Činjenica je da se već sad procjenjuje pad prinosa ratarskih kultura od 30-70%. Zbog suše je došlo do prisilnog zrenje velikog broja voća i povrća. Iz HPK pozivaju sve hrvatske županije i grad Zagreb da donesu odluku o proglašenju prirodne nepogode od suše koja je naštetila velikom dijelu proizvodnih područja u poljoprivredi, kako bi se i na ovaj način pomoglo poljoprivrednicima s ogromnim problemima u poslovanju. Oni pored suše imaju i sve veće probleme u podmirivanju svih drugih troškova koji su drastično porasli.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto su se pobunili nizozemski poljoprivrednici?
Sljedeći članakUskoro nove potpore za sustave navodnjavanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.