Ministarstvo poljoprivrede je na sve češće prozivke kako gotovo ništa poduzima po pitanju rješavanja problema nedovoljnog navodnjavanja poljoprivrednih površina u RH objavilo priopćenje o dosadašnjim aktivnostima Ministarstva po tom pitanju. Podsjetimo, kod nas je pod sustavima navodnjavanja tek oko 2% površina,

Navodnjavanje poljoprivrednih kultura štetne posljedice od suše može znatno ili u potpunosti umanjiti. Stoga Ministarstvo poljoprivrede, u najvećoj mjeri uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja, ulaže u javne sustave navodnjavanja. Također sufinancira opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima, stoji u priopćenju.

U njemu su naglasili da su u svrhu smanjenja negativnog učinka suša i osiguranja stabilnosti te povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, do sada objavljena tri natječaja za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja (operacija 4.3.1.). Na raspolaganje je stavljeno ukupno 852 milijuna kuna. Do sada je odobreno 666 milijuna kuna potpore za 17 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od 7 tisuća hektara. Pri tome je predviđeno priključivanje 555 poljoprivrednika. Jedan od njih je i projekt javnog navodnjavanja u Orubici. On će pokriti 300 hektara oranica, a prvi je takav u Brodsko-posavskoj županiji.

U ovakvim sušnim vremenima posebno nam znači što možemo natapati. Lakše se borimo s visokim temperaturama i sušom. Sve je vrlo jednostavno za korištenje, sustav odlično radi i van naših očekivanja. Sada parcelu možemo zaliti odjednom i u puno manje vremena, ističe lokalni povrćar Goran Blažeković. On je među prvima potpisao ugovor za priključak na novi sustav.  

Prema najavama Ministarstva, tijekom rujna je planirana objava novog Natječaja za tip operacije 4.1.1. Natječaj će se odnositi isključivo na ulaganja u sustave i opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima. Prednost će imati ulaganja u sektoru voćarstva (osim vinove loze i maslina) i povrćarstva (uključujući krumpir).

Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju da su na posljednjim natječajima u sklopu tipa operacije 4.1.1., koji su se odnosili na podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada odnosno vinograda, bili prihvatljivi troškovi sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima te oprema za navodnjavanje. Projekti koji su uključivali navodnjavanje imali su prednost pri odabiru. Do sada je za projekte koji uključuju troškove navodnjavanja u sklopu operacije 4.1.1 odobreno gotovo 86 milijuna kuna potpora.

U cilju poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, kroz Strateški plan RH do 2027. definirane su intervencije usmjerene ka navodnjavanju poljoprivrednih površina. Za to je iz europskih fondova osigurano 65,8 milijuna eura, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEkstremna suša ugrozila svu poljoprivrednu proizvodnju!
Sljedeći članakVišenamjenski autonomni stroj za pomoć u usjevima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.