Za što se sve može koristiti sjeme industrijske konoplje?

ODGOVOR

Sjeme industrijske konoplje kod nas sve više nalazi svoje područje namjene, a osim podmirenja vlastitih potreba za sjemenom, postoje i velike mogućnosti izvoza. Oljušteno sjeme zbog velike hranjive vrijednosti predstavlja cijenjeni prehrambeni proizvod, osobito u makrobiotičkoj prehrani. Od oljuštenog sjemena konoplje dobiva se brašno. Pomiješano sa pšeničnim brašnom koristi se za spravljanje kruha i kolača, a od konopljinog brašna se spravlja i tjestenina. Cijelo neoljušteno sjeme se koristi kao hrana za ptice i ribe. Sjeme konoplje je cijenjena sirovina za dobivanje ulja. Iz njega se, ovisno o postupku ekstrakcije, dobiva jestivo ili tehničko ulje. U usporedbi s tradicionalnim uljaricama, konoplja se odlikuje relativno niskim prinosom ulja po jedinici površine. Računajući da je sadržaj ulja u sjemenu oko 30 %, potencijalni prinos ulja iznosi oko 250 – 500 kg/ha.

U ulju sjemena konoplje dominiraju linolna, oleinska, α-linolenska i palmitinska kiselina. Konopljino ulje po sastavu masnih kiselina pripada skupini najkvalitetnijih jestivih ulja. Vrlo je tražena sirovina za farmaceutske, kozmetičke, prehrambene i tehničke svrhe. Trend u proizvodnji ulja je hladno prešanje i flaširanje u atmosferi bez kisika što doprinosi boljem očuvanju kvalitete ulja. Kozmetička industrija koristi ulje konoplje kao dodatak raznim preparatima za njegu tijela, kupkama, šamponima, sapunima, uljima za masažu, mastima za usne itd. Konopljino ulje pripada u lako sušiva ulja te se upotrebljava i za izradu boja i lakova.

Osobito je prikladno za proizvodnju boja za slikarstvo, boja za ofsetni tisak i mazivih ulja. Nakon procesa proizvodnje ulja prešanjem, ostaju uljane pogače koje su kvalitetna stočna hrana s oko 20 – 25 % bjelančevina. Osim uljem, sjeme je bogato bjelančevinama (oko 20 %), osobito edistinom i albuminom koje su lako probavljive. Po kvaliteti, bjelančevine sjemena konoplje mogu se usporediti s bjelančevinama bjelanjka jaja ili sjemena soje, a osobito se ističu po udjelu cisteina, metionina, arginina i glutaminske kiseline.

Prethodni članakHitno povećati proizvodnju eko sjemena!
Sljedeći članakKorištenje mjera i porodiljni
prof. dr. sc. Milan Pospišil
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Uža specijalnost: tehnologije proizvodnje industrijskog bilja za različite namjene, očuvanje starih populacija/sorata industrijskog bilja, uzgoj medonosnog bilja. Rođen je 1962. godine u Starom Petrovom Selu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a srednju poljoprivrednu u Slavonskom Brodu. Diplomirao je 1987. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je završio poslijediplomski studij „Specijalna proizvodnja bilja – ratarske kulture“ obranom magistarskog rada 1990. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1996. godine također na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nedugo nakon završetka studija, zapošljava se na Agronomskom fakultetu, Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja, gdje i danas radi. U znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju izabran je 2013. godine. Od početka zaposlenja, aktivno sudjeluje u nastavi te u znanstveno-istraživačkom radu. Trenutno je voditelj preddiplomskog studija Biljne znanosti te koordinator više predmeta na preddiplomskim, diplomskim i doktorskom studiju Agronomskog fakulteta. Težište znanstvene i stručne djelatnosti prof. dr. sc. Milana Pospišila je unapređenje tehnologije proizvodnje industrijskog bilja za različite namjene. Kao autor ili koautor objavio je 90 znanstvenih i 76 stručnih radova u domaćim i stranim časopisima te veći broj studija i idejnih projekata. Autor je sveučilišnog udžbenika „Ratarstvo II. dio - industrijsko bilje“ te koautor sveučilišnog priručnika „Ratarstvo – praktikum“, znanstvene knjige „Suncokret Helianthus annuus L.“ i srednjoškolskog udžbenika „Specijalno ratarstvo“. S rezultatima svojih istraživanja sudjelovao je na 20 međunarodnih i 27 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj dva i istraživač suradnik na pet domaćih te jednom međunarodnom znanstvenom projektu. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Dobitnik je Nagrade za uzoran rad i posebno vrijedan doprinos u radu (2009.) i medalje Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (2014.).