Cimetni ili kineski jam, lat. Dioscorea oppositifolia je trajnica, čije vriježe mogu narasti do 3 m u dužinu. Dok su u nekim dijelovima svijeta ova i druge vrste jama značajne za prehranu ljudi i stoke, u drugim su dijelovima proglašene štetnima zbog svog invazivnog rasta i gušenja prirodne vegetacije. Cilj uzgoja je jestivi gomolj mase do 2 kg i dužine do 2 m. Budući da gomolj prodire duboko u tlo, sadnja izravno u tlo donosi velike gubitke prilikom vađenja. Kako bi se smanjili gubici, jam se sadi u velike posude (kace), lonce, žardinjere, u „žlijebove“, ili u „bazene“, odnosno drvene sanduke (kutije).
Cimetni jam se od davnina koristi kao lijek, zahvaljujući velikom sadržaju fitonutrijenata, esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala. Vrlo je značajan u preventivnoj zaštiti od krvožilnih bolesti. Velik je izvor vitamina B6, odgovornog za jačanje krvnih stijenki (naročito značajno kod ljudi koji su imali infarkt). Gomolj jama mase 150 g sadrži oko 24 % dnevne potrebe za vitaminom B6. Izuzetno je značajan za regulaciju krvnog tlaka, jer svojim korisnim djelovanjem omogućava lakši protok krvi kroz bubreg, čime snižava tlak.
Cimetni jam je najbolje koristiti tako da se dnevno konzumira 10 do 20 g (3-4 cm gomolja odrezati, oguliti i skuhati). Ostatak gomolja držati na sobnoj temperaturi oko 20 °C i koristiti po potrebi, ili umotati u alu-foliju i čuvati u hladnjaku. Također, može se osušiti i samljeti u prah. Korištenje suhog praha gomolja jama je dosta jednostavnije jer se uzima dva puta dnevno po jednu žličicu uz obrok, a i mnogo učinkovitije jer se radi o koncentratu gomolja.
Uvjeti uzgoja jama
Jam se uzgaja većinom u tropskim i suptropskim regijama, u područjima s relativno dobro definiranim vlažnim i suhim dijelom godine. Optimalna godišnja količina iznosi oko 1000 mm, ali jam dobro uspijeva i pri manjoj količini oborina > 500 mm. Najveće potrebe za vlagom se javljaju u vrijeme rasta gomolja. Pri uzgoju u zaštićenom prostoru i u uzgojnim posudama u našim uvjetima neophodno je osigurati navodnjavanje s 20 do 25 L vode po m2 tjedno.
Korisno je znati!
Jam nije tolerantan na niske temperature. Prosječna temperatura između 23 i 25 °C je optimalna za rast i razvoj jama, dok je na temperaturama oko 20 °C rast jama usporen. Također, nepovoljno na rast i razvoj djeluju i temperature iznad 35 °C.
Na rast i razvoj jama također veliki utjecaj ima dužina dana. Duži dani pogoduju razvoju nadzemnog dijela biljke, a kraći zametanju i razvoju gomolja. Kineski jam može se uzgajati na različitim tlima, ali mu najviše odgovaraju duboka, dobro drenirana, rahla ilovasta tla te aluvijalna tla bogata dušikom.
Tehnologija uzgoja
U našim uvjetima cimetni jam se razmnožava vegetativno, zračnim gomoljčićima. Gomoljčići se sade se u grijanom zaštićenom prostoru sredinom ožujka. Sadnja se obavlja u lončiće promjera 10 cm ispunjene supstratom pH-vrijednosti između 6,1 i 7,8. Dubina sadnje iznosi oko 1 cm. Za klijanje je potrebna visoka vlaga zraka (oko 80 %) i minimalna temperatura 24 °C. Supstrat je potrebno redovito zalijevati. Tako posađeni gomoljčići niču za 10 do 14 dana. Ukorijenjene biljčice predstavljaju presadnice jama koje se sade u zaštićenom prostoru ili na otvoreno kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.
Presadnice se sade na otvoreno sredinom svibnja na dobro pripremljeno tlo, uzdignute gredice prekrivene crnom PE-folijom. Sadnja se obavlja na razmak unutar reda 30-ak cm i međuredni razmak 60 do 100 cm. Budući da se radi o penjačici, nakon sadnje je potrebno uz svaku biljku postaviti armaturu od drvenih ili plastičnih stupova. Cimetni jam cvate od lipnja do kolovoza i u tom razdoblju donosi zračne gomoljčiće. Na jednoj biljci može se pojaviti i do 20 zračnih gomoljčića tijekom vegetacije. Duljina vegetacije jama kao jednogodišnje kulture iznosi 5 do 6 mjeseci, tako da se vađenje podzemnih gomolja obavlja tijekom listopada, kada požuti lišće, odnosno biljke uđu u mirovanje. Vadi se ručno. Moguće je ostvariti prinos od 4 do 6 kg/m2 ovisno o razmaku i načinu sadnje, pripremi tla, klimatskim uvijetima i drugom.
Nakon vađenja, gomolji se čuvaju u hladnijem (8 °C) i suhom prostoru. Sortiraju se i pakiraju u kartonske kutije, sa slojem papira između dva reda gomolja kako bi se smanjila oštećenja. Preporučena temperatura dužeg skladištenja jama je 12 do 16 °C. Optimalna iznosi 15 do 16 °C, uz relativnu vlagu zraka 70 %. Na temperaturama ispod 10 °C dolazi do pojave ozeblina na gomoljima. Tijekom prva tri mjeseca skladištenja gubici mogu iznositi 10 do 12 % mase, a nakon 6 mjeseci i do 60 %.
Izvor: Gospodarski kalendar
