Manifestacija „Treće ocjenjivanje mljetskih vina i jakih alkoholnih pića“ održana  je 4. ožujka 2023. godine u Babinom polju, na otoku Mljetu. Plod je višegodišnje suradnje Javne ustanove „Nacionalni park Mljet“, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede.

Mljet je nekada bio otok poznat po svojim velikim vinogradarskim površinama. One su uslijed depopulacije i lakšeg pronalaženja prihoda u turizmu, zadnjih desetljeća, značajno smanjene. Cilj višegodišnjih napora je revitalizacija vinogradarsko-vinarske proizvodnje na otoku Mljetu te poticanje gospodarske eksploatacije i valoriziranje mljetskih autohtonih sorata vinove loze – Kuljenače, Mrkuše i Dilipera. Kontinuirana proizvodnja sadnog materijala navedenih sorti rezultat je trogodišnje suradnje NP Mljet i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na ovogodišnje ocjenjivanje pristiglo je ukupno 57 uzorka prikupljenih od strane organizatora. Od toga je 27 uzoraka vina (15 bijelih i 12 crnih) te 30 uzoraka jakih alkoholnih pića.

Članovi Ocjenjivačke komisije, uz djelatnike Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede – dipl. ing. agronomije Zrinku Favro i Frana Mihlinića, bili su i Marina Anić, Ivanka Čelar, Frano Vlašić, Aleksandar Brodski, dok je rad Komisije vodio i nadzirao predsjednik Komisije, prof.dr.sc. Marko Karoglan.

Djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su prezentacije iz područja zaštite vinograda te detaljnije govorili o aktualnim problemima vezanima za Escu i Fitoplazme u vinogradarstvu. Prof.dr.sc. Marko Karoglan iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu održao je prezentaciju pod nazivom „Utjecaj tehnologije vinifikacije na kvalitetu vina“. Okupljene poljoprivrednike upoznao je sa problematikom zadnje berbe kod koje je suša odigrala veliku ulogu. Zatim su kušana vina koja imaju određenu manu te je upozoreno zašto do toga dolazi te kako u budućnosti spriječiti takve probleme.

Šampionska nagrađena vina su prokomentirana te su istaknute pozitivne osobine koje su i dovele do osvajanja pobjedničkih mjesta, za koja će svečana dodjela diploma biti u lipnju.

Šampion u kategoriji bijelih vina, mješavina bijelih sorata (Rukatac, Kuč mljetski, Kuljenača), je vino proizvođača Petra Palunčića iz Babinog Polja, berba 2022. godina.

Šampion crnih vina, a ujedno i šampion manifestacije je Plavka, berba 2020. godina, proizvođača Roberta Mioča iz Babinog Polja.

Šampion u kategoriji jakih alkoholnih pića je liker od višnje, proizvođačice Anke Dabelić iz Polača.

Malobrojni mljetski vinari još uvijek najveći dio vina ne stavljaju na tržište zbog malih količina koje se potroše u domaćinstvu. Prilika za plasiranje vina na tržište je veliki broj ugostiteljskih objekata koji se otvaraju ljeti. Količina i kvaliteta proizvedenog i prodanog vina na Mljetu svake je godine u porastu, a suradnja tamošnjih vinara i poljoprivrednika sa stručnim službama i znanstvenim ustanovama usmjerit će njihov razvoj u pravom smjeru.

Prethodni članakRazmjena starih sorata u Cerniku
Sljedeći članakUzgojite rajčice na balkonu
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.