Djelomična defolijacija u zoni grožđa često je korištena ampelotehnička mjera u vinogradu. Glavni cilj joj je povećanje intenziteta sunčevog zračenja i cirkulacija zraka u zoni grožđa.
Zahvatom utječemo i na smanjenje bujnosti, a time i relativne vlažnosti zraka u zoni grožđa. Sve to, zajedno s boljim prodiranjem sredstava za zaštitu bilja utječe na smanjenje pojave štetnika i bolesti, posebno važno kod sorata osjetljivih na botrytis. Zbog povećanja sunčevog zračenja i temperature u zoni grožđa, uklanjanje lišća u zoni grozdova može dovesti i do povećanja koncentracije polifenolnih i aromatskih spojeva u grožđu te može smanjiti zelene ili vegetativne arome kod nekih sorata grožđa.
Koliko listova treba ukloniti?
Na mladicama je važno ostaviti dovoljan broj listova za proizvodnju asimilata potrebnih za rast loze, te razvoj i dozrijevanje grožđa. Također i za skladištenje rezervi za pokretanja rasta loze iduće vegetacijske godine. U većini slučajeva, uklanjanje 2-3 lista u zoni grožđa dovoljno je za postizanje zadovoljavajućih rezultata. Listovi se skidaju s bazalnog dijela mladice zbog činjenice da je fotosintetska aktivnost bazalnog lišća u kasnijim fazama vegetacije niža u odnosu na srednje i apikalne listove.
Ako uklonimo previše lišća slabije bujnim sortama, može doći do poremećaja u ravnoteži između vegetacije i prinosa. Tako grožđe neće dobiti dovoljno asimilata za uspješno dozrijevanje te može doći do smanjenja prinosa. Kod redova orijentiranih sjever-jug, potrebno je ukloniti lišće sa istočne strane reda. Time ostavljamo grozdove izložene jutarnjem suncu te utječemo na brže sušenje grozdova, što smanjuje mogućnost pojave gljivičnih bolesti.
Uklanjanje lišća u zoni grožđa može se izvoditi različitim intenzitetima te u različitim terminima. Može se izvoditi oko cvatnje, u vrijeme zatvaranja grozdova ili na početku šare. U kontekstu klimatskih promjena, većina vinograda bilježi probleme kod djelomične defolijacije provedene početkom šare grožđa.
Tad visoke temperature i intenzivno sunčevo osvjetljenje u zoni grozdova dovodi do ožegotina na bobicama i inhibicije sinteze polifenolnih spojeva, te dovodi do modifikacije aromatskih spojeva. Zato se, posebno u toplijim klimatima, preporuča djelomičnu defolijaciju obaviti u vrijeme zametanja bobica i 2 tjedna nakon. I to na strani reda na koju pada jutarnje sunce, kako bi grožđe veći dio dana bio zaštićeno od sunca i od opasnosti od nastanka ožegotina.
Uklanjanje lišća u vrijeme zametanja bobica omogućit će lozi prilagodbu na povećanu izloženost grozdova suncu i visokim temperaturama. Također, utjecati će na povećanje izloženosti bazalnih pupova suncu i potaknut će diferencijaciju pupova. To može dovesti do povećanja prinosa iduće vegetacijske godine.
Zahvat za veću kakvoću grožđa i vina
Važno je grozdove izložiti suncu što ranije, kako bi se potaknula sinteza polifenolnih spojeva koji imaju zaštitnu ulogu od štetnog UV zračenja. Tako zahvatom utječemo i na samu kvalitetu grožđa, ali i vina. Ona su intenzivnijih boja i zrelih polifenola te zadovoljavajuće razine alkohola i koncentracije ukupnih kiselina.
Djelomična defolijacija provedena prije cvatnje prvenstveno služi za smanjenje bujnosti loze, tj. smanjenje mogućnosti pojave botrytisa kod osjetljivih sorata. Može biti i učinkovita u smanjenju prinosa loze, zbog kompeticije između vegetativnih i generativnih organa za asimilatima u vrijeme cvatnje.
Djelomična defolijacija se tradicionalno obavlja ručno. Ipak, sve se više vinogradara, zbog nedostatka radne snage koja je uz to i sve skuplja, počinje okretati strojnom defoliranju. Strojna defolijacija moguća je kod sustava uzgoja gdje se zona grožđa nalazi na istoj visini (slika 2. Kordonac Royat). Otežana je kod sustava uzgoja gdje je grožđe raspoređeno na različitim visinama unutar trsa (npr. dvostruki Guyot).
Postoje dva osnovna principa strojne defolijacije. Prvi princip koristi rotirajuće mlaznice koje ispuhuju zrak pod visokim tlakom. Time usitnjavaju i otpuhuju lišće iz zone grozdova, ostavljajući samo peteljke. Drugi princip koristi vakuum koji usisava lišće u rotirajuću oštricu i odbacuje ih dalje od krošnje.
Proizvodnja visokokvalitetnog grožđa usko je vezana uz koncentraciju šećera i organskih kiselina, te polifenolno i aromatsko dozrijevanje, i danas je izložena novim klimatskim izazovima. Visoke temperature zraka, kao posljedica klimatskih promjena, mogu dovesti do povećanja fotosintetske aktivnosti loze i produkcije asimilata, te njihove akumulacije u bobici grožđa. Ovi faktori često utječu na povećano nakupljanje šećera u grožđu. To dovodi do ranije berbe, u trenutku kada još nije postignuta polifenolna zrelost grožđa.
Manipulacija omjerom lisne površine trsa i prinosa u različitim fenofazama može biti učinkovita u smanjenju nakupljanja šećera u bobicama. Najnovija istraživanja pokazala su da ampelotehnički zahvati defolijacije bazalnih listova poslije šare te apikalna defolijacija, tj. uklanjanje središnjih i vršnih listova na mladici na početku šare, mogu utjecati na smanjenje koncentracije šećera u grožđu, tj. omogućuju grožđu da postigne odgovarajuću polifenolnu zrelost s umjerenom koncentracijom šećera i povoljnim omjerom šećera i kiselina.
Izvor: Gospodarski kalendar
