Velike ljetne vrućine uzrok su zdravstvenih problema ne samo ljudi, već i raznih vrsta životinja koje se uzgajaju zbog proizvodnje mesa, jaja ili mlijeka. Svinje su vrlo osjetljive na povišenje temperature u štalama, a prilikom povišenja temperatura doživljavaju jedan toplinski stres te pokušavaju održati homeotermiju odnosno termoregulaciju kojom održavaju stabilnom unutarnju temperaturu tijela, bez obzira na vanjske utjecaje.
One se ne mogu znojiti jer imaju gotovo potpuni nedostatak žlijezda za znojenje. Rashladni tornjevi zidani od cigli koji snižavaju temperaturu zraka u štalama za 10 ° C , kao metoda možda zvuče primitivno, ali imaju vrlo dobar efekt rashlađivanja bez ikakvog dizanja dodatne vlage zraka iz prostorije.
Izvedba nije zahtjevna
U vrućim danima, rashladni toranj na štali za svinje donosi i 10 stupnjeva manje. Metoda zvuči doista vrlo obično, ali je efekt hlađenja zaista nevjerojatan jer se kroz blok opeka zidanih u vidu tornja rashlađuje štala sa svinjama pri čemu se ne diže dodatna vlažnost zraka, a tehnički izvedba samog rashladnog tornja nije zahtjevna.
Gradnja rashladnih tornjeva je veoma jednostavna
Za gradnju tornjeva za rashlađivanje obavezno je imati blok ciglu formata DF12, a širina iste je 36,5 cm. Istovremeno potrebno je za toranj isplanirati izgradnju odgovarajućeg betonskog temelja. Iz prakse je dokazano, a i sam mali klima kompjuter pokazuje, da kad je vani 35 stupnjeva, u samoj štali bude 10 stupnjeva manje. Za ovakvo hlađenje naime nije potrebno puno vode. Sistem dolazi bez velike tehnike i treba predvidjeti dvije pumpe koji tjeraju 6 m³/h vode u toranj.
Za vrijeme vrućih dana treba rijetko više od 2,5 m³/h vode po jednom tornju. Dodatno se voda hladi u jednom velikom bazenu i ta voda ide ponovo u toranj. Sistem funkcionira automatski putem jednog klima kompjutera koji navodi uključivanje i isključivanje pumpe kao i mjerenje temperature. Kod hladnih dana pogon miruje dok pri povišenju temperatura pogon se automatski aktivira pri čemu pumpa tjera vodu u toranj. Bazen ,,prihvaća“ nadolazeću vodu iz tornja, voda se rashlađuje i opet s pumpom bude vraćen ponovo u toranj. Ovaj sistem štedi i vodu i struju te sprečava pretjerano nakupljanje algi. Rast algi se ne može totalno spriječiti pa treba jednom godišnje pod velikim pritiskom vode očistiti mjesta gdje su se nakupile alge, naročito sa sjeverne strane.
Voda teče od pumpe kroz cjevovod na kojem su napravljene rupe i tako vlaži kamen. Rupe na cjevovodu su veličine 3 mm, a buše se ručno, tako da sam sistem rashlađivanja nema nikakvih problema s kamencem iz vode. Pri izradi tornja za rashlađivanje obavezna je i ugradnja krova koji je otporan na vrućinu tako da se ne uništava efekt hlađenja.
Da bi se spriječila šteta od mraza u zimskim mjesecima važno je zaštititi tornjeve od snijega pa pojedini poljoprivrednici imaju praksu da tornjeve oblože staklenom vunom. Naime problem je kad snijeg zapadne u utore i nakon toga smrzava. Nadaje, da bi se omogućilo dovoljno zraka u jednoj štali, potrebne su određene dimenzije tornja, a potrebno je uvažavati i proračune strujanja zraka kao i standarde za držanje svinja. Uzimajući u obzir navedeno, jedan od primjera gradnje tornja je dimenzija tornja od 5,75 x 3,0 x 3,60 m.
Građevinski troškovi su dosta veliki, ipak treba početi od temelja do krova. No sistem je jednostavan za upravljanje, ima dobar izvanjski efekt, a konkretna dobrobit je neupitna.
