Tijekom prosinca javnost je bila obavještena o prisutnosti insekticida klorpirifos na plodovima jabuka. Klorpirifos je inače insekticid širokog spektra (nesistemik) iz grupe „zloglasnih“ organofosfornih inekticida. Djeluje kontaktno, te preko sustava probave i respiracije. Hlapljiv je (kratkog, ali brzog djelovanja), ali se i čvrsto veže na čestice tla.
To je prvi problem tog insekticida. Drugi je to što je širokog spektra, pa uništava i korisne insekte koji su pak glavno biološko oružje u integriranoj proizvodnji voća. Iz ta dva najveća razloga se taj insekticid izbacuje iz upotrebe. Voćarima, ali ne samo voćarima, to je vrlo drag insekticid i potrebno je razumjeti kako se naš prosječni voćar odlučuje za pojedino sredstvo u borbi protiv bolesti i štetnika.
Klorpirifos je naročito drag upravo iz istih razloga zbog kojih se on izbacuje iz upotrebe. Kad se dogodi neki problem (kojeg smo kasno uočili, jer ne radimo redovite stručne monitoringe nasada!):
• to sredstvo je uvijek lako dostupno
• ono je brzodjelujeće (odmah vidimo mrtve insekte)
• ono djeluje na više grupa insekata, pa se na taj način postiže učinak „pokrivanja“ i mogućih problema koji nisu trenutno na snazi.
Konkretno, suzbijanjem „invazije“ lisnih ušiju istovremeno „pokrivamo“ i jabučnog savijača.
Ovime smo se dotakli ključnog problema hrvatskog voćarenja i ključnog problema u promjenama navika voćara. Suvremeno voćarstvo je usmjereno tržišno, a tržište traži kvalitetno voće i voće s potencijalno nultom stopom opterećenošću pesticidima. Da bi to bilo moguće voćar mora:
1. Rješavati sve potencijalne probleme s bolestima i štetnicima u vrijeme vegetativnog rasta voćki (proljeće i najkasnije početak ljeta). Ne u vrijeme generativnog rasta ili vrijeme dozrijevanja plodova.
2. Da bi to bilo moguće, voćar mora od zimskog mirovanja, tijekom početka vegetacije i intenzivnog rasta, raditi stroge i precizne monitoringe na bolesti i štetnike. Također, rješavati potencijalne probleme u nastanku. Kako to ne bi bilo nužno raditi u kasnijim fazama, kad moramo djelovati s povišenim dozama. Te kad imamo manje vremena do berbe da se korištene aktivne tvari isperu ili razgrade.
Ako voćari stalno napreduju u svojim znanjima i vještinama, tad je moguće promijeniti sustave proizvodnje koji spas nalaze u korištenju klorpirifosa i sličnih pesticida. Probleme će rješavati stručno i na vrijeme. Na taj način i tržište može doći do voća koje je zdravstveno sigurnije ili potpuno sigurno što je krajnji cilj. Tržištu je važno imati na raspolaganju voće koje nema ostatak pesticida.
Klorpirifos inače ima negativan utjecaj na zdravlje ljudi. Ustanovljeno je da su djeca kod kojih je u krvi otkriven klorpirifos zaostajala u rastu i razvoju za razliku od onih kojima nije nađen klorpirifos. Simptomi trovanja su kontrakcija zjenica, povećano slinjenje, mučnina, vrtoglavica, smušenost, konvulzije, neželjeno uriniranje i defekacija. U težim slučajevima dolazi do prestanka disanja i smrti. Prehranom je gotovo nemoguće doći do tih simptoma!
 iz grupe „zloglasnih“ organofosfornih inekticida koji djeluje kontaktno){kind=link}