U organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i Hrvatske udruge vinarskih gradova na ovogodišnjoj 33. Sabatini u Dubrovniku okupilo se šestotinjak vinara i vinogradara, iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Na ocijenjivanje je poslano čak 411 uzoraka različitih vina i jakih pića.
Predvorje dubrovačkog hotela Valamar Lacroma odjekivalo je od žamora vinara i vinogradara koji su pristigli na Sabatinu te se veselo pozdravljali i u razgovoru te druženju započeli razmjenu svojih iskustava. Najviše uzoraka, čak 396 pristiglo je iz Dubrovačko-neretvanske županije (115 buteljiranih, 118 otvorenih i 123 mlada vina), dok je iz Zadarske županije prijavljeno 139 uzoraka (17 buteljiranih, 34 otvorena i 80 mladih vina).
Iz Splitsko-dalmatinske županije na Sabatinu su pristigla 82 uzorka, dok su iz Šibensko-kninske županije stigla tri uzorka buteljiranih, i po jedan uzorak otvorenih i mladih vina. Najmanje ih je pristiglo iz Osječko-baranjske županije, samo dva buteljirana vina. Iz Crne Gore na Sabatinu 2023. stigla su tri buteljirana vina.
I u kategoriji jakih alkoholnih pića bilo je najmanje uzoraka, ukupno 40 iz Hrvatske te dva iz BiH.
Ide li hrvatsko vinarstvo u dobrom smjeru?
–Ovogodišnje ocjenjivanje, kao i svako, ima nekih specifičnosti koje treba istaknuti. Međutim, ono što je najvažnije za istaknuti je da su uzorci pristigli na ocjenjivanje doista pokazali zavidnu i vrhunsku razinu kakvoće na što svi, zajedno sa Zadružnim savezom, trebamo i moramo biti ponosni. Druženja i natjecanja, ocjenjivanja, razmjene ideja i iskustava siguran su pokazatelj da razvoj vinogradarstva i vinarstva ide u dobrom smjeru bez obzira na sve nedaće koje su oko nas, klimatske promjene, smanjivanje površina vinograda i druge… Nadam se i siguran sam da mlade snage koje dolaze u proizvodnji, koje dolaze u struci i znanosti, sigurno će znati voditi hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u dobrom smjeru, rekao je Bernard Kozina, predsjednik ocjenjivačkog suda Sabatine 2023., profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Dodao je i kako je ove godine dvoje pobjednika iz natjecateljskih grupa dobiveno pripetavanjem, odnosno Pošip je izabran pripetavanjem između dva uzorka i to rezultatom 6:5. Program je počeo otvaranjem Sajma vinogradarstva i vinarstva, burzom i izložbom vina i proizvoda od grožđa i vina te sadnjom spomen loze ispred hotela, plavca malog, karakteristične sorte toga područja. Sajam je okupio brojne tvrtke, obrte i OPG-ove koji u svojoj ponudi imaju proizvode i usluge vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo, opremu, strojeve, alate, repromaterijal, zaštitna sredstva te druge proizvode.
Na svečanom otvaranju 33. Sabatine dodijeljena su i priznanja ovogodišnjim laureatima za životni doprinos unaprjeđenju vinogradarstva i Sabatine, pa je priznanje ‘Stanko Ožanić‘ uručeno vinaru Mati Violiću – Matušku iz Potomja, a priznanje ‘Stjepan Bulić‘otišlo je Ireni Budić Leto, znanstvenici Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Među ostalim priznanjima treba istaknuti kako je Zlatno pero Sabatine za afirmaciju vinogradarstva, vinarstva, zadrugarstva i Sabatine kroz medije dodijeljeno dubrovačkom novinaru Božu Vodopiji, a Zlatna amfora Sabatine za doprinos razvoju vinogradarstva i vinarstva koju dodjeljuje Hrvatska udruga vinarskih gradova, dodijeljena je Nikoli Dobroslaviću, županu Dubrovačko-neretvanskom.
Aktualni problemi vinara i vinogradara
Okupljeni proizvođači grožđa i vina sudjelovali su na brojnim radionicama o vinogradarsko-vinarskoj struci, raspravljali o aktualnim pitanjima u vinogradarstvu te razmijenili stručna saznanja i iskustva. Na radionici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu izneseno je aktualno stanje vinogradarstva i vinarstva, a govora je bilo i o uzorkovanju te kakvoći uzoraka vina za provedbu fizikalno-kemijske i senzorne analize. Što se tiče tržišta vina u proteklih 5 godina, brojke su približno iste.
Lani je u promet stavljeno nešto više od 516 tisuća hektolitara, dok je do 29. rujna ove godine stavljeno oko 450 tisuća, što je povećanje od 8 %. Što se pak tiče kategorija vina na tržištu, prevladavaju kvalitetna vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, oko 70 %, slijede vina bez ZOI, to su sortna vina te bijela, odnosno crna vina, nekadašnje stolno vino. Prema boji, oko 70 % je bijelih vina, 23 crnih i najmanje ružičastih vina, oko 4 %. Najzastupljenija sorta je graševina, slijedi malvazija, plavac, a od ostalih prevladavaju merlot, pošip, cabernet, žlatina, traminac.
Godišnja potrošnja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 28 litara po stanovniku, a stupanj samodostatnosti je od 70 do 90 %. U 2022. godini uvezeno je vina u vrijednosti gotovo 42 milijuna dolara, odnosno 245 tisuća hektolitara. Najveća uvoznica je Sjeverna Makedonija s više od 40 % uvoza. Izvoz je bio nešto više od 20 milijuna dolara, odnosno 46 tisuća hektolitara vina, a najznačajnija izvozna destinacija je BiH s 45 %.
Vinogradarske površine u svijetu su oko 7,3 milijuna hektara i te površine su konstantne, a najveće površine imaju Španjolska, Francuska, Kina, Italija i Turska. Kad je riječ o proizvodnji vina na prvom mjestu je Italija, Francuska, Španjolska, SAD i Australija. Najveći svjetski uvoznici su SAD, Njemačka, UK, a izvoznici Italija, Španjolska i Francuska. Evidentno je da dolazi do postupnog oporavka tržišta, količinski se uvoz vina u odnosu na 2022. godinu smanjio za 11 %, no pretpostavka je da se uvoze vina nešto višeg cjenovnog ranga nego što je to bilo ranije. Lani je na tržište vino stavilo 1400 hrvatskih proizvođača. Od ukupne količine vina 50 % dolazi iz slavonske regije i hrvatskog Podunavlja, 10-ak % vina te regije na tržište dolaze kao vrhunsko vino, izvijestio je o stanju na tržištu Ivan Prša, voditelj centra za vinogradarstvo HAPIH.
Nova rješenja s QR kodom od 8. 12. 2023.
Ivan Prša je dodao kako u posljednje vrijeme proizvođači vina postavljaju brojna pitanja o označavanju koje je obvezno od 8. prosinca 2023. godine. Samo označavanje primjenjivat će se na vina koja budu dobila rješenja o stavljanju vina na tržište nakon 8. prosinca 2023. godine, a sva vina koja do tada budu imala rješenje nisu u obvezi označavati nutritivne vrijednosti i popise sastojaka.
Sudionici Sabatine nazočili su još brojnim radionicama na kojima se govorilo o utjecaju klimatskih promjena, posljedičnoj suši, ali i bolestima i zaštiti vinove loze. Neki su vinari ukazali na upotrebu dronova pri zaštiti jer se ove godine zbog obilnih kiša nije moglo ući u vinograde niti tretirati zaštitnim sredstvima na vrijeme, pa su izgubili velike količine grožđa. Stoga je smatraju, potrebno mijenjati zakonske regulative koje ograničavaju upotrebu dronova.
Neprikosnoveni šampion Sabatine 2023.
33. Sabatinu kao neprikosnoveni šampion napustilo je desertno vino Jakov 2019, Vinoploda iz Šibenika, a kao najbolje jako piće proglašen je vinjak Andrija, Podruma Andrije iz Čitluka. Šampion bijelih suhih i polusuhih vina je Grk “Reventon“ surlie 2021. Obrta Zure Lumbarda, šampion crnih suhih i polusuhih vina je Reserve Andrije 2016. Podruma Andrija, a šampion izgleda Matuško vina za Grk 2022. Najbolje vino sorte pošip po 6. puta je pripalo pošipu Zure 2022. Obrta Zure, a najbolje vino sorte plavac Dingač „Pasi“ 2020., Vinarije Dingač Pasi, Borisa Violića. U kategoriji jakih pića dodijeljene su 2 velike zlatne medalje, 25 zlatnih medalja, 13 srebrnih medalja i 1 brončana medalja.
